U prosjeku svatko iz svoje plaće za zdravstvo izdvaja 3560 eura godišnje

I još im nije dosta

U prosjeku svatko iz svoje plaće za zdravstvo izdvaja 3560 eura godišnje

Koliko točno novca svaki mjesec izdvajamo za zdravstvo od prosječne plaće, otkrila je Nova TV. Uzeli su prosječnu bruto plaću od 1798 eura, što znači da je neto iznos 1231 euro i kada se doda doprinos na zdravstveno, on iznosi 296 eura. Godišnje se od prosječne plaće, sukladno toj računici, uplaćuje oko 3560 eura. Ako se pretpostavi da taj zaposlenik radi 45 godina, izdvojit će za zdravstveno oko 160.000 eura. Zato je bolno kad se zbog predugog čekanja na pregled, pacijenti moraju okrenuti privatnom zdravstvu i, nakon svih tih silnih izdvajanja, ponovno plaćati za liječenje. Poslovni

zdravstvo

Kad zdravstveni sustav dobije temperaturu – a farmaceuti mjere novčanik

Škaričić: Ulaganja u zdravstvu nisu lijek za korupciju

U zdravstvu se dnevno procesuira neograničeni broj sofisticiranih odluka vezanih za investicije, financiranje, pravednu i smislenu raspodjelu sredstava. Trebamo li ovoliko bolnica? Jesu li te bolnice funkcionalne? Kako lijekovi dospijevaju na listu HZZO-a? Kako tretiramo skupe lijekove? Na koji način nabavljamo skupu medicinsku tehnologiju? Krstičevićeva teza da više ulaganja znači bolji zdravstveni sustav promovira naivnu pretpostavku da je sistem neutralan kao Loto bubanj, a da se novac automatski pretvara u jednaku zdravstvenu korist za sve građane.

Ukratko, koncept prava na zdravlje kao suvremena meta vrijednost sadrži bug: u ime tog prava stvaraju se ogromni fondovi s javnim sredstvima namijenjenima preventivi i kurativi, a ti su fondovi meta predatorskih apetita profitno orijentiranih dionika zdravstvenog sustava, proizvođača lijekova, medicinske tehnologije I svega što se koristi u procesu liječenja. Zdravstveni budžeti stoga svugdje pucaju po šavovima. Teško je naći sektor u kojemu se tako jasno vidi ovisnost kapitala o javnim izvorima prihoda, kao i nemoć da se pritisak kapitala i profitnog interesa u zdravstvu kontrolira. Stvar je u tome što svi – lijevi i desni – žele tehnološki napredak medicine, bolje, skuplje i čudesnije lijekove ne pitajući se o stvarnom smislu svega što tržište nudi, dok je socijalna medicina u kapitalističkoj hijerarhiji marginalizirana. Nataša Škaričić polemizira s tezama Miše Krstičevića, za Novosti…

Mišo Krstičević Nataša Škaričić zdravstvo

Razvrstavanje po hitnosti

Zdravstvena revolucija u Grčkoj: Narukvicama sa QR kodom smanjili vrijeme čekanja u bolnicama za 30 posto

Ministarstvo zdravstva Grčke izvijestilo je da je uvođenjem novog digitalnog sustava trijaže u javnim bolnicama značajno smanjeno vrijeme čekanja na hitnu medicinsku pomoć. Ključnu ulogu u tom procesu imaju narukvice s QR kodom koje pacijenti dobivaju odmah po dolasku u hitni prijem. Po dolasku u bolnicu pacijenti dobivaju narukvicu s jedinstvenim QR kodom koji ih prati kroz sve faze medicinske skrbi. Pomoću tog koda bolnički sustav procjenjuje hitnost zdravstvenog problema i određuje prioritet liječenja. Pacijenti u svakom trenutku mogu skeniranjem narukvice provjeriti koliko je osoba ispred njih i koliko će još čekati na pregled. Pacijenti s ozbiljnim i životno ugrožavajućim stanjima ne čekaju, te da se u bolnicama koje su već preuzele ovaj sustav sada vidi više reda i smirenosti jer pacijenti znaju što ih očekuje. Tportal

