Turista u Zagrebu skoro koliko i stanovnika - 570.000 u sedam mjeseci - Monitor.hr
04.08.2016. (16:28)

Turistička atrakcija

Turista u Zagrebu skoro koliko i stanovnika – 570.000 u sedam mjeseci

U Zagrebu je u ovogodišnjem srpnju bilo 12 posto više dolazaka turista u odnosu na isti mjesec lani, koji su ostvarili 34 posto više noćenja, objavila je Turistička zajednica grada Zagreba, procijenivši da će se takav pozitivni trend nastaviti i u nadolazećim mjesecima. U ovogodišnjem srpnju ukupno je u Zagrebu registrirano 128.243 dolazaka turista te 253.192 noćenja. U prvih sedam ovogodišnjih mjeseci tako je bilo ukupno 571.562 dolazaka turista, što je za 6 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Ostvarili su 1,07 milijuna noćenja. T-Portal


Slične vijesti

Ponedjeljak (12:00)

Porezna magija: kako uzeti više, a da ne izgleda tako

Zagrebački proračun buja, a da nitko ne zna koliko plaća

Građani Zagreba plaćaju sve veći porez na dohodak, iako stope nisu rasle – zahvaljujući skromnom povećanju osobnog odbitka i rastu plaća. U sjeni inflacije i rasta bruto mase, grad je bez dizanja poreznih stopa došao do 74% većih prihoda, a da većina radnika ni ne zna koliki porez uopće plaća. To političarima omogućuje da hvale stabilne financije, dok se „skriveno“ više uzima iz plaća. Viktor Viljevac za Ideje.

23.06. (01:00)

Od bolnice do horora, pa do školskih klupa – hrvatska verzija Hogwarts expressa

Propadao desetljećima, sad bi mogao odgajati tisuću klinaca: stari vojni kompleks u Vlaškoj postaje škola

Stara vojna bolnica u Vlaškoj, nekad središte zdravstvene skrbi, a potom ruševina i utočište beskućnika i narkomana, napokon bi mogla doživjeti obnovu – u njezinim zgradama planira se otvorenje škola za više od tisuću učenika. Kompleks datira iz 19. stoljeća, a kroz povijest je bio ključan za razvoj četvrti. Nakon desetljeća zapuštenosti, zgrada s bogatom i turbulentnom prošlošću ima priliku postati mjesto znanja i napretka, umjesto kriminala i propadanja. Dakle, nakon 23 godine političarskog planiranja, djelomičnog preuređenja i propadanja, palača horora u središtu Zagreba trebala bi postati centar glazbenih umjetnosti.  Index

17.06. (20:00)

Jarun i Lanište kao Beverly Hills, Sesvete još uvijek za narod

Kvadrat do kvadrata – Zagreb je jedan od najskupljih gradova, ali nije isto u svakom kvartu

Prema podacima iz svibnja 2025., najskuplji kvadrati u Zagrebu su u Maksimiru (4346 €/m²), na Jarunu (4262 €/m²) i Laništu (4270 €/m²), što se vjerojatno može zahvaliti novogradnji. S druge strane, najjeftinije kvadrate i dalje nude Sesvete (2621 €/m²) i Dubrava (2791 €/m²). Cijene variraju i unutar kvartova, a Geoportal ISPU nudi uvid u realizirane cijene, koje su često znatno niže od traženih. No stručnjaci upozoravaju da se brojke moraju tumačiti uz kontekst – stanje stana, zgrada, lift, parking i lokacija čine veliku razliku. Index

12.06. (09:00)

Stan bez para, para bez stana

Vizek: Za život samca u podstanarstvu u Zagrebu potrebno više od 2 tisuće eura, i parovima na rubu neisplativosti

Podaci za 2024. godinu otkrivaju značajne razlike u medijalnim najamninama za stanove od 60 kvadratnih metara diljem katastarskih općina Zagreba, s medijalnom najamninom za cijeli grad koja iznosi 677 eura. U praksi se kao trošak stanovanja uzima iznos najamnine i režija za stan te se zbroj svih ovih troškova zatim uspoređuje s bruto plaćom. Čak i s dvije prosječne zagrebačke plaće, u ukupnom neto iznosu od 2638 eura, život u najmu u Zagrebu za bračni par s ili bez djece je na rubu nepriuštivosti. Ako na trošak najamnine i režija odlazi preko 30 posto bruto plaće, stanovanje se smatra nepriuštivim. Stanovnici su prisiljeni tražiti opcije dalje od centra, a to kao posljedicu gura cijene najma u tim područjima naviše, čineći i te dijelove grada manje priuštivima. Maruška Vizek za tportal

08.06. (22:00)

Vruća juha

Rašeta i ajngemahtec kao pitanje svih pitanja: ‘Imali smo nesreću s Bandićem, ali ne zato što je bio dotepenac’…

Rasprava o ajngemahtecu potom se prelila na društvene mreže, u tiskane medije, internetske portale i druge TV kuće. Znate li što je ajngemahtec bilo je pitanje koje nije silazilo s novinarskih usta. Ono je bilo kriterij razlikovanja purgerskog i nepurgerskog, autentičnog i dotepenečkog, politički poželjnog i politički neželjenog. Mora li domorodac biti dobar gradonačelnik, je li dotepenac nužno loš? Mi smo imali nesreću s Bandićem, ali ne zato što je bio dotepenac, nego zato što je bio kriminogen. Ljubljana je s dotepencem Zoranom Jankovićem postala bombonijera. Kako god bilo, Sabina Tandara Knezović postavila je pitanje na koje su svi tražili odgovor, neki su ga i našli, dok ćemo se na odgovor “što s džunglom na asfaltu” načekati. Boris Rašeta se osvrnuo i na druge stvari koje su se mogle pogledati na televiziji, za Novosti.

