U pripremi izmjene kodeksa koje bi Google i Facebook natjerale na veću kontrolu nad dezinformacijama - Monitor.hr
22.05.2021. (19:30)

Borba protiv 'fake news'

U pripremi izmjene kodeksa koje bi Google i Facebook natjerale na veću kontrolu nad dezinformacijama

Europska komisija planira uvesti nova pravila za tehnološke divove poput Facebooka i Googlea, a sve u svrhu borbe protiv dezinformacija koje nekontrolirano kolaju digitalnim prostorom. Jedan od ciljeva novih pravila je i da se uvedu ograničenja kako korporacije ne bi izvlačile novac iz širenja dezinformacija putem oglasa. Kodeks je definiran još 2018. godine, a izmjenama bi “pokrpali” njegove nedostatke. Kodeks nije osigurao dovoljan napredak posebno u demonetizaciji dezinformacija, budući da internetski oglasi i dalje potiču širenje dezinformacija, jedan je od zaključaka Komisije. Izmjene će biti predstavljene 26. svibnja, a tvrtke na koje se one odnose trebale bi do kraja rujna dati svoje prijedloge. (Telegram)


Slične vijesti

11.04. (23:00)

Nijedno nije dobro širiti

Razlike između dezinformacija, mizinformacija i malinformacija

Dezinformacije najčešće razumijemo kao informacije koje su netočne i namjerno stvorene kako bi obmanule javnost; naštetile nekome i slično, a govori se još i o lažnim vijestima. Mizinformacije su pogrešne informacije koje se prikazuju kao činjenice, no namjera koja stoji iza njihovih širenja nije nužno obmana. Lažne vijesti su isključivo medijske objave i članci upakirani tako da izgledaju kao prava vijest. Malinformacije su zato točne činjenice, ali se koriste za nanošenje štete nekoj osobi. Primjer bi bio dijeljenje intimnih fotografija i snimki bez pristanka te osobe. Medijska pismenost

15.02. (19:00)

Otkrili ih novinari koji su se predstavili kao potencijalni klijenti

Manipulirali izborima i javnim mnijenjem, širili dezinformacije diljem svijeta dulje od dva desetljeća

Θα ερευνήσουν τον Jorge που έστησε παράγκα στην Ελλάδα;

U velikoj istrazi razotkriven je tim izraelskih državljana koji tvrde da su manipulirali na više od 30 izbora diljem svijeta koristeći metode hakiranja, sabotaže i širenja automatiziranih dezinformacija na društvenim mrežama, piše Guardian. Izraelsku jedinicu predvodi Tal Hanan, 50-godišnji bivši operativac izraelskih specijalnih snaga koji sada radi privatno pod pseudonimom Jorge. Hanan i njegova jedinica koja se koristi kodnim imenom “Tim Jorge”, razotkriveni su na temelju tajnih snimki i dokumenata koji su dostavljeni Guardianu. Istraga je razotkrila nevjerojatne detalje o tome kako su se koristili dezinformacijama kao oružjem, nudeći privatnu uslugu tajnog uplitanja u izbore, bez ostavljanja traga. Grupa je radila za obavještajne agencije, političke kampanje i privatne tvrtke koje su željele tajno manipulirati javnim mnijenjem. Jutarnji

21.12.2022. (13:00)

Ljudi bez smisla za humor ostaju - izgubljeni u prijevodu

Satirične članke mnogi ljudi danas shvaćaju ozbiljno. To postaje velik problem

SMIJEH SLOBODE - USKRS FERALA: Kako je Pavelić vratio Feral među žive :: Novice :: Lupiga

Satira, parodija i šale prepune apsurda obično izazivaju smijeh, no mnogi ljudi u svijetu često vjeruju da se radi o stvarnim događajima. To pak potiče one zadužene za provjeru činjenica da satiru ‘razotkrivaju’ kao – izvor dezinformacija. Ponekad čak i unatoč izjavama o odricanju od odgovornosti koje jasno označavaju njihove članke kao satiru, čitatelji ih uzimaju zdravo za gotovo. “Satira može dovesti u zabludu više nego što mislite”, rekla je Shannon Poulsen koja istražuje vezu između humora i dezinformacija na Sveučilištu Ohio State. “Satiru ne treba tretirati kao dezinformaciju – čini se da je to ključni dio frustracije satiričnih stranica“, rekla je Poulsen. “Trebali bismo priopćiti satiričnu namjeru poruke jer to smanjuje šanse da ljudi pogrešno protumače satiru kao stvarnu. Ali mnogi satiričari ne žele da se satira etiketira jer će to njihov sadržaj učiniti manje smiješnim.” Buka