inovacije zdravstvo

Ministar zdravstva, pacijent sustava

Škaričić: Optužnica koja ništa (bitno) ne mijenja

Detalji upravo podnesene optužnice otkrivaju tri važne stvari; prva je da je Turudić proširenjem istrage usvojio sve bitne elemente iz rješenja EPPO-a, što je još jedna potvrda da su europski tužitelji u ovoj korupcijskoj aferi bili korak ispred hrvatskih institucija progona. Drugo i mnogo bitnije je da USKOK i DORH ne mogu rješavati korupciju u hrvatskom zdravstvu, odnosno, da mogu pokupiti samo površinski sloj. Možda se čini smjelo ministra zdravstva udruženog s kriminalcima tretirati kao površinski sloj, ali upravo je obrnuto; šokantnost i eksplicitnost kriminala opisanog optužnicom govori da on nije moguć bez sistema ogrezlog u korupciji. U nekom drugom okruženju ne bi mogli zamisliti ministra koji komotno šeta po najvećim državnim bolnicama i nudi ekstremno skupe uređaje, uz skromnu nadoknadu koju će isplatiti njegovi poslovni pajdaši. Nataša Škaričić o USKOK-ovoj optužnici, za Novosti. Index i tportal donose detalje optužnice.

afera Mikroskopi Nataša Škaričić Vili Beroš zdravstvo

Ajngemahtec - samo u jednom loncu

Strože mjere za dopunski rad liječnika: kraj šopinga između javnog i privatnog

Novi pravilnik o dopunskom radu liječnika uvodi strože kriterije: dopusnice više neće dobivati oni iz ustanova s dugim listama čekanja (preko 150 dana), a bit će ograničene na jednu privatnu ustanovu i na godinu dana. Bodovat će se i funkcije, uspješnost, iskustvo i prisutnost na poslu. Ministarstvo želi veću transparentnost i kontrolu, dok Hrvatska liječnička komora sumnja u učinkovitost. Cilj je rasteretiti javni sektor i smanjiti liste čekanja, no kritičari tvrde da bez boljeg nadzora i digitalizacije neće biti značajnog učinka. tportal

bolnice liječnici liste čekanja u bolnicama Ministarstvo zdravstva zdravstvo

Bolnica Sveti Džep

U akciji USKOK-a uhićen liječnik koji je primao mito za operacije preko reda, lažna bolovanja…

Povezuje ga se s primanjem mita za koje je, zajedno s ostalim osumnjičenima, omogućavao operacije preko reda na listama čekanja, neosnovana bolovanja, kao i lažnu dokumentaciju s kojom se moglo odgoditi odlaske na izdržavanje zatvorskih kazni. Istražitelji su snimali pacijente koji su k njemu dolazili na preglede. Radi se o kirurgu specijaliziranom za ortopedske probleme u bolnici Sveti Duh. Novac su navodno prikupljali medicinski tehničari. Uhićeno je deset osoba, od toga ih je šest povezano s bolnicom Index

korupcija mito zdravstvo

Srce u helikopteru, zdravstvo na aparatima

Drama u bolnici ukazala na problem nedostatka liječnika: “Ugledni liječnik imao srčani, u bolnici nije bilo kardiologa”

Bivši ravnatelj bolnice u Koprivnici doživio je srčani udar, a kako doznaje portal Danica, morali su ga helikopterom voziti u Zagreb jer u bolnici nije bilo kardiologa, čak ni dežurnog, ni u pripravnosti. Tamo stigla i ekipa Dnevnika Nove TV koja je pokušala doznati uzroke problema, no rekli su im kako će im više moći reći “nakon produženog vikenda”. U regionalnim bolnicama se neslužbeno može čuti kako je glavni problem to što liječnici koji završe specijalizaciju više nisu dužni ostati raditi barem na određeni rok. Problem je u Zakonu o specijalističkom usavršavanju jer je ukinuta obveza specijalizanata da odrade određeni period u ustanovi u kojoj su odradili specijalizaciju. No, ima nešto i u upravljanju bolničkim sustavom jer nije u svim bolnicama u županijama isto.

bolnice zdravstvo

Nečije zdravlje, njihov biznis

Škaričić: Kako smo došli do toga da liječenje raka u SAD-u dočekujemo s radošću kao nekad Wrigley’s žvake, bez kritičkog odmaka?

To je tema koja zahtijeva dužu analizu i poseban tekst. No, u slučaju bolnice u Zaboku ključnu je ulogu bez sumnje igralo HDZ-ovo predstavljanje ove privatne inicijative kao projekta koji će spasiti kompletnu hrvatsku onkologiju, u čijem je uništavanju isti taj HDZ igrao značajnu ulogu – upravo kroz privatizaciju zdravstva. Jedan od ishoda je da smo u liječenju raka redovito drugi najgori u EU-u.

