MPT: Cijena domoljublja - uskoro izlazi dokumentarni film Anđela Jurkasa - Monitor.hr
Danas (07:00)

O Hipodromu i oko njega

MPT: Cijena domoljublja – uskoro izlazi dokumentarni film Anđela Jurkasa

“U filmu o fenomenu najpopularnijeg i najtraženijeg domaćeg glazbenika progovara niz stručnjaka, glazbenika, novinara, producenata, sociologa, politologa, povjesničara, učitelja i pjesnika koji su prekinuli uobičajeni “zakon šutnje”, stoji u priopćenju. U dokumentarcu se pojavljuju Hrvoje Marjanović s Indexa, ujedno i član sastava Krankšvester, Vedran Harča, Krešimir Krolo, Roko i Klema iz sastava Porto Morto, Ana Marija Šir, Monika Herceg, Peter Coyne, Zoran Subošić iz bivšeg Hladnog piva, Tvrtko Jakovina, Miran Kurspahić, Danilo Šerbedžija, Renata Kolombo i drugi. Sam Jurkas izražava žaljenje što film nije uvršten u program pulskog filmskog festivala, a interes za otkup nije pokazao ni HRT. Jutarnji, Index


Slične vijesti

Četvrtak (20:00)

'Kakvi simpatični luđaci'

Jackass 5: Best & Last: Kraj je smijeha i boli, baby

Jackass: Best & Last nije toliko novi film koliko oproštajna i fino reklamirana, ali i primljena razglednica konpilacije MTV ere u kojoj su bol, glupost, zabava i potpuna odsutnost samoočuvanja zabavne anarholivudske ekipe postali oblik filmskog TV serijala i performansa. Ono što oproštajku Best & Last čini posebnim nije količina gadosti, nego količina međusobnog povjerenja i ljubavi između ad hoc ex ganga. Ispod svih doslovnih sranja krije se priča o prijateljstvu ljudi koji su desetljećima vlastita tijela pretvarali u rekvizite kako bi nasmijali sebe i publiku. U doba kada je sve pažljivo isplanirano, algoritamski optimizirano i ispeglano, njihova anarhična spontanost djeluje gotovo romantično. Naravno, humor je i dalje krajnje infantilan i neće pri dobiti nove poklonike. Ali onima koji su odrastali uz Jackass, zadnji čavao u lijes filma nije tek zbirka najluđih trenutaka, nego sentimentalni pozdrav generaciji koja je vjerovala da su najbolji specijalni efekti stvarni udarci, pravi padovi i iskrena ludost. Anđelo Jurkas za Mixer

09.10.2025. (09:00)

Skuhali juhu, ali zaboravili zaštititi recept

Jurkas: Kad bi se Michelinu dalo zaigrati ironijom, Mario Mandarić dobio bi prvu zvjezdicu za pravni gastronomski humor godine

Dok su fol anonimni autori portala Kult Plave Kamenice godinama servirali recenzije s visoka, docirali restoranima i koketirali s elitizmom ‘insajderskog ukusa’, jedan je chef, koji zna da su brend i ime ponekad vrijedniji od tanjura, napravio ono što bi svaka dobra konoba učinila: zaključao vrata i stavio ključ u džep. Priča, međutim, nije samo o pravnom triku i brzom refleksu jednog kuhara nego i o fenomenu nemara, točnije poslovne lijenosti u digitalnom dobu u kojem se svatko smatra ‘autoritativnim glasom’ bez formalne registracije. Mario Mandarić je, svjesno ili ne, povukao genijalan medijski potez: razotkrio koliko su krhki temelji digitalnih ‘kulteva’ kad im se oduzme brend i ime. Jer, ako je moguće da se najpoznatiji hrvatski gastro-portal nađe u situaciji da mora moliti za dozvolu korištenja vlastitog imena, što to govori o svima ostalima? Možda da je vrijeme da gastronomija prestane biti samo tanjur i postane lekcija o autorskim pravima, integritetu i odgovornosti. Anđelo Jurkas za Mixer… Stvar komentiraju i na Forumu.

