U velikim gradovima nema mjesta za nove parkove, ali zato postoje zidovi i krovovi zgrada - Monitor.hr
Prekjučer (11:00)

Od betona do botaničkog vrta – u četiri koraka do zgrade koja fotka sama sebe za Instagram

U velikim gradovima nema mjesta za nove parkove, ali zato postoje zidovi i krovovi zgrada

Kako navodi portal Pametni gradovi, jedan od ključnih pristupa u oblikovanju zelenih gradova jesu rješenja temeljena na prirodi (eng. Nature-Based Solutions – NBS). Vertikalni vrtovi, ozelenjene fasade, krovni vrtovi i zeleni krovovi sve su češći u planovima urbane obnove. Njihova prednost je višestruka:

  • smanjuju temperaturu u okolini zgrade i unutar stanova
  • povećavaju energetsku učinkovitost
  • upijaju kišnicu
  • povećavaju vrijednost nekretnine
  • stvaraju prostor za odmor i uzgoj biljaka.

Ravni krovovi, fasade i dvorišta nude prostor za ozelenjavanje, poput travnatih površina, zelenih zidova i zajedničkih vrtova. Upravitelji i predstavnici suvlasnika mogu iskoristiti dostupne fondove i natječaje za sufinanciranje takvih projekata, poput zagrebačkog javnog poziva za ozelenjavanje dvorišta. Zgradonačelnik


Slične vijesti

02.06. (11:00)

Sve postaje pametnije, mi ostajemo isti

Pametni gradovi, zgrade, infrastrukture… pojam koji se sve više veže uz modernu tehnologiju, ali i način života

Od telefona i kartica do infrastrukture, sve postaje „smart“. Povezivost, učinkovitost, interaktivnost i otpornost ključni su elementi. Gradovi s pametnim mrežama, senzorima i brojilima omogućuju automatizaciju, prediktivno održavanje i uštedu energije. Iako Hrvatska dobro stoji u integraciji obnovljivih izvora, kasni u obnovi zgrada i razvoju punionica. Digitalizacija i mikro mreže nude rješenja, ali sve to košta. Povrat na investiciju je veći za one s velikom potrošnjom – ili velikim ambicijama. Zaključak? Pamet ne dolazi sama, ali dolazi s Wi-Fi-em. Zgradonačelnik razgovarao s direktorom sektora pametnih gradova i mikro mreža u Končaru, Branimirom Štekom.

17.05. (18:00)

Digitalni vodomjeri su fora, ali empatija je must have!

Pametni i suosjećajni gradovi: Inovacije za one bez adrese

Suvremeni pametni gradovi, osim tehnoloških rješenja za promet i energiju, sve više pokazuju brigu za ranjive skupine, posebno beskućnike. Primjeri iz Genta, San Francisca i San Antonija (2024.) nude modele trajnog smještaja i podrške. Hrvatska, s Pulom kao pozitivnim primjerom “Housing First” modela, tek treba sveobuhvatnu strategiju. Upravitelji zgrada i suvlasnici također mogu doprinijeti prepoznavanjem potreba i suradnjom s lokalnim službama, jer istinski pametan grad gradi se brigom za svakog pojedinca. Zgradonačelnik

20.04. (13:00)

Kad vam AI uzme posao, barem ćete udisati čist zrak

Dr. sc. Sami Kazi: Kako tehnologija, održivost i građani zajedno grade pametne gradove

Međunarodni stručnjak za pametne i klimatski neutralne gradove iz VTT-a u Finskoj dr. sc. Sami Kazi, već 25 godina oblikuje urbanu budućnost koja više nije budućnost, nego sadašnjost. U fokusu su mu umjetna inteligencija, IoT, digitalni blizanci i pametne mreže. Kazi ističe Helsinki kao uzor pametnog grada, a trenutno sudjeluje u EU misiji postizanja klimatske neutralnosti u 100 gradova do 2030. godine. Iako je na početku karijere bio optimističniji, danas realno sagledava izazove – od autonomnih vozila do primjene AI-a u planiranju gradova.

Ključ uspjeha vidi u uključivanju građana, fleksibilnim rješenjima i suradnji svih sektora. Posebno upozorava da inovacije poput robotaksija, kakve najavljuje Rimčev Verne, trebaju čvrst regulatorni okvir. I dalje vjeruje da nas spajanje tehnologije, održivosti i zajednice može dovesti do gradova budućnosti – ako ne zaboravimo uključiti i same ljude. Haus

29.08.2019. (20:30)

Mozak na cesti

Pametni gradovi: New York najbolji, slijede London i Pariz

Prema deset dimenzija – ljudski kapital, socijalna kohezija, ekonomija, upravljanje, životna sredina, mobilnost i promet, urbano planiranje, međunarodna uspješnost i tehnologija – New York je prvi na listi pametnih gradova na ljestvici IESE Cities in Motion. Slijede London pa Pariz. Na listi je sve skupa 174 grada u 80 zemalja, a Zagreb je 97 (ovdje karta svijeta sa svim gradovima).

 

07.04.2017. (18:20)

Ulaganje u budućnost

Pametni gradovi su prva nova industrija 21. stoljeća

“Pametni gradovi prva su nova industrija 21. stoljeća: do 2040. godine više od 40 tisuća milijardi dolara investirat će se u pametne gradove, a tržište pametnih usluga do 2020. godine vrijedit će 1.500 milijardi dolara”, glavna je to poruka s Liderove konferencije Smart cities – pametnim rješenjima do održivog ograda. “2050. godine čak 70 posto svjetske populacije živjet će u gradovima te oni moraju biti održivi i samodostatni i pružati kvalitetan život svim svojim građanima, a to znači pametnu infrastrukturu i održivo korištenje resursa u svom urbanom okruženju”, poručio je Michael A. Lange, predstavnik njemačke Zaklade Konrad Adenauer. T-Portal

18.10.2016. (07:35)

Pametniji ne popušta

Azija i Europa: Usporedba rješenja za pametne gradove

Busan je drugi najveći grad u Južnoj Koreji s oko 3,6 milijuna stanovnika (!) i prvi pametni grad u Koreji utemeljen na internetu stvari – tehnologiji s pametnim rješenjima u područjima logistike, transporta i turizma: od pametne ulične rasvjete koja štedi energiju, pametnog parkinga povezanog sa sustavom informiranja u stvarnom vremenu do rješenja poput pametnog pješačkog prijelaza koji upozorava na nadolazeće pješake. To nisu ideje, već primjeri iz prakse, a najveća je razlika između europskih i azijskih pametnih gradova poput Busana količina investicija koje dobivaju, kaže Bizit.