U nedjelju kreće ZagrebDox: 112 filmova, besplatni paneli i svjetski dokumentarci - Monitor.hr
Jučer (23:00)

Jedemo kokice i kritiziramo društvo

U nedjelju kreće ZagrebDox: 112 filmova, besplatni paneli i svjetski dokumentarci

Novi ZagrebDox u kinima Kaptol Boutiquea donosi 112 filmova i bogat popratni program. Uz filmska ostvarenja, naglasak je na edukaciji kroz ZagrebDox Pro i diskurzivni program DoXXL u Dokukinu KIC. Posjetitelje očekuju masterclassovi velikana poput Christiana Freia te paneli o gorućim temama: od cenzure i lažnih vijesti do ekologije i rodne ravnopravnosti. Kroz nova međunarodna partnerstva s festivalima poput onih u Lisabonu i Ji.hlavi, Zagreb dodatno utvrđuje poziciju važnog dokumentarističkog središta. Svi govorni programi održavaju se na engleskom jeziku, a ulaz na njih je besplatan. HRT


Slične vijesti

Prekjučer (07:00)

Kratko, ali ne baš slatko

Novi film autora ‘Mirotvorca’: Otočka crna kronika u kojoj stvarnost nema objašnjenje

U svojem novom, eksperimentalnom dokumentarcu ‘Pozdrav iz sekretarijata‘ Ivan Ramljak koristi se pronađenom građom iz napuštene policijske postaje na jednom jadranskom otoku da bi nam pokazao koliko je službeno bilježenje stvarnosti, ma koliko precizno bilo – ponekad sasvim nejasno, nepouzdano i da ga je teško protumačiti. Film dolazi na predstojeći ZagrebDox te svojom ambicijom i izvedbom potpuno opravdava očekivanja od ovog sjajnog autora, ali za razliku od hvaljenog i nagrađivanog ‘Mirotvorca’ – iznimno je zahtjevan za gledatelje. Zrinka Pavlić za tportal.

01.04. (13:00)

Kako je počeo rat u mojoj školi

Gospodin Nitko protiv Putina: Istina kao prva žrtva rata i diktature

Film “Gospodin Nitko protiv Putina” dokumentira hrabar čin Pavela Talankina, koji je riskirajući život snimio indoktrinaciju i militarizaciju ruskog društva tijekom agresije na Ukrajinu. Talankin, nekadašnji školski djelatnik, bilježi pretvaranje obrazovanja u alat propagande prije bijega iz Rusije. Ruska agresija na Ukrajinu mijenja vid Talankinovog posla: umjesto kreativnih i bezbolnih snimanja filmova i drugog umjetničkog izražavanja, Talankin biva prisiljen snimati kako nastavnici indoktriniraju djecu, kao i skupove podrške agresiji na Ukrajinu, čemu se kategorički protivio. Koliko god proputinovski nastavnik u Prvoj osnovnoj školi u Karabašu djelovao groteskno, toliko je mučna pomisao da nemalo takvih ima i u hrvatskom školskom sustavu koji natežu učenicima slična razmišljanja kao i dotični nesretnik, s drugim predznakom, ali ostalo je vrlo slično, kažu na Ravno do dna

16.02. (18:00)

Jer ni povijest nije po njihovom

Inicijativa Za Hrvatsku slobode reagira na napade na film ‘Mirotvorac’

“Komentari povjesničara Ante Nazora, poput ‘ako se film poziva na arhivsko gradivo, onda ono mora biti prikazano cjelovito, a ne selektivno,’ zadiru u umjetničku slobodu autora. Nazor nastavlja riječima ‘…dobivamo djelo koje ne doprinosi razumijevanju povijesti, nego produbljuje podjele.’ Držimo da baš Nazor, stavljajući se u ulogu meritorne osobe koja određuje čija je interpretacija cjelovita a čija ne, dolijeva ulje na vatru, sugerirajući da samo Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata smije i nudi kanonsku interpretaciju ratnih zbivanja. Problematičan je i način na koji je javna televizija HTV organizirala debatu s Nazorom pozivajući ga na vrednovanje umjetničkog djela, što ne čine kad su u pitanju drugi filmovi slične tematike. Javni medijski servis prečesto pokazuje na čijoj je strani a u koga sumnja. Time se kreira atmosfere nepovjerenja pa i apriornog zazora od budućih djela koja preispituju događaje iz devedestih. Na taj način, indirektno, pokušavaju se ušutkati kreativni potencijal hrvatskih autora i autorica oduzimanjem prava na njihov doživljaj povijesnih zbivanja.” Ravno do dna