10.08.2025. (20:00)

Kad bunt stane u proračunsku rubriku

Jurkas: Smrt u Mediki nije samo smrt jednog čovjeka, već smrt ideje da je moguće graditi paralelni svijet u srcu sistema

Medika, kao i mnoge slične inicijative, preživljava na mrvicama koje joj dodijele gradske vlasti postajući kontrakulturnim simbolom, ili pamfletom i opravdanjem za parazitiranjem na ideji ‘otpora’. Sistemu koji ga tolerira i djelomično hrani. Gradski i državni proračuni za alter kulturu godinama su, pogotovo pod novom progresivnijom garniturom u Zagrebu, osiguravali sredstva za program koji je tobože izvan sistema, a zapravo mu fino sjedi u budžetskom džepu. Ironično? Ne. Realno. Sustav voli znati gdje mu je alternativa, pogotovo ako je može administrativno uokviriti i financijski pripitomiti. I zatvoriti ladice. I nije problem u tome što alternativna scena dobiva pare. Treba ih dobivati. Treba ulagati u slobodne zone, eksperimentalnu umjetnost, kulturne prostore koji nisu samo prostor, već zajednica. Ali problem nastaje kad se ti prostori počnu zatvarati u sebe. Kad im samodostatnost postane alibi za izostanak osnovnih civilizacijskih normi. Kad tolerancija preraste u ravnodušnost. Kad sloboda preraste u kaos. Kad se u klubu koji promovira nenasilje dogodi – smrt. Anđelo Jurkas za Mixer.

30.06.2025. (09:00)

Ne vole škakljiva pitanja

Jurkas: Thompson se u intervjuu sa mnom i pred kamerama HTV-a odrekao ustaštva i Ante Pavelića

“MPT: cijena domoljublja“ naslov je dokumentarnog filma koji o Marku Perkoviću Thompsonu upravo završava redatelj, pisac, novinar, urednik i glazbenik Anđelo Jurkas. Za velike koncerte u inozemstvu elaborati se, tvrdi, moraju davati mjesecima, a ne tjednima unaprijed. Radi se o koncertu visokog rizika bez obzira na političku konotaciju – faktor velikog broja ljudi, gužvi, protokola za koncert i visokih temperatura su dovoljni da dođe do neželjenih posljedica. Tvrdi da je za HTV snimao intervju s Thompsonom koji je na kraju bio cenzuriran, a u kojem se pjevač odrekao ustaštva, istovremeno kritizirajući komunizam. Iz prve doživio sam ga kao vrlo kulturnog, civiliziranog, pristojnog i korektnog sugovornika koji samo pristaje na činjenicu da služi kao Pinokio svojim gepettima. Je li to licemjerno ili autentično prema svojoj publici apsolutno je irelevantno. Kao pjevač je nimalo originalni, ali funkcionalni amalgam Bebeka, kombinacija Tife i Alena Islamovića, a kao skladatelj rubno funkcionalan. Njegova fenomenologija duguje prvenstveno publici i medijima u kombinaciji izostanka osnovne školske izobrazbe iz povijesti, hrvatskog i glazbenog. Nacional

25.06.2025. (22:00)

Zvuci s Jaruna

Jurkas: Drugi dan INmusica #17 pokazao je račvanje dva paralelna festivala

Jedan na glavnoj pozornici koji udovoljava atmosferi pa ritmu, a drugi na manjima koji nužno back-upaju ne osobito plesan, već lounge line up. Kasabian je imao paradiranje kroz niz pjesama koje više zvuče kao playlist za festivalske WC-e, nego kao nešto što se pamti. Pjesme se izmjenjuju, beatovi slažu, vizuali trepere – ali fali pjesama. Ili makar razlika. Michael Kiwanuka i Kim Deal donijeli emociju i stav. Urbana forma protiv ruralnog duha? Ne nužno. Više zvukovi za različite svjetove unutar dva festivalska prostora istog grada. Svima pomalo. Anđelo Jurkas za Mixer. Svoje viđenje drugog dana festivala iznio je i tportal.

02.04.2025. (16:00)

Pozdrav Azri, makar s nekog drugog hipodroma

Jurkas: Samo bi još jedna osoba možda mogla postići ovo što je Thompson, samo da želi – Branimir Štulić

Bi li itko drugi mogao izazvati ovakav interes za koncert u Hrvatskoj? “Da ga to zanima i da je u autorskom naponu, možda bi mogao Štulić, ali nitko više. Da se odluči vraćati iz Amsterdama i da hoće prodavati nostalgiju kao što to Bregović radi. Mogao bi, otprilike, taj red veličine. Ali mislim da nitko drugi ne može” – kaže glazbeni kritičar Anđelo Jurkas za Index. Ipak, Thompson je, svakako puno više od Štulića, specifičan po tome što je istovremeno zabavljač i politički simbol. Zadnjih desetljeća Thompson takvo ponašanje ne potiče, ali ga ne može ni kontrolirati jer se, govori Jurkas, “stalno provlači mit o njemu kao nacionalnom zaštitniku”. Jurkas napominje kako u Hrvatskoj kronično nedostaje senzacija, pa onda javnosti dobro dođe netko kao Thompson, iako su njegove poruke već repetitivne.