03.06. (13:00)

Dosad su čistili, sad idu delat

Što čeka Zagreb u drugom mandatu Možemo: Realizacija kapitalnih projekata

Tomašević je prokomentirao rezultate izbora za HRT i najavio ono što građane čeka u idućem mandatu: Podsjetio je da je prethodni mandat bio usmjeren na oporavak gradskih financija, obnovu i restrukturiranje Holdinga, sada je na redu izgradnja bazena u Španskom, stadion u Kranjčevićevoj, a do 2028. obećao je izgradnju Kongresnog centra, Centra za gospodarenje otpadom, Zapadnog jarunskog mosta, dok je vodoprivredu i maksimirski stadion najavio za 2029. Tu je i goruće (doslovno) pitanje Jakuševca, gdje se ponovno dogodio požar, ali u platou za skladištenje glomaznog otpada. Na pitanje o onečišćenju zraka, Tomašević kaže da problem nije specifičan za Zagreb, veći za druge europske gradove. Jedino što mogu je poticati građane da pređu na druge vrste grijanja pokraj onog na kruta goriva. .

01.06. (11:00)

Akademici

Dodijeljena javna priznanja Grada Zagreba, među dobitnicima brojni poznati

Nagradu Grada Zagreba dobili su književnik Damir Karakaš, akademski redatelj Krešimir Dolenčić, redatelj Nebojša Slijepčević, glumica, filmska i kazališna redateljica Lana Barić, Psihomodo pop, Darko Rundek. Nagradu Grada Zagreba dobili su i prof. dr. sc. Nikica Gilić, Zvonimir Gračan, kipar, te Monika Herceg, spisateljica i urednica. Također, Umjetnička organizacija Zagrebački solisti, te Mimi Vurdelja, voditeljica programa zdravstvene skrbi i prehrane vrhunskih sportaša Hrvatskog olimpijskog odbora… HRT

27.05. (19:00)

Trg koji je trebao biti san, da bi postao garnizon

Krešimirac: od perivoja do vojne zone i natrag

Trg je ovo ime dobio još davne 1928, da bi se nakon rata prvo zvao Staljinov trg, a od 1950 Lenjinov trg. Originalno ime mu je vraćeno 1990. (Vintage Zagreb). Monografija Krešimirac autorâ Dine Igreca i Sonje Leboš donosi interdisciplinarni pogled na genezu, povijest i društvenu ulogu Trga kralja Petra Krešimira IV. kroz arhitektonsku, urbanističku i kulturnu prizmu. Knjiga, s grafičkim dizajnom u nijansama zelene, bilježi razvoj trga od regulacijskih planova nakon potresa 1880., preko vrhunca modernističkog urbanizma 1930-ih, pa do njegovog kasnijeg militariziranog karaktera. Ipak, autori i autorica osvrta, Marina Pavković, zazivaju povratak izvornoj namjeni: društvenom, otvorenom, inkluzivnom prostoru. Monografija nije ni nostalgija ni pasivno bilježenje — nego manifest za novu (re)aktivaciju jednog od najljepših, a zanemarenih zagrebačkih trgova. Ideje

27.05. (00:00)

Plave vrećice, mutni likovi i neboderi iz rukava

Prvo sučeljavanje: Tomašević i Selak Raspudić u klinču za Zagreb

U prvom sučeljavanju za zagrebačkog gradonačelnika na Novoj TV, Tomislav Tomašević i Marija Selak Raspudić razmijenili su optužbe oko “mutnih likova” iz podzemlja, GUP-a, otpada i infrastrukture. Selak Raspudić kritizira “epohalne” spremnike i najavljuje ukidanje plavih vrećica, dok Tomašević brani postignuća i tvrdi da lobiji žele preuzeti grad. Raspravljali su i o apartmanizaciji centra, Thompsonovu koncertu te o tome treba li Milan Bandić dobiti ulicu koja bi se nazvala po njemu. Napeto, osobno i uz puno podbadanja – baš kako Zagrepčani vole. Index

24.05. (11:00)

Čišćenje smeća i za dva mandata

Možemo! u Zagrebu: Od sanacije dugova do gradnje Paromlina… nisu uspjeli u saniranju Jakuševca, ali većinu obećanog su ostvarili

U prvom mandatu, Možemo! je naslijedio proračunski deficit od 1,3 milijarde kuna i 305 milijuna eura duga Zagrebačkog Holdinga. Kroz financijsku konsolidaciju, uključujući izdavanje zelenih obveznica, smanjeni su dugovi i povećana transparentnost proračuna. Restrukturirana je gradska uprava, smanjen broj ureda i rukovodećih mjesta, te provedena sistematizacija radnih mjesta. Pokrenuti su projekti poput izgradnje knjižnice Paromlin i stanova za socijalni najam u Podbrežju. Unatoč početnim propustima u imenovanjima bez javnih natječaja, kasnije su uvedene transparentnije prakse. Obnovljene su brojne zgrade stradale u potresu, škole i vrtići, a saniraju se i sportski objekti uz najavu izgradnje novih, poput stadiona u Kranjčevićevoj i Maksimira. Neki planovi, poput integracije gradskih poduzeća i jedinstvene uplatnice, kao i zatvaranje Jakuševca, ostali su neostvareni. Možemo! i SDP osvojili su 43,63% glasova na izborima 2025., osiguravši stabilnu većinu u Gradskoj skupštini. Faktograf