17.12.2022. (00:00)

Nekad moraš imati stav

Ne možeš kao novinar baš uvijek uvažiti sve strane

Novinar je nekad u škakljivoj situaciji kao i sudac na nogometnoj utakmici jer želi biti nepristan, a pritom donijeti neke važne odluke. Kao i u nogometu gdje danas postoji VAR, novinari trebaju prikupiti informacije o dvije suprotstavljene strane i predstaviti ih publici na što neutralniji i najbolji mogući način. Zamislite novinara koji želi vama čitateljima pojasniti više o tome je li zemlja okrugla ili je, kao što neki još uvijek tvrde, ravna ploča. Za sugovornike o toj temi svakako bi mogao pronaći znanstvenika koji bi objasnio kako i zašto znamo da je Zemlja okruglastog oblika, ali i nekog ravnozemljaša. No, koliko sve to ima smisla ako dva sugovornika nisu na istoj razini prihvaćanja utvrđenih znanstvenih dokaza? Mediji bi trebali postupiti racionalno te argumentirano se suprotstaviti širenju dezinformacija, iskrivljivanju činjenica, teorijama zavjera i lažnim vijestima. Medijska pismenost

21.11.2022. (23:00)

Ušima vesla i zubima ruje da dođe do struje

Širi se video s dezinformacijama o izumima Nikole Tesle

“Evo u ovom videu ćete vidjeti zašto je to tako i tko je odgovoran za pakao na zemlji u kojem i dan danas živimo”, opis je Facebook objave koja cirkulira još od rujna i koja je na toj društvenoj mreži pregledana više od 100.000 puta. Navedeni kanal objavljuje sadržaj povezan s teorijama zavjera (vanzemaljci, piramide u Bosni, antivakserski sadržaj), a spomenuti je video objavljen prije šest godina. U videu se netočno tvrdi da je Nikola Tesla otkrio tajnu besplatne energije, ali moćnici su zataškali njegovo otkriće. Nadalje, tvrde da su iz SAD-a hitno zabranili Tesline tehnologije, a bankari su išli sprječiti razvoj, pazi sad, perpetuum mobile-a. Nikakva odluka o zabrani Tesline tehnologije nije donesena. Baš suprotno, ti izumi su sljedećih stotinjak godina intenzivno eksploatirani. Faktograf

08.11.2022. (20:00)

Hibridni rat i širenje proruske propagande

Tko je sve na listi ukrajinskog Centra za borbu protiv dezinformacija?

Фалшиви новини: вълна от проруска пропаганда залива Германия ᐉ Новини от Fakti.bg - Свят | ФАКТИ.БГ

Alice Schwarzer, Rolf Mützenich, Marine Le Pen, Jeffrey Sachs – nalaze se na listi ukrajinskog Centra za borbu protiv dezinformacija. Njih se optužuje za širenje ruske propagande. Na konvenciji SPD-a održanoj u subotu (5. 11.), predsjednik Kluba zastupnika SPD-a Mützenich govorio je o „terorističkoj listi” na koju ga je uvrstio Kijev. Navečer je pak ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova službeno negiralo postojanje „terorističke liste”, kao i to da se protiv Mützenicha vodi istraga. Propaganda i dezinformacije bili su važan dio hibridnog rata protiv Ukrajine i prije početka sukoba na istoku te zemlje 2014. godine. Još za vrijeme prosvjeda na Majdanu u Kijevu, u zimi 2013. godine, Rusija je širila tvrdnju da se radi o fašističkom puču. Taj mit je posebno plašio ljude u istočnoj Ukrajini. Oni su u to vrijeme često pratili izvještavanje ruskih medija. Ukrajina smatra da se nalazi i u informacijskom ratu – i pokušava ga dobiti. Centar za borbu protiv dezinformacija je tu samo protumjera. Deutsche Welle

07.11.2022. (14:00)

