U bogatim državama oboljeli od raka preživjet će 5 godina, u Hrvatskoj - neće! - Monitor.hr
17.02.2018. (09:42)

Tko se razbolio - nadrapao je

U bogatim državama oboljeli od raka preživjet će 5 godina, u Hrvatskoj – neće!

Hrvatska se nalazi među pet zemalja u Europi (od njih 30) s najlošijim petogodišnjim preživljenjem za rak pluća (10 posto), prostate (81 posto), želuca (20 posto), debelog crijeva (kolon 51 posto, rektum 48 posto), mijeloidnih leukemija u odraslih (32 posto). Hrvatska spada u donju polovicu europskih zemalja s niskom stopom petogodišnjeg preživljavanja i kod drugih vrsta karcinoma – rak dojke (79 posto), melanom kože (77 posto) i rak vrata maternice (63 posto). Zna se što treba napraviti: definirati što tko radi kako bi se osigurala dostupnost zdravstvenih usluga; izraditi postupnike – da se zna tko što kada radi; uvesti multidisciplinarni pristup liječenju; otvoriti vrata inovaciji; potrebni su kvalitetniji, sveobuhvatniji, standardizirani i dostupni podaci iz epidemioloških i kliničkih baza podataka. Jutarnji


Slične vijesti

20.04. (21:00)

Energija koja bi mogla izliječiti rak, masnu jetru i vratiti ti kosu. Sada samo trebaš pritisnuti “play”

Stanice pod kontrolom: novi ključ za liječenje bolesti

Znanstvenici sa Sveučilišta Cambridge otkrili su detaljnu strukturu mitohondrijskog piruvat nosača, ključnog za transport energije u stanice. Ovaj mehanizam, sada vizualiziran na atomskoj razini, može povećati proizvodnju energije 15 puta. Otkriće ima potencijal za liječenje bolesti poput dijabetesa, raka, masne jetre i gubitka kose blokiranjem piruvat nosača, čime bi se preusmjerila proizvodnja energije i potaknuo rast kose. Drago Galić za Bug

17.03. (20:00)

Bitno je što jedemo i što udišemo

Liječnici: Više od 80 posto svih karcinoma možemo spriječiti

Sve više mladih obolijeva od malignih bolesti, a stručnjaci povezuju taj trend s konzumacijom ultraprerađene hrane pune aditiva i štetnih sastojaka. Najčešće zahvaćeni organi su debelo crijevo, jetra, gušterača i jednjak. Pušenje uzrokuje 30% karcinoma, dok su pretilost, loša prehrana i tjelesna neaktivnost odgovorni za još 30%. S obzirom na to da se preko 80% malignih bolesti može prevenirati promjenom životnih navika, stručnjaci upozoravaju da je vrijeme za reviziju jelovnika i više kretanja. Danica

15.03. (14:00)

Kad RNA postane (ne)prijatelj raka

Nova meta u borbi protiv raka: RNA koja popravlja tumore

Znanstvenici su otkrili da nekodirajuća RNA molekula NEAT1 igra ključnu ulogu u popravku DNA, čime pomaže preživljavanju tumorskih stanica. Blokiranjem NEAT1 moglo bi se oslabiti tumore i povećati učinkovitost terapija poput kemoterapije i zračenja. Studija s JMU-a pokazala je da metilacija NEAT1 pomaže prepoznavanju oštećenja DNA, a smanjenje njezine razine usporava popravak i povećava smrtnost stanica raka. Ovo otkriće otvara vrata novim terapijama, ali su potrebna daljnja istraživanja kako bi se rezultati potvrdili na složenijim modelima tumora. Index

28.01. (20:00)

Rakovi: majstori negativnog PR-a od antike do kante

Od kante do tumora: kako su rakovi postali sinonim za probleme

Metafora “mentaliteta raka” opisuje situacije u kojima ljudi sabotiraju tuđi uspjeh iz zavisti ili nesigurnosti. Iako se ova metafora temelji na ponašanju rakova u kanti, njihovo stvarno ponašanje je zapravo posljedica instinkta i ograničenog prostora, a ne zlonamjernosti. S druge strane, ljudsko ponašanje često je motivirano svjesnim željama za dominacijom. Na Monitoru se također objašnjava zašto se tumor naziva “rak”, zbog povijesne povezanosti s izgledom i širenjem malignih tumora još iz antičkih vremena.

28.01. (16:39)

Rakovi: majstori negativnog PR-a od antike do kante

Od kante do tumora: kako su rakovi postali sinonim za probleme

Mentalitet raka je metafora koja dolazi iz ponašanja rakova u kanti. Kada jedan rak pokuša pobjeći iz kante, ostali ga povuku nazad, sprječavajući ga da se oslobodi. U prenesenom značenju, mentalitet raka opisuje društveni fenomen u kojem pojedinci u grupi sabotiraju jedni druge zbog zavisti, nesigurnosti ili straha da će netko “pobjeći” i uspjeti.

