U susjedstvu godišnje se prijavi oko 28 tisuća slučajeva obiteljskog nasilja

I to nije sve

U susjedstvu godišnje se prijavi oko 28 tisuća slučajeva obiteljskog nasilja

U samo jednom danu u Srbiji su ubijene dvije žene. Riječ je o desetom i jedanaestom slučaju femicida od početka godine. Premda postoje zakonske mjere zaštite, organizacije upozoravaju na ozbiljne propuste institucija i činjenicu da mnoge žene nasilje ne prijavljuju. DW

nasilje nasilje nad ženama

Nije dosta da te vrijeđaju u školi

Cyberbullying raste diljem Europe, Litva prednjači

Nova OECD-ova studija pokazuje porast kibernetičkog nasilja među djecom i tinejdžerima u svih 29 europskih država i regija, s prosjekom od 15,5%. Najpogođenije su Litva, Latvija, Poljska, Mađarska, Estonija, UK i Irska. Djevojčice i djeca iz obitelji s jednim roditeljem češće su žrtve. Razlike između država povezane su s digitalnom pismenošću, kulturnim normama, školskim programima i obiteljskom podrškom. Pandemija i veća upotreba interneta dodatno su pogoršali problem, dok se razine nasilja nakon lockdowna djelomično stabiliziraju. tportal

cyberbullying nasilje

Prošle godine u svijetu je oko 50 tisuća žena ubila bliska osoba

Ove godine ubijeno je 18 žena. Do sad. Počinitelji su bliske osobe, većinom partneri, u 71,4 posto slučajeva. Svakih 10 minuta, prema statistici UN-a, u svijetu bude ubijena jedna žena. Žrtva će nasilnika pokušati napustiti dva do šest puta prije nego uspije jednom za svagda. Najopasniji period za žrtvu obiteljskog nasilja je kad tek ostavi nasilnika ili najavi svoj odlazak. I nasilje ne počinje udarcem. Od sretne veze do ubojstva vodi jedan te isti put: psihičko nasilje, ljubomora, kontrola, zabrana ženi da radi, ucjena s djecom, prvi šamar, udarci po tijelu i čupanje da okolina ne vidi masnice, prijetnje, pokušaj ubojstva. Ako vi ili neka osoba koju poznajete trpi nasilje, pomoć je dostupna (24 sata (istaknuto i u videu koji je podijelio HND)):

Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja: 116 006
SOS telefon za žene žrtve nasilja: 0800 655 222
Više informacija potražite na: http://sigurnomjesto.hr/

femicid nasilje

Problemi multitaskinga

‘Djeca nisu dobro’: Imamo problem autoriteta, općih društvenih vrijednosti, društvene anomije, predominacije digitalne tehnologije i virtualne radikalizacije… nasilje je samo posljedica

Napadi na nacionalne manjine i njihove događaje mogu se okarakterizirati kao nasilje iz etničke/nacionalne mržnje; tučnjava na Trgu bana Jelačića i dan poslije na Interliberu izgleda da je motivirana navijačko-regionalistički; palež Vjesnika pak je nešto što proizlazi iz, čini se, sasvim novog fenomena “digitalnih izazova”… To su očite razlike, pa je zato površno sve ove događaje stavljati pod “istu kapu”. Od škole i nemoći nastavnika i preopterećenosti sustava pravilima i procedurama do hiperambicioznosti i petnulaštva, preko digitalnih tehnologija koje imaju dokazano negativan utjecaj na zdravlje, fokus i koncentraciju do sve većih mentalnih oboljenja, posebno u jeku i nakon pandemije, nemamo problem s nasiljem koji bi se mogao nazvati ekskluzivno “maloljetničkim”, nego imamo mnoge probleme koji se posebno na razne načine odražavaju upravo na maloljetnicima. Karlo Jurak analizira za Index.

Karlo Jurak mladi nasilje

A nitko ne priča o Fight clubu

Porast maloljetničke delinkvencije, osobito u dobi 10–16 godina

Uz učestale napade u Dubravi. Policija često ne može sankcionirati počinitelje mlađe od 14 godina. Trend nasilja među mladima vidi se i u Europi, primjerice u Švedskoj, Njemačkoj i Austriji. Problem se širi i na mlađe punoljetnike (18–21), s incidentima navijača i fizičkim napadima, što pokazuje sve očitiji izazov za sigurnost i društvenu kontrolu mladih. Index

mladi nasilje radikalizacija

Kad bukači urlaju, a zemlja zijeva

Radikalizacija ili privid? Hrvatska između statistike i histerije

Unatoč recentnim eksponiranim incidentima, podaci pokazuju da Hrvatska ostaje stabilna i mirna zemlja, bez široke društvene radikalizacije. Ideološke tenzije uglavnom se održavaju u medijima i politici, gdje ekstremi međusobno hrane narative o “ustašizaciji” i “ugroženosti”. Nasilje postoji, osobito u Zagrebu, i zabrinjava ponajviše ono među mladima, no politički motivirano ostaje marginalno. Thompson, “Za dom spremni” i odnosi s manjinama u praksi su više politički alati nego stvarni društveni generatori kaosa. Problem je manje nova normalnost, a više stara sklonost preuveličavanju. Damir Petranović za tportal.