Utjecaj komentara na naš životni put

Kako se Kina uključila u informacijski rat

Ruske dezinformacijske kampanje i kampanje utjecaja već godinama su dio europskih, pa tako i hrvatskih, razgovora o političkim prijetnjama. No od početka rata u Ukrajini, Europska unija sve glasnije upozorava na jačanje nove sile u informacijskom ratu, Kine. Stručnjaci ističu da se o potencijalnim prijetnjama koje dolaze iz Kine još uvijek ne zna dovoljno, dok europarlamentarci upozoravaju da je potrebna strategija onemogućavanja vanjskog utjecaja. Koordinirana kampanja iz Kine koju je otkrila Meta ciljala je na samo dvije zemlje, SAD i Češku. U Češkoj korisnici su dobivali poruke koje su kritizirale podršku lokalne vlade Ukrajini te pozive da vlada prestane antagonizirati Kinu da ne bi uzrokovala ekonomsku odmazdu. Računi koji su sudjelovali u kampanji svoje objave su radili tijekom kineskog radnog vremena, s dugom pauzom za ručak, pokazala je analiza. Faktograf

16.09.2022. (22:00)

Ne znaš kome više vjerovat

Medijska i digitalna pismenost tek su početak u zaustavljanju dezinformacija

Kada je o širenju dezinformacija na internetu riječ, ne bismo zapravo trebali vjerovati nikome pa čak ni – samima sebi. Često naime pomislimo da samo neki od nas, za koje pretpostavljamo da nisu dovoljno digitalno medijski pismeni, raspačavaju . Istraživači sa sveučilišta MIT (Massachusetts Institute of Technology) koji analiziraju psihologiju online dezinformacija utvrdili su da oni koji su digitalno medijski pismeniji zaista bolje i brže prepoznaju koja je vijest lažna, ali da ta vještina ne utječe na njihovu spremnost na dijeljenje samo točnih informacija. Stoga je zasad teško predvidjeti tko će i u kojim slučajevima više ili manje širiti dezinformacije, jer se u internetskom okruženju isprepliću naše digitalne vještine s psihologijom i nizom drugih pojedinosti koje mogu utjecati na naše odluke. Medijska pismenost

20.08.2022. (10:00)

Dezinformacije posebno utječu na manjinske skupine

Život u svijetu dezinformacija i proces slabljenja tradicionalnih medija

U svakom društvu postoje pukotine. Točke rascjepa društvenog tkanja nalazimo u onim aspektima politike i kulture oko kojih ne postoji dominantni konsenzus. Tamo gdje se vode rasprave, gdje se razmjenjuju informacije kojima se argumentiraju suprotstavljena stajališta, uglavnom pronalazimo i dezinformacije, tvrdnje bez činjeničnog utemeljenja. Termin dezinformacije koristi se za namjerno plasirane laži. Termin misinformacije koristi se za informacije koje su činjenično netočne, ali iza njihovog širenja ne postoji namjera da se nekoga obmane. Malinformacijama se smatraju informacije koje netko plasira u javni prostor s ciljem da našteti drugoj osobi. Mogu biti stvarne, ali uglavnom su barem djelomično izmišljene. Termin lažne vijesti skovan je da bi opisao internetske stranice koje se lažno predstavljaju kao news portali i zarađuju na oglasima monetizirajući promet koji generiraju objavom skandaloznog i emotivno nabijenog, ali činjenično neutemeljenog sadržaja. Lupiga

15.12.2021. (00:00)

Vjerujemo samo sebi sličnima

Pandemija dezinformacija: Treba razumjeti tuđi strah

Tijekom pandemije ionako već podijeljeno hrvatsko društvo se polariziralo, a jedan od glavnih okidača takve pojave su dezinformacije, odnosno lažne vijesti. One su sve veći uteg demokraciji, no da bi im se društvo oduprijelo nužno je detektirati suštinu problematike. Otkud dolaze informacije, zašto ljudi ne vjeruju znanstvenim autoritetima, koja je uloga mainstream medija i kako prevenirati utjecaj lažnih vijest samo su neka od pitanja na koja su odgovor pokušale dati sudinice i sudionici na Gongovoj raspravi „Ekspanzija dezinformacija u vrijeme COVID-19 pandemije“. Pandemija je produbila osjećaj nesigurnosti i straha, građanstvo gubi ionako poljuljano povjerenje u institucije, medije i demokraciju. Imamo prosvjede u kojima sudjeluju javne ličnosti, političari oportuno jačaju svoje pozicije na panici i strahu, novinari su napadnuti, a rijetko je tko preuzeo odgovornost. Online dezinformacije imaju snažan ‘oflajn’ utjecaj na društvo. Lupiga