Umjetna inteligencija u učionici: saveznik ili prečica do neznanja? - Monitor.hr
Danas (08:00)

Ne pitaj što AI može učiniti za tebe – pitaj što si ti propustio naučiti.

Umjetna inteligencija u učionici: saveznik ili prečica do neznanja?

AI mijenja obrazovanje, ali ostaje pitanje je li to na bolje. Profesorica Blaženka Divjak upozorava na opasnosti pasivne upotrebe AI-ja bez razumijevanja i ističe važnost razvoja kritičkog mišljenja. AI nudi personalizirano učenje i trenutačne povratne informacije, no učenici riskiraju površno znanje i ovisnost o tehnologiji. Rješenje leži u kompetentnim nastavnicima koji će voditi studente kroz razumno korištenje alata, a sustav treba jasnu politiku integracije AI-ja kako bi ona postala podrška, a ne zamjena za obrazovni proces. Poslovni


Slične vijesti

13.06. (11:00)

A koliko troši na sto kilometara? To nije otkrio

Sam Altman otkrio koliko točno energije i vode utroši prosječan upit ChatGPT-u

Jedan prosječni upit potroši oko 0,34 Wh električne energije, što je otprilike onoliko koliko bi pećnica potrošila za nešto više od jedne sekunde ili visokoučinkovita žarulja za nekoliko minuta. Također potroši oko 0,32 mililitra vode, što je otprilike jedna petnaestina čajne žličice. Šef OpenAI-ja napisao je objavu na svojem blogu u kojoj se osvrće na “singularnost”, činjenicu da će čovječanstvo uskoro vjerojatno, po njemu, stvoriti umjetnu superinteligenciju, uz neke zanimljive detalje. Bug

07.06. (22:00)

Pametni algoritmi na godišnjem, Indijci na prekovremenom

Kad AI glumi sebe: iluzija umjetne inteligencije

Fenomen AI washinga sve je rašireniji – tvrtke zavaravaju investitore i korisnike tvrdeći da koriste umjetnu inteligenciju, dok iza kulisa ljude zamjenjuju navodni roboti. Builder.ai, procijenjen na 1,5 milijardi dolara, pao je kad se otkrilo da njegove “AI” aplikacije izrađuju programeri ručno. Amazonov Just Walk Out sustav bez blagajni također ovisi o tisućama ljudi. Uz reputacijske, pojavljuju se i regulatorni problemi. Eksperti upozoravaju: AI treba koristiti promišljeno – jer nije magija, već resursno zahtjevna tehnologija koja ne raste na drveću. tportal

05.05. (19:00)

ChatGPT je maturant, Agentic AI je već pokrenuo firmu

Agentic AI bi mogao zamijeniti stotinu kriznih stožera

Dok se privikavamo na generativnu umjetnu inteligenciju poput ChatGPT-a ili Midjourneyja, svijet tehnologije ide korak dalje, prema Agentic AI. Ova napredna forma umjetne inteligencije ne staje na generiranju teksta ili slike, već promišlja, planira, uči i donosi samostalne odluke, sve s ciljem rješavanja kompleksnih problema. Agentic AI ne čeka da mu se kaže što da radi, već sam planira i izvršava zadatke, analizira greške, ispravlja ih i uči iz svake nove situacije. Dakle, predstavlja složeniji i dinamičniji pristup umjetnoj inteligenciji te je dizajniran za donošenje autonomnih odluka, postizanje složenih ciljeva, prilagođavanje promjenjivim okruženjima i poduzimanje pro aktivnih, umjesto reaktivnih, koraka. Agroklub

28.04. (13:00)

Kukuruz s Wi-Fi-em i soja na steroidima... jesmo li na korak do replikatora iz Zvjezdanih staza?

Poljoprivreda budućnosti: kad AI piše jelovnik

Na World AgriTech Summitu istaknuti su ključni trendovi koji oblikuju poljoprivredu budućnosti: digitalizacija potpomognuta umjetnom inteligencijom, razvoj bioloških sredstava, regenerativna poljoprivreda i AI-dizajnirane biljne vrste. Sinergija tehnologije i prirode omogućuje brži razvoj otpornijih i nutritivnijih usjeva, smanjenje ekološkog otiska i održivu proizvodnju hrane. No, s napretkom dolaze i rizici – od mogućih novih alergena do nenamjernih posljedica koje ćemo tek otkrivati. AI više nije samo alat, već suautor našeg budućeg jelovnika. Poslovni

23.04. (12:00)

Ljubav u doba umjetne inteligencije

Sve je više AI portala koji nude ne samo “prijateljstvo” nego i “ljubavne” odnose, a i takvih “zaljubljenih” je sve više

