The Velvet Underground (2021) – netipična biografija netipičnog benda - Monitor.hr
16.10.2021. (19:30)

Ne ide se 'niz dlaku' publici

The Velvet Underground (2021) – netipična biografija netipičnog benda

“Rockumentarna” biografija do danas je postala zasebnim žanrom kinematografije koji kao da igra po vlastitim nepromjenjivim pravilima i isporučuje uvijek sličan rezultat: film koji je uglavnom namijenjen fanovima izvođača o kojem govori, ali je dovoljno zanimljiv da privuče i manje upoznate gledatelje kojima je ponestalo boljih ideja za ispunjavanje vremena. Haynes nema namjeru ugoditi obožavateljima, kao ni samim protagonistima. Reed je, naime, prikazan kao težak suradnik i čovjek koji je zarazno širio ozračje vlastite nelagode na druge. Izgleda da socijalno nije znao svoje negativne osjećaje kanalizirati kao u glazbi gdje je od njih stvarao umjetnička remek-djela. Kao što je glazba Velveta bila mahom nelagodna, atipična i hipnotizirajuća, i sam film je ista takva ista posveta grupi koja je svojeglavo odudarala od prosjeka. Ivan Laić za Ravno do dna.


Slične vijesti

Jučer (14:00)

'Yugodno putovanje'

Radić o “Yugo ide u Ameriku” (2026.): Ponešto površan film dobrog ritma

Film se otvara arhivskim snimkama koje daju kratak i efektan pregled povijesti proizvodnje Yuga i njegove američke sudbine, ali sadrže i faktografsku grešku u Grujićevom komentaru da su se, nakon Moskve i Los Angelesa, na Zimskim olimpijskim igrama u Sarajevu 1984. prvi put na istom mjestu okupili Sovjetski Savez i Amerika. Tu grešku nije naodmet spomenuti jer sugerira stanovitu Grujićevu površnost, a stanovita površnost obilježava čitav film. Naime, Grujić neće puno, a kamoli pomno istraživati povijest Yuga u Americi i njegovu propast, nego mu je, dojam je, znatno važnija/interesantnija bila avantura povezivanja američke istočne i zapadne obale, što je jedna od ključnih točaka američke mitologije. “Yugo ide u Ameriku” film je ceste u kojem se dugo putuje automobilom i na tom putu susreću razni, više ili manje zanimljivi ljudi, a sadrži i reportažne trenutke… Damir Radić za Novosti.

Jučer (00:00)

Imao je formulu za uspjeh

Novi dokumentarac o Michaelu Schumacheru prati godinu prvog naslova, tragedije u Imoli i optužbi za varanje

Novi dokumentarni film “Schumacher ’94 – The Birth of a Legend” prati prvu osvajačku titulu Michaela Schumachera i njegovu preobrazbu nakon tragedije u Imoli, gdje su poginuli Roland Ratzenberger i Ayrton Senna. Kroz arhivske snimke i izjave obitelji te suradnika, film prikazuje njegovu dominaciju, kontroverzne kazne i optužbe za varanje. Sezona je kulminirala spornim sudarom s Damonom Hillom u Adelaideu, čime je osvojio naslov. Film sadrži i posvetu Senni i Ratzenbergeru, dok se o Schumacherovu današnjem zdravlju ne govori. Magnet

20.09. (14:00)

Kad ulici poželiš vratiti što ti je dala

London u objektivu: Dokumentarni film o uličnoj fotografiji glavnog grada Engleske

Novi dokumentarni film “Everything Happens All The Time”, koji je režirao fotograf Simon King, donosi dubok zaron u scenu ulične fotografije u Londonu. Kroz dvadeset i sedam intervjua, snimke s ulica i fotografije, film istražuje odnos umjetnika prema njihovoj praksi i specifičnu zajednicu glavnog grada Ujedinjenog Kraljevstva. King je cijeli projekt snimio minimalistički – koristeći samo prenosivu Panasonicovu kameru, prirodno svjetlo i opušteni pristup bez suvišne filmske opreme. Film nudi iskren uvid u strpljenje, upornost i nepredvidivost hvatanja svakodnevnih uličnih trenutaka. PetaPixel

02.09. (19:00)

Puno koljena, malo tolerancije

Redateljica nagrađene “Tihe Mise”: Molitelji su politički projekt, ne vjera

Dobitnica nagrade Srce Sarajeva na Sarajevo Film Festivalu Karla Jelić, u razgovoru s Domagojem Novokmetom za Ideje govori o fenomenu “molitelja” – organiziranom projektu koji se posljednjih godina širi hrvatskim gradovima. Događaji na hrvatskim trgovima izravna su kopija fenomena iz Poljske (uz prisutnost organizacija poput “Marijinih ratnika”). Tamo su slični skupovi poslužili za jačanje desnog populizma. Ukazuje na sustavno uvođenje mladih i djece u takve podjele te ističe kako i starije generacije žena primjećuju da društvo po pitanju ženskih prava opasno nazaduje. Redateljica govori o uvjetima rada na terenu, incidentima te razlikama u reakcijama policije i javnosti u raznim gradovima (Split, Osijek, Koprivnica) – negdje su joj željeli blokirati snimanje, dok je drugdje organiziran uspješan protuprosvjed.