Damir Petranović nacionalne manjine nasilje polarizacija društva radikalizacija

Omiljeni sport im je - prebacivanje loptica

Rasprava u Otvorenom o nasilju u Zagrebu: tko potiče tenzije, a tko ih “smiruje”

Raspravljalo se o porastu nasilja u Zagrebu nakon masovne tučnjave na Trgu bana Jelačića. Nikola Mažar (HDZ) poručio je da oporba potiče podjele, dok je Arsen Bauk (SDP) uzvratio da HDZ pokušava sanirati štetu koju je sam izazvao. Furio Radin upozorio je da atmosferu nasilja stvaraju političari, mediji i institucije, a Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti) rekao je da se u Vukovaru situacija smiruje, ali ne isključuje “ruku izvana” u nedavnim događanjima. HRT

desnica nasilje Otvoreno

Zaštita? A da radije razmislite o preseljenju?

Maloljetničke bande ‘operiraju’ u Dubravi i Sesvetama, a država na čekanju

U Dubravi i Sesvetama maloljetničke bande već godinama teroriziraju lokalno stanovništvo, a reakcija države izostaje. Policija i pravosuđe ne jamče sigurnost, a političari ignoriraju problem. Situacija podsjeća na tragediju u Sloveniji, gdje je reakcija vlasti bila izravna i odgovorna. Dugoročno, prepuštanje građana sami sebi vodi ka eskalaciji nasilja. Problemi poput vršnjačkog nasilja u školama dodatno naglašavaju izostanak državne intervencije i odgovornosti. Karlo Jurak za Index

Karlo Jurak nasilje

Statistika ne griješi – ali društvo često zatvara oči

Kada žrtve zlostavljanja postanu roditelji: Borba s traumama, strah da sami ne postanu nasilnici…

Studija u Njemačkoj istražila je kako seksualno zlostavljanje u djetinjstvu utječe na kasniji život i roditeljstvo preživjelih. Mnogi se bore s traumama, a neki iz straha od ponavljanja nasilja odustaju od djece. Neke od žrtava opisuju kako su im se sjećanja vratila kad su njezina djeca odrasla, uzrokujući godine psihičkih problema. Porod često reaktivira traume, dok muškarci žrtve strahuju da bi mogli postati zlostavljači. Svakog dana u Njemačkoj 54 djece pretrpi seksualno nasilje, no obiteljsko zlostavljanje i dalje ostaje na margini društvene pažnje. DW

nasilje obiteljsko nasilje seksualno nasilje zlostavljanje djece žrtve nasilja

Kao u fimu Minority Report

U Njemačkoj pokrenuli projekt PeRiskoP – kako prepoznati potencijalne počinitelje zločina i masakra

Ne radi se o osobama koje predstavljaju prijetnju zbog svojih vjerskih, političkih ili ideoloških stavova, nego o ljudima koji možda pate od psihičke bolesti ili gaje mržnju prema ljudima i stoga žele nekoga ubiti ili ozlijediti. Dakle, o osobama koje bi mogle počiniti teška ciljana nasilna djela, poput amok-napada ili terorističkog napada. Statistike pokazuju zabrinjavajući trend: udio osoba s mentalnim bolestima u zločinima poput ubojstava ili ubojstava iz nehaja kontinuirano je rastao posljednjih godina, dosegnuvši 16 posto u 2022. godini. Korištenjem kataloga kriterija policija procjenjuje rizik koji predstavljaju potencijalno nasilne ili naoružane osobe s mentalnim oboljenjima. Cilj je osigurati da nitko ne prođe „ispod radara”. No, isto tako upozoravaju da u pravnoj državi ne može postojati stopostotna sigurnost. DW… Tema na Forumu

masakr nasilje psihopati terorizam zločinci

Nasilje u školama - reakcije su opcionalne, osim ako ne postanete žrtva

Uloga promatrača u borbi protiv nasilja: Može li to netko zaista promijeniti?

Prema istraživanjima, velik broj mladih doživljava različite oblike nasilja, uključujući fizičko, emocionalno i cyberbullying. Prema nekim europskim istraživanjima, trećina mladih u dobi od 15 do 29 godina doživjela je internetsko zlostavljanje. Ukupno 6,5 posto učenika osnovnih škola u Zagrebu doživjelo je da ih je netko od vršnjaka u školi barem jednom jako istukao tijekom života, dok je 28 posto učenika doživjelo da ih je netko od vršnjaka jako udario ili gurnuo skoro svakodnevno. Važan faktor u prevenciji nasilja su promatrači, koji često ne reagiraju zbog neznanja ili normalizacije nasilja. Edukacija o odgovornosti promatrača ključna je za sprečavanje eskalacije nasilja. Programi koji podučavaju mlade kako prepoznati nasilje i reagirati mogu imati dugoročne pozitivne učinke na smanjenje nasilja u školama. HRT

nasilje vršnjačko nasilje

I to nije sve