13.02.2025. (10:00)

Možda nije problem u pjesmi

‘Ako ne znaš šta je bilo’ – hit koji je izazvao kontroverze zbog nominacije za Porin

Thompson se vratio u velikom stilu – neupitno je da zna što radi, a kontroverze su samo dio brenda. Pjevač ih ne potiče niti poriče, drži se podalje od medija i radi svoje uz ogroman uspjeh. Pjesmu Ako ne znaš šta je bilo napisao je Nenad Ninčević, čije ste pjesme sigurno čuli, bilo da ih izvodi Oliver, Grdović ili Thompson otprije. Za ovu pjesmu kaže da nema ratne tematike te da je zapravo ljubavna i da ga veseli što je uz nju na trgu bio zagrljen i sjever i jug. Anđelo Jurkas komentira kako je ta stvar postala hit zbog glazbene nepismenosti velikog broja slušatelja, jer se radi “o rubno pismenoj kompoziciji, i lirski i glazbeno”. Mislim da je bazna psihologija toga da što slušatelje nešto manje tjera na razmišljanje, to su veće šanse da bude hit. Ninčević tvrdi kako nije opterećen nagradama te se na dodjeli ni neće pojaviti, a odgovara i od napada na Remi. Index

11.08.2024. (20:00)

Nešto se i utržilo

Jurkas: Rekordni hipodromski Ed Sheeran i role model zdrave pop ekonomije

Imati takvu globalnu zvijezdu trenutka u peeku glazbene komercijalne snage prvenstveno je potez za pozdraviti isključivo iz financijskih i ekonomskih razloga. Naime, htjeli nehtjeli njegove floskule o skromnim počecima s 18 godina prestale su biti referentnima onog trena kad računica glazbenih mu kalkulacija, pluseva, minuseva, znakova jednakosti i ostalih simboličkih imena albuma, počnu obračunavati multimilijunske svote. Koje daleko premašuju interes samo njegova managmenta, produkcije, booking agencije i organizatora koncerta već prokazuju interesantne role modele zarade mnogih rukavaca samo posredno vezanih za pop kulturu i glazbenu scenu. Službeni kapacitet Hipodroma Zagreb je ovisno o rasporedu prostora od 75 000 do 100 000 ljudi. Prodano je 70 000 ulaznica cca službeni info organizatora. Svota je cca 7 milijuna eura. Zbrajajući i oduzimajući okvirne troškove 1 koncerta ostaje po koncertu oko 3 500 000 E do 4 000 000 E čiste zarade Edu Sheeranu i njenom management teamu. Uzmite odstupanje 10% up down. Anđelo Jurkas za Mixer.

08.07.2024. (20:00)

Jer osamdesete su bile godine...

Dokumentarni film ‘Brats’: Modificirana hollywoodska nostalgija za pionire glumačke šminke 80-ih

‘Brats’ je dugometražni dokumentarni film redatelja Andrewa McCarthyja koji istražuje fenomen ‘Brat Packa’, skupine mladih glumaca koji su obilježili Hollywood sredinom 1980-ih pružajući prvenstveno nostalgičan pogled na grupu glumaca okupljenih oko ikoničnog filma ‘The Breakfast Club’ i njihov ‘utjecaj’, točnije pojavnost u kinematografiji tog razdoblja. Film je više od dokumentarca o skupini mladih glumaca; meditacija je to o prolaznosti vremena i o tome kako se sjećanja oblikuju kroz leću osobnih iskustava, kaže Anđelo Jurkas za Mixer.

24.02.2024. (11:00)

Još malo o bombi

Einstein and the Bomb – ono što su propustili spomenuti u Oppenheimeru

Igrana dokudrama o ulozi velikog mislioca i fizičara Alberta Einsteina u ‘Projektu Manhattan’ i lani populariziranoj ulozi uz Oppenheimera, nastavlja tamo gdje su s igranim hitom stali s faktografijom. Dokumentarac se koncentrira na tri razdoblja – Einsteinovo vrijeme u Njemačkoj, deport u Britaniju na zaštićeno imanje te poslije otkrivanja lokacije, preseljenje u Ameriku. Shodno njegovom migriranju mijenjali su se stadiji napretka nacističke Njemačke na putu prema atomskoj bombi. Tko je utrku dobio i kako povijest je pokazala, no u ovom se dokumentarcu otkrivaju neki fakti izostavljeni u Oppenheimeru. Izvrsni arhivski materijali u suštoj su suprotnosti s patetičnim i dramski plošno postavljenim igranim dijelovima te se propušta poentirati upravo tamo gdje se traži najveća autentika i uvjerljivost. Inače solidno i razumljivo povijesno gradivo za učenike osnovnih i srednjih škola, Anđelo Jurkas za Mixer.