Udruga Franak optužuje HNB da laže - Monitor.hr
25.11.2015. (17:58)

Udruga Franak optužuje HNB da laže

Udruga Franak optužila je HNB da obmanjuje javnost i iznosi neistine jer su tvrdili da posjeduju podatke o kamatnim stopama na kredite i depozite tek od kraja 2011. te da ih ne mogu dostaviti udruzi. No udruga je došla u posjed dviju Odluka HNB-a iz 2003. i iz 2006. godine o obvezi dostavljanja izvješća o kamatnim stopama banaka na kredite i depozite. Dnevnik.hr


Slične vijesti

27.06. (07:00)

Od svih kućanskih poslova, peglanje nam najbolje ide

Građani prošle godine ‘ispeglali‘ kartice za 15,5 milijardi eura, 21 posto više

Kako stoji u biltenu Hrvatske narodne banke ‘Bezgotovinske platne transakcije‘ objavljenom u utorak, takva vrsta plaćanja u posljednjih nekoliko godina bilježi kontinuirani rast, i u broju i u vrijednosti transakcija. Što se tiče prošle godine, ukupno je izvršeno 1,2 milijarde transakcija vrijednih 437,7 milijardi eura. U usporedbi s godinom ranije, broj transakcija povećao se za sedam, a ukupna vrijednost za 13 posto. Statistika bilježi i da 44 posto građana i 60 posto tvrtki u Hrvatskoj u RH ima ugovorenu uslugu internetskog bankarstva, a 57 posto građana potrošača i 52 posto poduzeća i uslugu mobilnog bankarstva. Broj građana koji se koriste uslugom mobilnog bankarstva u 2023. povećao se za sedam posto, a internetskog bankarstva za 13 posto. Lider

26.06. (09:00)

Sve redom kolekcionari i numizmatičari

Građani u ‘čarapama‘ još uvijek drže kune vrijedne 581,4 milijuna eura

Već gotovo šest mjeseci zamjena novčanica i kovanica kuna moguća je samo u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), a najnoviji podaci kazuju kako se iznos nezamijenjene gotovine sporo smanjuje. Dok se tijekom prošle godine nekadašnja hrvatska valuta mogla zamijeniti u bankama, poštanskim uredima i poslovnicama Fine, od početka ove godine to je moguće samo u središnjoj banci. Podsjetimo, HNB će trajno zamjenivati kunske novčanice, dok se kovanice mogu zamijeniti do kraja 2025. godine. Nakon toga postat će bezvrijedni metal. Zaključno do prošlog petka, u optjecaju je ostalo još 75,4 milijuna komada novčanica u vrijednosti 3,2 milijarde kuna te 2,2.milijuna kovanica u vrijednosti od 1,2 milijarde kuna. Lider

22.05. (15:00)

Za numizmatičare i one koji to žele postati

HNB pokreće Muzej novca: u velikoj mjeri bit će digitalan i interaktivan

Prošlu godinu HNB je završio na nuli, ništa od injekcije državnom proračunu. U izvješću za 2023. dodatno je naglasak stavljen na aktivnosti na uspostavi Ureda za nadzor subjekata u kupoprodaji neprihodonosnih kredita (zbog promjena regulative u tom području), kao i na, primjerice, FinTech i centralnobankarski digitalni novac. Isto tako, u izvješću se ističe i projekt osnivanja Moneterre – Muzeja novca HNB-a, jer je HNB jedina središnja banka europodručja koja nema prostor u kojem bi građani mogli od nacionalne središnje banke saznati što je novac, kako se vodi monetarna politika, tko i kako nadzire banke i što građani trebaju znati da bi donosili što bolje osobne financijske odluke. Poslovni U Moneterri će se moći održavati i tribine uz sudjelovanje šire javnosti, a najveći dio sadržaja bit će dostupan i na engleskom jeziku te će biti prisutan i u virtualnom prostoru, na internetskoj stranici. Nacional

26.12.2023. (00:00)

Poticaj za turizam

Ekonomska analiza izvješća HNB-a: Pri vrhu smo EU po rastu BDP-a, ali ne treba biti preoptimističan

U godinama koje dolaze očekuje se smanjenje prihoda od EU fondova i rast prihoda od turizma. Na pitanje ‘Je li naš turizam dovoljno jak da ‘pokrije’ fondove?’ ekonomist HNB-a Vedran Šošić je kazao kako je pred Hrvatskom još dosta godina za povlačenje sredstava, iako će ono u idućoj perspektivi biti nešto manje. Vezano za monetarnu politiku ustvrdio je kako europodručje ‘pleše’ na rubu recesije – ali da bi se ona mogla izbjeći jer se početkom godine očekuje ‘meko’ prizemljenje’ – koje ne bi trebalo rezultirati recesijom i ugroziti zaposlenost. HRT

19.12.2023. (23:00)

