U eurozoni povećana štednja: Svaki osmi euro ide za strane - Monitor.hr
11.04.2018. (09:22)

U radiše svega biše, u Europćana još i više

U eurozoni povećana štednja: Svaki osmi euro ide za strane

Kućanstva u zoni eura u posljednjem su lanjskom tromjesečju povećala štednju – iznosila je 12,2 posto ukupnog raspoloživog dohotka (u tromjesečju prije štednja je bila mrvicu manjih 12%). To znači da su ova kućanstva za štednju odvajala svaki osmi euro. Ono što se tkđ. povećalo u četvrtom kvartalu u eurozoni su i poslovne investicije koje su dosegnule 22,8% (u prethodnom kvartalu bile 22,5%). Finance Apprise


Slične vijesti

Danas (14:00)

Kupuj sad, štedi poslije

Štednja nas neće spasiti nego gurnuti u recesiju

I globalno smo i lokalno, dakle, smješteni između inflacije i recesije. Prošla financijska kriza iz 2008. pokazala je da austerity /štednja nije rješenje, jer gura izravno u recesiju (iz koje se Hrvatska izvlačila šest godina, ali ni Europa nikada nije dosegnula prijašnju razinu ekonomske razigranosti). No, s nekoliko kriza na leđima koje bi se mogle (ako već nisu) stopiti u savršenu oluju, pitanje je može li bilo kakva naučena, osmišljena, isprobana politika uopće djelovati? Točnije, bi li u sadašnjim uvjetima bolje djelovala politika štednje ili poticaja (oko te se dvije varijante uglavnom vrte sva rješenja) i može li uopće ijedna? Analitičar Velimir Šonje kaže kako nema univerzalnog odgovora, jer inflacija ima različita izvorišta i dinamiku u različitim zemljama. Lider

Jučer (10:00)

Ma i tu energiju bacamo bezveze

EU štednja: Izlozi u mraku, gase se reklame, dućani će raditi kraće

Zemlje članice obavezale su se smanjiti svoju potražnju za plinom za 15 posto do ožujka kao dio mjera. Ulozi nisu svi isti diljem EU. U Njemačkoj bi zatvaranje ruskog plina teško pogodilo industriju i utjecalo na mogućnost ljudi da griju svoje domove. U Švedskoj i Finskoj, gdje plin čini manji udio u ukupnoj energetskoj shemi, utjecaj bi bio manje drastičan. Osim trenutnih mjera usmjerenih na preživljavanje zime, vlade će također morati poduzeti dugoročne korake, na primjer renoviranje zgrada kako bi bile energetski učinkovitije i prelazak na ekološki prihvatljivije tehnologije centralnog grijanja. Index

28.07. (21:00)

Ma nemoj ni palit

Manje grijanja, javni prijevoz i LED žarulje – to su Vladine smjernice za uštedu

Vlada je na današnjoj sjednici usvojila smjernice i preporuke za energetske uštede za razdoblje od početka kolovoza do kraja ožujka iduće godine. One se temelje na paketu dokumenata Europske komisije od 20. srpnja 2022., a usmjerene su na učinkovitu potrošnju energije kada se govori o grijanju i hlađenju, rasvjeti, korištenju kućanskih uređaja i o prometu. Također, smjernice sugeriraju veće korištenje javnog prijevoza te led žarulja i racionalno korištenje rasvjete. Građanima se preporuča da kućanske uređaje koriste u razdobljima niže tarife te da ih isključe iz napajanja nakon korištenja. Ministar je istaknuo i da se 40 posto ukupne energije kod nas se troši upravo u zgradama. Inače,  Europska komisija svojim planom ‘Štedi plin za sigurnu zimu’ želi smanjiti potrošnju plina za 15 posto do kraja ožujka iduće godine. Lider

26.11.2021. (14:00)

Dok ima, ima

Štedne navike građana: Trećina Hrvata mjesec završi u minusu

Manje od polovice ljudi u Hrvatskoj (44%) sustavno i redovito iz mjesečne plaće izdvaja određenu svotu novca, trećina ih višak jednostavno ostavi na računu, a svaki četvrti građanin (24%) živi “od plaće do plaće” trošeći svu mjesečnu zaradu, pokazalo je istraživanje o štednim navikama servisa MojaPlaća u kojem je sudjelovalo više od 9000 ispitanika. Zabrinjavajuće je da trećina Hrvata (34%) mjesec završi u minusu, a najčešće se radi o građanima s plaćama do 6000 kuna. Najviše građana (42%) novac štedi tako da ga stavlja “u čarapu”, dok je drugi najpopularniji način štednje štedni račun (38%). Večernji