02.02. (15:00)

Njima ne treba objašnjavati "šta je bilo"

Branitelji Domovinskog rata koji se protive pozdravu ZDS: Borili smo se za slobodu, demokraciju i dostojanstvo, a ne za ekstremne simbole i ideologije

Sudionici filma svjedoče o svom uvjerenju da je velika većina branitelja u rat krenula kako bi obranila svoje obitelji, gradove i zemlju. U filmu iznose svjedočanstva o razlozima odlaska u obranu, borbi za slobodnu i demokratsku Hrvatsku te kako se osjećaju 30 godina nakon završetka rata. Poručuju da su manipulacije koje Domovinski rat pokušavaju prikazati kao nastavak ideologije NDH duboko pogrešne i da vrijeđaju sve veterane koji su čista srca stali u obranu Hrvatske. Index, Telegram

09.12.2025. (14:00)

Ako je i gorko, nitko ne osjeti... sve dok je zamotano u šareni papir

Tamna strana slatkog užitka: stvarna cijena čokolade

Dokumentarac The Dark Side of Chocolate otkriva kako trgovina djecom i prisilni rad na afričkim plantažama kakaa i dalje postoje unatoč obećanjima industrije iz 2001. Zapadna Afrika proizvodi većinu svjetskog kakaa, a djeca, često prevarena i krijumčarena, rade u teškim uvjetima bez plaće. Iako organizacije poput ICI-ja bilježe određeni napredak i nadzor se pojačava, broj djece uključenih u rad danas ostaje oko 1,56 milijuna – čak i više nego ranije. Gorka pozadina najslađe poslastice ostaje zabrinjavajuće stvarna. Agroklub

18.10.2025. (11:00)

Kad o tebi pričaju ovi ljudi, znaš da nisi samo pjevač, nego žanr sam po sebi

Nick Cave dobiva još jedan dokumentarac – i opet ga ne možeš skinuti s kože

U filmu “Veiled World Of Nick Cave”, koji će se emitirati na Sky Documentaries kasnije ove godine, sudjelovat će Florence Welch, basist Radioheada Colin Greenwood i Warren Ellis, koji će raspravljati o tome kako je rad s Caveom „transformirao njihove vlastite kreativne živote, ispitujući arhetipske figure utkane u njegov rad, njegovu umjetničku hrabrost i jedinstveni utjecaj“, za jednokratni specijal. Književnik Irvine Welsh, dizajnerica Bella Freud i filmaš Wim Wenders također će raspravljati o njegovom utjecaju na njihov vlastiti kreativni rad. Ravno do dna

09.10.2025. (13:00)

Dobra godina za hrvatske dokumentarce

Haustor ‘Treći svijet’ Soundtrack – velika svaštara velikog benda

Album “Treći svijet” nije bio veliki hit kad je izvorno objavljen, prečudna je u vrijeme novog vala bila njegova tekstura spletena od utjecaja iz raznih krajeva svijeta zbog koje je zvučao kao soundtrack pustolovina Corta Maltesea, ali do danas, kad je takav pristup postao cijenjen, mnogi ga smatraju jednim od najboljih jugoslavenskih albuma. S Oremovićevim dokumentarcem, može se reći da je album dobio i film kakav zaslužuje, a paralelno s objavom i sam film je dobio vlastiti soundtrack, golemu svaštaru na čak tri ploče koja istovremeno pokušava funkcionirati kao svojevrsna “Best of” kompilacija s posebnim težištem na prva dva albuma.

ok Rundeku “Treći svijet” predstavlja onaj različit od “ovog svjeta” i “onog drugog svjeta” na koji valjda odlazimo nakon boravka na zemlji, Sacher će pričati o svijetu koji “nije Hollywood, a nije ni Mosfilm”. Tako dolazimo do zaključka da pravi “treći svijet” na kraju nije niti Sacherov “Treći svijet”, niti onaj Rundekov, već neki treći. Koji nastaje iz sukoba ili kolaboracije njihovih trećih svjetova. Ivan Laić za Ravno do dna. Tema za film je otvorena na podforumu Glazba.