Dok u autokolonijalnom duhu čekamo spas iz SAD-a, aparati za zračenje oboljelih od raka npr. u KBC-u Sestre milosrdnice godišnje zbog kvara ne rade od 21 do 102 dana. Zahvaljujući Covidu, Hrvatska je 2021. godine dobila priliku da iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO) do konca ove godine šest bolnica opremi novom radiološkom opremom, no iako u NPOO-u stoji da bi sve trebalo biti gotovo do konca 2025., do danas su samo dva nova aparata za zračenje u funkciji, i to u KBC-u Rijeka i Općoj bolnici Zadar.

Stoga je od mjerenja dobrobiti koju će UPMC donijeti nekim pacijentima puno hitnije da se raščiste okolnosti u kojima su zdravstveni dužnosnici letjeli u Pittsburgh kako bi servisirali američko poduzetništvo, u isto vrijeme zanemarivši hitnu potrebu onkoloških pacijenata za novom aparaturom za liječenje u mreži javnog zdravstva. Nataša Škaričić za Novosti.

Nataša Škaričić onkologija tumori zdravstvo

Ako želiš biti zdrav, plati

Ivica Đikić (znanstvenik): Privatne klinike se bogate, državne bolnice propadaju

U razgovoru za Index Đikić upozorava kako se “političkom odlukom favorizira privatno ulaganje na uštrb javnog, i to tako da se odabranim privatnicima omogućava puno benefita s niskim rizikom jer su oni sigurni da će za neke svoje dijagnostičke metode dobivati financiranje HZZO-a”. Ne bi se smjelo događati da pacijenti dođu u bolnicu u dva popodne i da ondje nema liječnika kojih bi trebalo biti. Također je nedopustivo da oni često iz interesa, a i zbog činjeničnog stanja, pacijentima govore da u bolnici nemaju potrebne opreme pa ih šalju u privatne gdje se to jako dobro naplaćuje… Danica

intervju Ivica Đikić Nenad Jarić Dauenhauer zdravstvo

Zdravstveno osiguranje: plaćamo na neviđeno

Škaričić: Koliko nas košta osiguranje od liječničkih pogrešaka?

Nakon što se otkrilo da je bivši ministar Vili Beroš 33 bolnice osigurao na gotovo 80 milijuna eura, ni Ministarstvo zdravstva ni bolnice ne žele otkriti koliko trenutno plaćamo da bi dobili odštetu u slučaju medicinske pogreške. Ministarstvo je samo smislilo cijeli projekt, nametnulo ga bolnicama koje u početku nisu postavljale previše pitanja, iako su u prvoj fazi 2023. godine u većem broju pripadale lokalnoj samoupravi. U tom scenariju problem je, vjerojatno, nastao iduće godine kada su uočeni astronomski iznosi premija, nakon čega su bolnice prvi put postavile ozbiljnija pitanja, a Beroš odlučio da će Ministarstvo zdravstva iz proračuna doznačivati sredstva za police bolnicama. Ni dvije godine od pokretanja cijele inicijative u mandatu njezinog prethodnika, iz Ministarstva ne žele objasniti na koji način će ovo pomoći pacijentima, niti iznijeti uvjete, pa čak ni cijene polica. Nataša Škaričić za Novosti

Nataša Škaričić Vili Beroš zdravstvo

Manje smo bolesni, a oni koji jesu dulje čekaju

HZJZ: Pacijenata sve manje, liječnika više, a liste čekanja sve su duže

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. No, uz ove je podatke logično upitati kako je onda uz veći broj liječnika građanima zdravstvena usluga manje dostupna. Iz HJZJ-a zaHTV kažu kako je Hrvatska među zemljama s najvećom stopom hospitalizacija kroz dnevne bolnice u odnosu na broj stanovnika. U izvješću HZZO-a navodi se kako se u hrvatskim bolnicama 2023. godine liječilo 622.585 pacijenata, ostvareno je pet milijuna bolničkih dana, a iskorištenost postelja bila je 63 posto. U odnosu na prethodnu godinu liječeno je 32.000 pacijenata manje, čak 100.000 manje nego 2019. godine. Liječilo ih je 7.486 liječnika, što je stotinu više nego prethodne godine. Problem je i u sustavu naručivanja, koji je fragmentiran. Nije jasno definirano što se i u kojoj se bolnici može napraviti. Nacional

HZJZ liječnici pacijenti zdravstvo

I još im nije dosta