07.08.2021. (18:00)

Čuva se za crne dane (jer će biti crnije nego što je sad)

U pandemijskoj godini Hrvati uštedjeli više nego ikada

Pandemijska godina ostat će zapamćena po dramatičnom padu BDP-a, ali i po rekordnom rastu štednje građana. Prema podacima HNB-a stopa štednje kućanstava u Hrvatskoj se 2020. godine iznosila je 14,4 posto što znači da su Hrvati svaku sedmu zarađenu kunu lani stavili sa strane (N1). Koliko je ta stopa štednje neuobičajeno visoka govori činjenica da za gotovo 4 postotna boda nadmašuje višegodišnji prosjek.Glavni razlozi ekstremne štednje leže u pandemiji koronavirusa. Uvedene epidemiološke mjere onemogućile su potrošnju dijela robe i usluga, a potrošnja se dodatno smanjila i zbog opreza samih građana, koji su i smanjili mobilnost, ističe se u analizi HNB-a o štednji kućanstava tijekom pandemije, prenosi Tportal.

27.06.2021. (18:00)

Puno štedimo, a i dalje smo siromašni

Hrvati nikada nisu imali više novca? 70 milijardi kuna stoji na tekućim računima

U dobrovoljnim mirovinskim fondovima štedjelo je 385 tisuća građana koji su na računima imali 7,1 milijardu kuna neto imovine, kažu podaci Hanfe s kraja svibnja. U štednjama otvorenim u bankama zabilježeno je 229 milijardi kuna. Kako su posljednjih godina kamate na štednju postale gotovo pa nevidljive (prosjek kamata za kunsku i deviznu štednju samo je u travnju bila 0,08 kn), građani su novac počeli čuvati na tekućim, žiro i računima po viđenju umjesto na klasičnoj štednji. Depozitni novac koji se može povući odmah trenutno iznosi gotovo 70 milijardi kuna. Hrvati drže golem novac u bankama i češće su vlasnici nekretnina nego stanovnici razvijenih zemalja, iz čega bi se pogrešno dalo zaključiti da su bogati i da dobro stoje, jer polovica kućanstava ima manje od 500 eura financijske imovine i nekretnine vrijednosti manje od 68.900 eura. N1

03.05.2021. (11:00)

Med, mlijeko i korona

Štednja je u Hrvatskoj u 2020. porasla s 25 milijardi na 35 milijardi kuna

Povratak na razinu prije krize očekuje se tek početkom 2023. Novac se čuva na tekućim računima, štedi se u eurima, a oni koji imaju veću ušteđevinu kupuju zemljišta i nekretnine. Ono na što su kućanstva usmjeravala štednju je otplata kredita. Kod gotovinskih kredita, u 2019. podignuto je 5,5 milijardi kuna, a u 2020. je otplaćeno gotovo milijardu kuna. HRT

06.04.2021. (19:30)

U crnim danima štedjeli za još crnje dane

Hrvatski štediše u korona-godini uštedjeli 25 milijardi kuna

Ukupni depoziti u veljači su dosegnuli 330 milijardi kuna i bili su veći za 25,3 milijarde kuna ili za 8,3 posto u odnosu na isti mjesec lani. Depoziti kućanstava iznosili su 229 milijardi kuna i bili su veći za 15 milijardi kuna, dok su depoziti poduzeća u veljači iznosili 81 milijardi kuna i bili su veći za 10 milijardi kuna. Poslovni

29.03.2021. (17:00)

Njih je baš pogodilo strašno

Doba korone: Nijemci gomilaju milijarde na štednim knjižicama

Prema podacima Bundesbanke, od siječnja 2020. do siječnja 2021. depoziti privatnih domaćinstava u bankama porasli su za 182 milijarde eura i sada iznose 1,73 bilijuna eura… Nitko neće ići dva puta tjedno frizeru samo zato jer prije toga pola godine uopće nije mogao ići. No sigurno će biti nekih nadoknađivanja propuštenog kada je primjerice riječ o putovanjima. Moguće je da će sada, jer su financijska sredstva na raspolaganju, porasti i potražnja za luksuznijim i skupljim putovanjima… Ljudi su se zaželjeli promjene i žele vidjeti nešto drugo, a ne samo svoja četiri kućna zida. Po svoj će prilici, između ostalog i zato jer sada na raspolaganju imaju više novca, biti spremni i više platiti… piše Deutsche Welle.