Teško je oteti se dojmu da je među prosvjednicima bilo podosta onih koji nalaze inspiraciju u izjavama predsjednika Republike o Covidu-19. Od toga da je riječ o karijesu do izjave da je lockdown tlapnja. Od teze da je već nastupio “game over”, pa valjda onda ne treba više biti na oprezu od epidemije. Do odbijanja nošenja maski i prozivanja ljudi oko sebe koji ipak odaberu staviti masku. Milanović je svojedobno tražio od jedne novinarke da skine masku dok mu se obraća, a na snimci verbalnog napada na novinare Nove TV na Trgu bana Jelačića čujemo kako neki prosvjednik traži od kamermana da skine masku, dok drugi (ili taj isti, teško je reći na temelju snimke) prijeti da će mu je on skinuti. Pa i Milanovićevo uspoređivanje epidemioloških mjera u drugim državama s fašizmom vjerojatno inspirira ljude u Hrvatskoj da puno blaže mjere nazivaju jednako radikalnim, neumjesnim usporedbama. Piše Tomislav Krasnec za Večernji list
To je bila i ostala gola činjenica, bez obzira na to koliko se u domaćim političkim analizama u hrvatskoj javnosti zagovarao pristup hrvatske šutnje o Ukrajini i nadanja da će nam Rusija nekako honorirati to što šutimo o principu kojemu, zapravo, možemo zahvaliti i našu teritorijalnu cjelovitosti. Nitko si ne utvara da će hrvatski stav o Krimu promijeniti bilo što. Objektivno, iz ove perspektive teško je i zamisliti kako bi čitav ovaj summit Krimske platforme, inicijative koju je ukrajinski predsjednik pokrenuo na 30. obljetnicu neovisnosti Ukrajine, mogao promijeniti činjenice na terenu, koje su takve da je za Rusiju aneksija Krima svršen čin. Fait accompli. Gotovo i nepromjenjivo. Piše Tomislav Krasnec za Večernji list
Komisija ne ulazi u to tko je u pravu u sukobu mišljenja kojeg je isprovocirao predsjednik Republike Zoran Milanović inzistirajući na svojoj specifičnoj proceduri predlaganja Zlate Đurđević za predsjednicu Vrhovnog suda, koju je Hrvatski sabor većinom glasova odbio. U Komisijinu izvješću samo se bilježi činjenično stanje, ali na kraju tog bilježenja stoji i nešto što se tiče hipotetskog scenarija u kojemu bi se za predsjednicu(-ka) Vrhovnog suda imenovala osoba koja dotad nije bila sudac, kao što je slučaj sa Zlatom Đurđević. Piše Tomislav Krasnec za Večernji list
Hrvati u BiH žele da se istovremeno s time zaštiti i najmanji konstitutivni narod od prakse da mu pripadnici drugog naroda (Bošnjaci) biraju predstavnike u Predsjedništvu BiH, Domu naroda Federacije BiH i na drugim razinama. Odnosno, Hrvati žele da se, uz presudu Europskog suda, implementira presuda Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda. Piše Tomislav Krasnec za Večernji list
Trump je ovaj tjedan više puta odbio reći da je spreman u slučaju gubitka izbora mirno obaviti primopredaju vlasti novoizabranom predsjedniku SAD-a. Večernjakov Tomislav Krasnec sumira što se pisalo nakon toga. Ovo bi mogla biti najštetnija stvar koju je ikad učinio američkoj demokraciji – rekao je povjesničar Douglas Brinkle. Magazin Atlantic pretpostavlja, na osnovnu izjave iz Republikanske stranke da bi Trump mogao opstruirati prebrojavanje glasova.
Kontradiktorne interpretacije prate ovaj sporazum koji to nije, sklopljen s ciljem ekonomske normalizacije koja to nije. Sporazum to nije jer nije potpisan zajednički dokument, nego dva, jedan koji je potpisao sam Vučić i drugi koji je potpisao premijer Kosova Avdullah Hoti. Više bi se moglo govoriti o pismima namjere nego o sporazumu. “Moja je procjena da cijeli taj sporazum ne znači zapravo ništa”, kaže bivši veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj, potom i u Srbiji. “Radi se o jednostavnom ponavljanju obveza koje su već preuzete u dijalogu u Bruxellesu i nikad nisu implementirane. Očekujem da će tako biti i s ovim, da se implementacija neće dogoditi. Dobro, Vučić je dobio neko vrijeme za sastanak s predsjednikom SAD-a i netko to može nazvati uspjehom, ali ja ne vidim to tako”, dodaje Montgomerry. Analizira Tomislav Krasnec za Večernji list.
Predsjednik Clinton imao je, kao svog posebnog izaslanika za Balkan, letećeg diplomata Richarda Holbrookea. I bila je to jedna od najvećih priča o uspjehu američke diplomacije. Ono što su izveli predsjednik Trump i njegov posebni izaslanik Richard Grenell više podsjeća na leteći cirkus. Kosovski predsjednik Hashim Thaçi još je u rujnu nudio Izraelu da će odmah otvoriti veleposlanstvo u Jeruzalemu ako Izrael prizna Kosovo. Izrael nije bio zainteresiran. Sve do sada, kad je ta ponuda stigla od čovjeka kojeg izraelski premijer Benjamin Netanyahu jednostavno ne može odbiti jer je toliko puno od njega dobio. Taj je čovjek Donald Trump. Trumpu je sve to s otvaranjem veleposlanstava još dviju zemalja u Jeruzalemu trebalo zbog predizborne kampanje i građenja fame da je, eto, ne samo udvostručio broj stranih veleposlanstava u Jeruzalemu (dosad je Amerikance u preseljenju iz Tel Aviva pratila samo Gvatemala) – piše Tomislav Krasnec za Večernji.
Jučer izabrani predsjednik britanske Laburističke stranke bio je član hrvatskog pravnog tima u tužbi Hrvatske protiv Srbije zbog genocida pred Međunarodnim sudom pravde. Na tom mjestu naslijeđuje Jeremyja Corbyna – piše Tomislav Krasnec i suprotstavlja njegov detalj iz biografije onom Borisa Johnsona koji je svojedobno ugodno čavrljao sa Arkanom za intervju.
Subota ujutro, doručak. Fotografiju je snimio i na svome Twitteru objavio Alexander Stubb, bivši finski premijer, sada potpredsjednik Europske investicijske banke, koji ih je očito slučajno zatekao u hotelu u Bruxellesu. Tomislav Krasnec je u tome našao dovoljan povod za članak za Večernji.
Good morning from Brussels. This is what EU work is all about. Saturday morning. The Croatian Presidency preparing for their bilateral with @eucopresident on #MFF. Good going @AndrejPlenkovic and @zdravkomari. pic.twitter.com/zYG5oidyDf
— Alexander Stubb (@alexstubb) February 8, 2020
80 tisuća pošiljaka dnevno izlazi s ove Amazonove lokacije. Ta je brojka prosjek, ali u ovo doba godine, uoči Božića, ima dana kad s ovog mjesta izlazi i 200 tisuća pošiljaka. Radnici koji rade kao “pickeri” nose na sebi uređaje koji bilježe svaki njihov korak, govore im kamo trebaju ići, čak ih i požuruju ako registriraju da čovjek radi sporije nego što bi trebao. Ljude se rangira na ljestvici najbržih i najsporijih radnika… – piše Tomislav Krasnec za Večernji.