Ovaj fenomen često se povezuje s toksičnim radnim okruženjima, malim zajednicama ili grupama u kojima uspjeh jednog člana izaziva nesigurnost ili osjećaj ugroženosti kod drugih. Umjesto da podrže jedni druge, ljudi u takvom okruženju povlače druge nazad – ponekad nesvjesno, ponekad namjerno.

Rakovi u kanti ne povlače jedni druge iz zavisti ili zlonamjere – to je više posljedica njihove biologije i instinkta preživljavanja. Kada su rakovi u prirodnom okruženju, poput mora ili rijeka, ponašaju se drugačije jer imaju prostora za kretanje i ne nailaze na ovakve neprirodne prepreke. Ali u kanti, gdje su stiješnjeni, njihovo ponašanje proizlazi iz niza okolnosti:

  1. Instinktivno kretanje
    Rakovi se kreću hvatajući sve što im se nađe na putu kako bi se podigli, stabilizirali ili kretali naprijed. Ako je jedan rak iznad njih, oni ga mogu slučajno uhvatiti u pokušaju da se sami pomaknu. Njihova štipaljka nema “logičku analizu” – jednostavno grabe što god je blizu.
  2. Potreba za stabilnošću
    Kada su rakovi nagurani u kantu, ponašaju se refleksno. Držanje za druge rakove pomaže im da ne padnu, ali to istovremeno sprječava onog koji pokušava pobjeći.
  3. Neprirodno okruženje
    Kanta je za njih umjetno okruženje – u prirodi se mogu penjati na stijene ili bježati u različitim smjerovima. U kanti nema izlaza osim prema gore, što pojačava “kaotično” ponašanje.

Je li to zaista namjerno?

Naravno, rakovi nemaju svjesne namjere niti su zlonamjerni – oni jednostavno djeluju prema instinktima u nepoznatoj situaciji. Njihova prirodna reakcija na ograničen prostor i borba za preživljavanje dovodi do ovog “mentaliteta kante”.

I zašto je to postao mit za ljude?

Ljudi su metaforu “mentaliteta raka” preuzeli kako bi opisali društvene obrasce u kojima ljudi, za razliku od rakova, često djeluju sa svjesnim namjerama da sputaju ili sabotiraju uspjeh drugih. U ljudskoj verziji, kanta nije fizička – to je simbol ograničenog okruženja (mala zajednica, grupa s natjecateljskim mentalitetom) gdje uspjeh jednog člana izaziva otpor umjesto podrške.

Rakovi, s druge strane, jednostavno su žrtve bioloških instinkata i skučenog prostora. Možda su zapravo nevini “junaci” mita!

Ironični zaključak

Ljudi bi često voljeli misliti da su društvena bića, ali kad se radi o uspjehu, mnogi bi radije bili glavni rak u kanti nego da svi zajedno izađu.

Zašto su tumori dobili naziv po raku

Tumor je dobio naziv “rak” (lat. cancer, grč. karkinos) zbog sličnosti u obliku između raka kao životinje i izgleda tumora. Evo malo više detalja:

Povijesni kontekst

Stari Grci, posebno Hipokrat (otac moderne medicine), primijetili su da neki tumori (posebno maligni) imaju proširene krvne žile koje se šire iz središta tumora prema van, poput nogu ili kliješta raka. Zbog te vizualne sličnosti, koristili su riječ karkinos (rak) za opisivanje bolesti.

Kasnije je rimski liječnik Galen preuzeo tu terminologiju i popularizirao latinsku riječ cancer, što također znači “rak” (životinja).


Zašto baš rakovi?

Evo što stoji iza simbolike:

  1. Izgled tumora
    Neki tumori (pogotovo maligni) imaju izbočine ili proširenja koja podsjećaju na kliješta ili noge raka. Ovo je vizualna poveznica koja je bila ključna u vremenu kada je medicina bila utemeljena na promatranju.
  2. Širenje raka
    Maligni tumori šire se u okolna tkiva i “hvataju” ih na način koji je podsjećao na način na koji rakovi svojim kliještima zgrabe plijen ili površine.
  3. Tvrdokornost
    Rakovi u prirodi su čvrsta i “žilava” bića – to bi moglo simbolizirati otpornost bolesti na liječenje, što su liječnici uočavali kod malignih tumora.

Dodatna simbolika raka

Zanimljivo je da rakovi hodaju bočno, što bi se moglo metaforički povezati s nepredvidivim načinom širenja raka kroz tijelo. Bolest se može širiti na neočekivane načine, baš kao što kretanje raka nije linearno.


Ironični zaključak:

Rak (životinja) je postao sinonim za rak (bolest) jer su liječnici imali mašte. No, zamislite da su tumore prvi opisivali biolog koji je obožavao hobotnice – možda bi danas govorili o “mentalitetu hobotnice”.