03.08. (16:00)

Vrati majčici što joj je oduzeto

Između suše i nade: Kako poljoprivrednici na Kreti vraćaju život iscrpljenom tlu

Dokumentarni film redatelja Nikosa Pantermarakisa “2258 – Priča o obnovi zemlje” donosi priču iz srca Krete, gdje mala zajednica poljoprivrednika pokušava pokazati da se tlo može obnoviti. Na otoku djeluje oko 87.000 poljoprivrednih gospodarstava, a uz masline važnu ulogu imaju vinova loza, povrće, agrumi, voće, stočarstvo i pčelarstvo. Dokumentarac prikazuje pokušaj prijelaza prema regenerativnoj poljoprivredi – pristupu koji tlo ne promatra samo kao sredstvo proizvodnje, već kao živi sustav kojemu su potrebni zaštita i obnova. U filmu sudjeluju lokalni poljoprivrednici, istraživači i stručnjaci koji govore o važnosti zdravog tla, očuvanja vode i promjene načina proizvodnje hrane. Agroklub

22.07. (17:24)

Snima se dokumentarni film ‘Zagreb Underground – Kako je počeo rave u mom gradu’

08.07. (09:00)

O Hipodromu i oko njega

MPT: Cijena domoljublja – uskoro izlazi dokumentarni film Anđela Jurkasa

“U filmu o fenomenu najpopularnijeg i najtraženijeg domaćeg glazbenika progovara niz stručnjaka, glazbenika, novinara, producenata, sociologa, politologa, povjesničara, učitelja i pjesnika koji su prekinuli uobičajeni “zakon šutnje”, stoji u priopćenju. U dokumentarcu se pojavljuju Hrvoje Marjanović s Indexa, ujedno i član sastava Krankšvester, Vedran Harča, Krešimir Krolo, Roko i Klema iz sastava Porto Morto, Ana Marija Šir, Monika Herceg, Peter Coyne, Zoran Subošić iz bivšeg Hladnog piva, Tvrtko Jakovina, Miran Kurspahić, Danilo Šerbedžija, Renata Kolombo i drugi. Sam Jurkas izražava žaljenje što film nije uvršten u program pulskog filmskog festivala, a interes za otkup nije pokazao ni HRT. Jutarnji, Index

18.05. (14:00)

Prvi Beatle na AI pogon

Steven Soderbergh brani korištenja Meta AI tehnologije u svom filmu o Johnu Lennonu

Steven Soderbergh našao se na meti kritika na Canneskom festivalu zbog korištenja Metine umjetne inteligencije u dokumentarcu „John Lennon: The Last Interview“. Film se temelji na posljednjem audio intervjuu slavnog glazbenika iz 1980. godine. Suočen s nedostatkom budžeta za vizualizaciju apstraktnih, filozofskih dijelova razgovora, redatelj je prihvatio Metin softver koji pokriva oko desetine filma. Soderbergh ističe važnost transparentnosti te odbacuje strahove da će AI uništiti Hollywood. Smatra da tehnologija ne može zamijeniti ključne filmske poslove te da će ljudska nesavršenost s vremenom postati još vrjednija. Film trenutno na IMDb-u drži ocjenu 5,2. Ravno do dna… Kritičar za Guardian kaže da je film razočaranje upravo zbog korištenja AI: iako film prenosi dirljiv i optimističan posljednji intervju Johna Lennona prije ubojstva, AI vizualizacije opisuje kao drugorazredne isječke nalik na jeftine omote albuma. Nešto pozitivniji su na Varietyju.

17.05. (19:00)

Kad AI kistom maše

Tržište umjetnina je bilo otporno na potrese u globalnoj ekonomiji… sve do pojave AI

Utvrđivanje autorstva slike može trajati dugo, no umjetna inteligencija može to učiniti u tren oka. Štoviše, zahvaljujući ovoj pravoj revoluciji, mogu se stvarati i nova remek-djela koja vjerno oponašaju stil starih majstora – opis je nedavno prikazanog dokumentarca na HRT-u.

Uz pomoć novih tehnologija stvoren je i projekt “Rembrandt 2.0”. Umjetna inteligencija je na temelju majstorovih djela stvorila novu sliku, iste poetike i tehnike, naizgled savršenu – ali, kako kažu stručnjaci – lišenu emocija. U dokumentarcu smo vidjeli prikaz rekonstrukcije Rembrandtove “Noćne straže” koji je izvela umjetna inteligencija. Dijelovi odrezani prije 300 godina da bi slika stala između vrata amsterdamske vijećnice, sada su vraćeni zahvaljujući AI-ju koji je “naučio” Rembrandtov stil – osvrt je Borisa Rašete za Novosti.

03.05. (16:00)

Na prvoj liniji obrane istine

Rašeta: I Hersh i Netflix dokazuju da još ima snage u američkoj demokraciji

Seymour Hersh je, ako mene pitate, veći novinar od slavnih Boba Woodwarda i Carla Bernsteina. Počeo je kao novinski potrčko u Chicagu, u crnoj kronici, gdje je “izbliza vidio tiraniju” – državnu – a završio kao legenda pokreta otpora. Tiraniji se nastavio suprotstavljati sve do danas, kad je u svojoj 88. godini prisiljen objavljivati tekstove na Substacku, autorskoj platformi na kojoj nema urednika pa novinari pišu što žele.

U Netflixovom je dokumentarcu prvi put opširno progovorio o svom radu, životu, motivima, iskušenjima. Što je Hersh sve učinio? Godine 1969. razotkrio je masovno ubojstvo stotina nenaoružanih vijetnamskih civila u My Laiju, koje su počinili američki vojnici. Vojnici su strijeljali civile po zapovijesti, silovali žene, ubijali bebe.

Hersh je dobio Pulitzera, šokirao javnost i okrenuo američko javno mnijenje protiv rata u Vijetnamu. Pet godina kasnije otkrio je da CIA godinama, ilegalno, špijunira antiratne aktiviste i disidente. Prvi je detaljno dokazao da Izrael posjeduje golem arsenal nuklearnog oružja, iako to Tel Aviv nije potvrdio. Njegovo otkriće je razbjesnilo izraelsku vladu, ali Hersha nije bilo moguće zaustaviti. Boris Rašeta za novosti