01.10.2025. (01:00)

Bure baruta

„Balkan – opsjednut oružjem?“ To je naslov dokumentarnog filma o kriminalnim klanovima u Srbiji i Crnoj Gori

Sigurno je da u dvije države Zapadnog Balkana – u Srbiji i Crnoj Gori – ljudi posjeduju najviše oružja u Europi: 39 komada na 100 stanovnika. Više ga ima samo u Sjedinjenim Američkim Državama i ratom razorenom Jemenu. Drugim riječima, svako prosječno kućanstvo u Srbiji posjeduje barem jedan komad oružja. Broj ubojstava u Crnoj Gori također je vrlo visok u usporedbi s europskim prosjekom. Jedan od razloga jest organizirani kriminal: zavađeni klanovi već godinama vode ogorčene borbe – u regiji, ali i diljem Europe. Policijski službenici aktivnosti crnogorske mafije ocjenjuju kao „visokorizične“, ali njihove mreže dosad nisu uspjeli razbiti. Oružje se prevozi, premješta i odatle stiže i do Zapadne Europe. DW

30.09.2025. (23:00)

A bili su jednom najbolji, o njima su priče pričali

Dokumentarac o Haustoru pokušao je odgovoriti na pitanje zašto su se Rundek i Sacher udaljili

Taj čuveni love-hate odnos koji je na različite načine definirao band od prve do zadnje ploče te između ostalog rekao kako je njihov odnos kompliciran i zbog toga što, kako je rekao Sacher, “ne poznaje nikoga tko razmišlja toliko različito od njega kao što je to Rundek”.

Iz filma saznajemo kako su mikrosvjetovi u kojima su se formirali, iako fizički udaljeni tek koji kilometar, bili neočekivano različiti. Rundek je odrastao na zagrebačkom Trnju, igrao je košarku, volio kazalište i bio pod utjecajem ruskih formalista, dok je Sacherovo igralište omeđeno Lenucijevom potkovom, a česti boravci u HNK-u u kojemu mu je baka radila kao pomoćna radnica, stvorila je odbojnost prema kazalištu. Najveći estetski utjecaj na njega izvršio je pak južnoamerički magični realizam.

Nije čudo što su iz tako različitih svjetova proizašle i različite poetike, čudo je kako su se one međusobno tako skladno prožele i proizvele albume kakav je eponimni prvi album ili pak Treći svijet koji osim u naslovu, stoji i u tematskom središtu filma. Index

19.09.2025. (01:00)

Građani 1 : Bager 0 (nakon produžetaka)

‘Crveni tobogan’: Slijepčević je opet ispričao priču o svakom od nas

Građanske inicijative u obliku prosvjeda protiv neželjenih intervencija u javni prostor uglavnom su tragično neuspješne. Jedan od najpoznatijih takvih slučajeva bio je onaj u Varšavskoj ulici u Zagrebu prije 15 godina. No da se neki pomaci ipak zbivaju i da građanske inicijative nisu baš sto posto neuspješne ni nužno baš uvijek osuđene na propast – pa da to nisu bile čak ni u doba zloglasnog i ‘nepobjedivog’ Bandića – pokazuje nam polusatni dokumentarac Nebojše Slijepčevića, a on već neko vrijeme kruži po dokumentarističkim filmskim festivalima i priča priču o dva građanska prosvjeda koja su, vidi čuda, ipak urodila nekakvim plodom. S jedne strane, Slijepčevićev dokumentarac ‘Crveni tobogan’ donosi tračak nade u obliku prikaza uspješnih spontanih građanskih inicijativa, ali s druge strane prikazuje žestoku polarizaciju društva, i to među običnim građanima, susjedima i sustanarima, a to je već poprilično turobno. Zrinka Pavlić za tportal