Već milijuni korisnika diljem svijeta koristi companion-appove poput Replike, Kindroida ili Character.AI. U razgovoru s tim “zaljubljenim” korisnicima, novinari njemačkog javnog servisa ARD su našli samo takve koji tvrde kako imaju “sretnu vezu” s umjetnom ljubavi. Nijednog od njih ne smeta što se njihove veze temelje samo na tekstovima i telefoniranju, niti im smeta što u tim vezama nema sučeljavanja. Naprotiv: neprestano potvrđivanje i izostanak neslaganja je baš ono što im se najviše dopada. Romantični odnosi s AI chatbotovima često su vođeni maštom, a ne usamljenosti. Studija medijske psihologinje Jessice Szczuke pokazuje kako korisnici često traže bezuvjetnu, “programiranu” ljubav, što tvrtke iskorištavaju za profit. No, ovakve veze mogu biti opasne – zabilježeni su i slučajevi samoubojstava. AI partneri mogu podržavati štetne ponašanja i ekstremističke stavove, a zakonska regulativa kaska. Dok se čeka nadzor i pravna rješenja, sve je u rukama korisnika – i algoritama koji ih “vole”. DW

16.04. (18:00)

A što će dupini reći o nama?

Googleov AI pokušava razgovarati s dupinima trenirajući se na njihovom jeziku

Novi AI model razvijali su računalni stručnjaci u kolaboraciji sa zoolozima, a ako proradi, omogućit će vrata novoj eri dvosmjerne komunikacije sa životinjama. Cilj im je bio razviti veliki jezični model koji ne komunicira s ljudima, već s dupinima. Istražuju grupu atlantskih pjegavih dupina u Bahamima, a tijekom desetljeća prikupili su tisuće sati audio i video materijala koji dokumentira ponašanje, odnose i jedinstvene zvukove svakog pojedinog dupina. Ti su podaci poslužili kao temelj za treniranje AI modela koji analizira, predviđa i proizvodi vokalizacije u stilu dupina. Za razliku od modela koji obrađuju tekst, ovaj koristi zvuk, što znači da osluškuje dupinske klikove i zvižduke, a zatim pokušava pogoditi što bi moglo slijediti, poput simulacije ‘rečenica’ na jeziku dupina. Tportal

26.03. (09:00)

Umjetna inteligencija u Hrvata: ludilo, ekspanzija i interaktivna karta

Domaća AI zajednica ima preko 500 organizacija, duplo više nego 2020.

Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju CroAI i Data Flowers predstavili su novi pregled AI ekosustava u Hrvatskoj – sada u obliku interaktivne mape. Od 2020. broj AI aktera narastao je s 200 na preko 500, uključujući više od 100 AI startupa i 50 pružatelja usluga. Lokalna AI scena privlači investicije i raste uz sve veći interes tradicionalnih kompanija. CroAI poziva zajednicu da doprinese daljnjem razvoju mape jer AI krajolik neprestano evoluira. “Hrvatska je puna potencijala”, poručuju organizatori – i sad to možemo vidjeti doslovno! Lider

11.03. (15:00)

Ako zvuči predobro da bi bilo istinito, vjerojatno je deepfake

AI prevare sve sofisticiranije, hrvatske institucije zasad ne rade puno po tom pitanju

Umjetna inteligencija sve se više koristi za prijevare – od lažnih investicijskih platformi do čudotvornih lijekova. Prevaranti oponašaju glasove poznatih osoba poput Plenkovića, Milanovića i liječnika kako bi lakovjernima izvukli novac. Dok hrvatske institucije sporo reagiraju, britanska policija upozorava na ozbiljnije AI prijetnje, uključujući kibernetičke napade i seksualno iznuđivanje. Financijski sektor također je na udaru deepfake tehnologije. S obzirom na sve veću dostupnost AI alata, stručnjaci predviđaju porast kriminala do 2029. godine – savršeno vrijeme da ne vjerujete ničemu što vidite ili čujete online. Faktograf

25.02. (11:00)

AI Big Brother neće u EU – bar ne bez dozvole

EU zabranila osam rizičnih primjena umjetne inteligencije

To uključuje manipulaciju, iskorištavanje ranjivih skupina, društveno ocjenjivanje, predviđanje kriminala i biometrijsko nadziranje. Cilj je zaštita temeljnih prava građana, ali i osiguravanje etičkog razvoja AI-ja. Iako zabrane stupaju na snagu od 2024., potpuna primjena zakona očekuje se 2026. Kritičari tvrde da regulacija usporava inovacije, dok Bruxelles ističe da štiti ljude od zlouporabe tehnologije. Države članice imaju rok do 2025. za uspostavu nadzornih tijela koja će osigurati poštivanje propisa. Netokracija

14.02. (13:00)

AI na povodcu—hoće li ugristi ili poslušati?

Europska unija uvodi stroga pravila za umjetnu inteligenciju

Pariški AI summit okupio je svjetske lidere i tehnološke moćnike, no ključna tema nije bila samo inovacija, već i regulacija. Europa je već krenula u akciju—tjedan dana ranije stupio je na snagu Akt o umjetnoj inteligenciji, prvi sveobuhvatni zakon te vrste. EU je jasno definirala što je zabranjeno, uključujući masovni biometrijski nadzor, profiliranje građana i manipulativne algoritme. Cilj je zaštita korisnika, posebno ranjivih skupina, dok Kina i SAD pristupaju AI-ju s manje ograničenja, ali i više političkih interesa. Hoće li regulacija usporiti ili spasiti Europu? Jutarnji