Sad se može i štedit

Guverner HNB-a Boris Vujčić o ekonomskim očekivanjima za 2024. godinu

Prelazak na euro je općenito ocijenio „jako dobrom pričom“, uz opasku da ni sada ništa u njoj ne bi napravio drukčije, te da su ekonomski efekti u skladu s očekivanjima. Također, istaknuo je da je kumulativni porast inflacije (od lipnja 2021. do listopada 2023. godine) bio veći u zemljama središnje i istočne Europe nego u Hrvatskoj. Ona bi iduće godine na godišnjoj razini mogla iznositi čak 4 posto (za razliku od ovogodišnje procijenjenih 8 ). Što se tiče dobiti banaka nakon ulaska u eurozonu, kaže da se radi o kratkoročnom efektu. Raste broj oročenih depozita, ponajviše zbog HPB-ove “Super štednje” (2010. ih je bilo 80 posto, sada su pale na svega 25), u sklopu koje su stigli i do milijardu eura štednih depozita). Za tržište nekretnina kaže kako se „ohladilo“: smanjena je potražnja i same transakcije, no cijena još uvijek nije u padu. Forbes

06.11.2023. (14:00)

Skupljaju staro željezo

HNB pokazao kako izgleda skladište s kovanicama kuna

Riječ je o skladištu vojarne Croatia u Zagrebu koje danonoćno čuvaju naoružani vojnici. Tamo su osigurani prostori za kovanice kune kojih je i dalje kod građana i poslovnih subjekata više od dvije milijarde komada. Rok za zamjenu je kraj 2025. godine. Građani do 31. prosinca kune mogu zamijeniti u bankama, Fini i Hrvatskoj pošti. Od 1. siječnja oni prestaju pružati uslugu zamjene valute, a novčanice i kovanice kune moći će se zamijeniti samo u Hrvatskoj narodnoj banci. Danica

27.10.2023. (09:00)

Štedi gdje vrijedi

Kako zaraditi na štednji? HNB uvodi novost koja će pomoći građanima

Hrvatska narodna banka (HNB) na svojoj internetskoj stranici započela je s objavom informativne liste ponude banaka za depozite potrošača, koja omogućuje usporedbu ponude svih kreditnih institucija koje posluju u zemlji. Lista sadržava osnovne informacije o nenamjenskoj štednji kojom se potrošači najčešće koriste te omogućuje usporedbu ponude svih kreditnih institucija, uključujući i visinu kamatnih stopa. Objavljeni podaci, dodaju, obuhvaćaju aktualnu ponudu nenamjenske štednje u eurima, američkim dolarima i švicarskim francima, a na temelju podataka koji će redovito pristizati od banaka. Tako će dati više osnovnih informacija potrošačima koje im mogu pomoći u istraživanju ponude banaka te suziti izbor i olakšati donošenje financijskih odluka. HRT

22.07.2023. (13:00)

Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora na kraju ožujka je u odnosu na prosinac 2022. porastao za 177 mil. eura ili 1,5 posto

Dug države skočio je 20 posto zbog uvođenja eura

SVE TAJNE EURA: Euro je nemoguće krivotvoriti – NACIONAL.HR

Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, bruto inozemni dug Hrvatske iznosio je na kraju prvog tromjesečja 58,1 milijardu eura, što je, uz gotovo stagnaciju u odnosu na veljaču, povećanje za 10 milijardi eura na godišnjoj razini (+20,8 posto) te 8,6 milijardi eura ili 17,3 posto u odnosu na kraj 2022. Snažan rast na godišnjoj razini rezultat je poglavito rasta duga središnje banke zbog primjena pravila o knjiženju gotovine eura u bilanci nacionalnih središnjih banaka Eurosustava. Naime, prema HNB-u, od siječnja 2023. i pristupanja Hrvatske europodručju inozemne obveze sektora središnje banke porasle su za dio euronovčanica dodijeljenih prema ključu Europske središnje banke, a koje nisu puštene u optjecaj (gotovo 10 milijardi eura). Međutim, učinak primjene navedenih pravila na inozemnu poziciju HNB-a je ustvari neutralan. Isključi li se središnja banka, bruto inozemni dug Hrvatske do kraja ožujka 2023. primjetno se smanjio u odnosu na prosinac 2022, pišu analitičari Raiffeisena. Tportal

28.10.2022. (19:00)

Valjda neće jako stezati za vrat

HNB upozorava: Nekima bi rate kredita mogle biti veće za 9800 kuna

Poraste li euribor 3 boda, za 28% kredita otplate bi skočile preko 20%, godišnje u prosjeku za 7.882 kune. Jučerašnja odluka ECB-a da po treći puta podigne referentnu cijenu novca zbog inflacije i signal da će to nastaviti raditi i dalje, svima koji otplaćuju kredite uz promjenjivu kamatu izgledno će narednih mjeseci donijeti rast mjesečnih obveza. Hrvatska narodna banka upozorava da su najizloženiji oni kojima je kamata vezana uz euribor što bi, nastavi li on rasti u idućim godinama, dijelu građana mogao “znatno” povećati otplate. Stoga poručuju građanima da provjere opciju fiksiranja kamatne stope. Poslovni