08.01. (16:00)

Stanice na preodgoj

Revolucionarna tehnologija tumorske stanice pretvara u normalne

U pionirskom pothvatu u liječenju raka, istraživači Korejskog naprednog instituta za znanost i tehnologiju KAIST razvili su tehnologiju koja stanice raka debelog crijeva pretvara u normalne stanice, i to bez njihovog uništavanja. Njihovo istraživanje, objavljeno u časopisu Advanced Science, temelji se na ideji da stanice raka tijekom njihove transformacije iz normalnih stanica nazaduju duž putanje diferencijacije, procesa kojim normalne stanice sazrijevaju u specifične funkcionalne tipove. Simulacijama su odredili glavne molekularne prekidače koji mogu vratiti stanice iz raka debelog crijeva u normalno stanje. Bug donosi tjedni pregled novosti iz znanosti.

31.12.2024. (00:00)

Svi ju udišemo, ali nikad u tolikoj mjeri

Mikroplastika u zraku odgovorna za neplodnost i rak

Mikroplastika je komad plastike dimenzija ispod 5 milimetara, a sveprisutna je u okolišu. Svake godine tvrtke diljem svijeta proizvedu gotovo 460 milijuna metričkih tona plastike i ta brojka raste. Predviđa se da će do 2050. dosegnuti 1,1 milijardu tona. Glavni izvor plastike u zraku je vožnja. Trenje troši automobilske gume zajedno s površinom ceste, šaljući komadiće plastike u zrak. No, čini se da sva ta mikroplastika iz guma i otpada ozbiljno zagađuje zrak i doista uzrokuje zdravstvene probleme poput neplodnosti, raka i problema s plućima. A ono o čemu se već dugo priča, sad je potvrđeno metaanalizom 3000 studija koje nedvosmisleno pokazuju da bi te mikroskopske plastične čestice u zraku doista mogle pridonijeti i muškoj i ženskoj neplodnosti, otkrivaju istraživači Kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu. Bug

23.12.2024. (12:00)

Rat protiv raka, čini se, još uvijek ovisi o geografiji i novčaniku

Na sjeveru i zapadu Europe bolji izgledi preživljavanja od raka, Hrvatska pri dnu statistike

Preživljenje od raka u Europi ovisi o vrsti bolesti, dijagnostici i dubini džepa. Rak pluća, gušterače i jetre ubijaju najviše, dok su šanse bolje za rak dojke i prostate. Nordijske zemlje i bogati zapad bilježe više stope preživljavanja zahvaljujući naprednijem liječenju i ranijoj dijagnostici. Hrvatska je pri dnu ljestvica, posebno za rak pluća (10%) i debelog crijeva (51.1%). Dostupnost radioterapije i rana detekcija ključni su za preživljenje, ali siromašnije zemlje kaskaju za bogatijima. Index

15.10.2024. (15:00)

Potuče tumor do kosti

Upotreba bioaktivnih stakala u tretmanu oštećenih kostiju poznata je dulje vremena, sada je dokazana učinkovitost i u liječenju tumora

Istraživači sa Sveučilišta Aston u Birminghamu opisali su pokuse s bioaktivnim staklima zasićenima galijevim ionima: u otopinama sa zdravim koštanim stanicama i stanicama raka kostiju galijeva biostakla u roku od nekoliko dana ubiju 99 posto svih karcinogenih stanica. Danas biostakla možemo definirati kao vrstu keramike s bioaktivnim komponentama. Te su aktivne supstance oksidi kalcija, natrija, silicija i fosfora. U kontaktu s tjelesnim tekućinama, na staklu se formira sloj kalcija i fosfora. Taj sloj veže se uz kost i potiče rast kosti. Osim što popunjava rupe izazvane traumom ili bolešću, učvršćuje i podupire cijelu strukturu. Poznato je da biostakla pokazuju i antimikrobnu aktivnost. Nažalost, zbog krhkosti samih stakala, njihova upotrebljivost prilično je ograničena. Stakla općenito nisu elastična i pod opterećenjem lako pucaju. No, pojačani galijevim ionima pokazuju dobre rezultate. Milorad Milun za Novosti.

05.10.2024. (10:00)

Bolje spriječiti nego liječiti

Sve više mlađih ljudi obolijeva od malignih bolesti, onkolozi najčešće krive nezdravu prehranu

Gotovo 75 posto hrane koja se konzumira u SAD-u smatra se ultraprerađenom i obiluje aditivima i potencijalno štetnim sastojcima. Brojne studije su otkrile povezanost između prehrane s visokom količinom ultraprerađene hrane i višestrukih karcinoma. U prerađenoj hrani dosta je emuglatora i štetnih kemijskih sastojaka koji mogu biti faktori rizika za nastanak raka. Baš kao i voda, zrak i zemlja zagađena štetnim sastojcima. Ranije se smatralo da je karcinom bolest starije populacije, danas je drugačije.

Oko 30 posto svih smrtnih ishoda od malignih bolesti nastaje kao posljedica pušenja, prekomjerne telesne težine, nepravilne ishrane, nedovoljne tjelesne aktivnosti i konzumiranja alkohola. Na više od 80 posto svih malignih bolesti može se utjecati modificiranjem i eliminiranjem spomenutih faktora rizika. Danica