Unatoč sukobu Irana i SAD-a, MMF predviđa tek blago usporavanje globalnog rasta - Monitor.hr
Danas (13:00)

Krv, znoj i fiskalni povrat

Unatoč sukobu Irana i SAD-a, MMF predviđa tek blago usporavanje globalnog rasta

I to na 3,1% u 2026. godini. Iako su cijene nafte skočile, svijet je već “baždaren” na skupe energente, pa se šok ne smatra dramatičnim. Zanimljivo, rast ostaje otporan zahvaljujući fiskalnoj ekspanziji – masovnom naoružavanju. Čak 40% zemalja sada troši više od 2% BDP-a na obranu, što djeluje kao specifičan ekonomski poticaj. Dok Europa ulazi u dugi ciklus ulaganja u sigurnost do 2035., glavno pitanje ostaje hoće li taj novac potaknuti domaću produktivnost ili samo podebljati račune američkih dobavljača oružja. Velimir Šonje za Ekonomski lab


Slične vijesti

07.12.2025. (19:00)

Sudbina opet trola proroke propasti

Guverner HNB-a: U 2026. očekuje se nastavak usporavanja gospodarstva, ali to je zapravo dobra vijest

Unatoč godinama mračnih prognoza, svjetsko se gospodarstvo pokazalo iznenađujuće otpornim. MMF drugi put zaredom podiže prognozu rasta na 3,2%, a sličan uzorak bilježi i Europa, uz inflaciju koja se vraća prema cilju. ESB stope drži stabilnima na 2% jer smatra da je monetarna politika “na dobrome mjestu”. Hrvatska, s ograničenom izloženošću SAD-u, očekuje rast od 3,2% ove godine i umjereno usporavanje koje bi trebalo dodatno stišati inflaciju. Ipak, sve vrijedi pod uvjetom da sudbina ne pripremi još jednu ironičnu diverziju. Boris Vujčić za Poslovni

28.10.2025. (18:00)

Kad balon postane samosvjestan

MMF i Banka Engleske upozoravaju na mogući krah AI euforije

MMF i Banka Engleske upozoravaju da bi tržišni balon oko umjetne inteligencije mogao uskoro puknuti. Kristalina Georgieva poručuje da je “neizvjesnost nova normalnost”, dok britanska središnja banka procjenjuje da su dionice AI tvrtki precijenjene. Razočaravajući napredak tehnologije, sporo usvajanje i jačanje konkurencije mogli bi dovesti do oštre korekcije tržišta. OpenAI, NVIDIA, AMD i njihovi konkurenti poput Anthropica već su uložili stotine milijardi dolara u AI, čije se širenje nastavlja – od glazbe do internetske kupovine. Mreža

21.10.2025. (09:00)

Kad carine ne caruju

MMF podigao prognozu svjetskog rasta na 3,2 posto

Svjetsko gospodarstvo ove će godine porasti 3,2 posto, objavio je MMF, uz manji od očekivanog utjecaj američkih carina. Eurozona će rasti 1,2 posto, a Hrvatska 3,1 posto. SAD bilježi rast od 2 posto, potaknut ulaganjima u umjetnu inteligenciju, dok Kina usporava na 5,2 posto. Indija ostaje najbrža s 6,6 posto. MMF upozorava da trgovinske napetosti i poremećaji u lancima opskrbe i dalje prijete globalnom rastu, a FED-ov Jerome Powell poručuje da će monetarna politika ostati prilagodljiva promjenjivim gospodarskim okolnostima. HRT

06.08.2025. (21:00)

Od “daj još malo” do “evo vam malo” – financijska karma u akciji

Hrvatska je postala kreditor MMF-a: Evo što to znači i kako funkcionira u praksi

Nakon što je godinama bila korisnica pomoći, Hrvatska je postala kreditor MMF-a, pridruživši se skupini od 53 financijski stabilne članice. Zahvaljujući gospodarskom rastu, smanjenju duga i ulasku u eurozonu, HNB sada omogućuje MMF-u korištenje svoje valute za zajmove drugim državama. Time se povećava hrvatska pričuvna pozicija u MMF-u i međunarodne pričuve, a sudjelovanje se honorira tržišnom kamatom. Ulogu kreditora Hrvatska ostvaruje kroz Plan financijskih transakcija MMF-a, bez klasičnog davanja zajmova, već kao valuta na poziv. Poslovni

24.04.2025. (21:00)

Zajmodavci u nuždi? Hvala, ne trebamo više prijatelje

Amerika razmišlja o izlasku iz kluba koji je sama osnovala

MMF i Svjetska banka, ključne institucije globalnog financijskog poretka, suočene su s prijetnjom povlačenja SAD-a, potaknuto desničarskim „Projektom 2025“. Trumpova administracija, fokusirana na carine i unutarnje interese, blokira imenovanja i preispituje financiranja, čime destabilizira međunarodni sustav koji koristi upravo SAD-u. U pozadini, Kina jača svoju mrežu utjecaja kroz alternativne institucije poput NDB-a. Stručnjaci upozoravaju da bi izlazak SAD-a mogao izazvati krizu i preokrenuti globalne financijske tokove – ali i oslabiti američki utjecaj koji dolazi uz veto moć. DW

17.01.2024. (20:00)

Mjesta strahu nema

Bill Gates optimističan glede utjecaja umjetne inteligencije na naše živote

Strelovit razvoj umjetne inteligencije (AI) izazvao je globalni strah od gubitka radnih mjesta, no Bill Gates predviđa da će AI promijeniti naše živote u sljedećih pet godina u pozitivnom smislu te navodi kako je povijest pokazala da sa svakom novom tehnologijom prvo dolazi strah, a zatim nove prilike. Kroz partnerstvo s OpenAI-jem, Microsoft ulaže milijarde dolara u razvoj AI tehnologije. Unatoč pesimizmu Međunarodnog monetarnog fonda, Gates se nada da će AI pridonijeti olakšavanju života, posebice u sektorima poput zdravstva. (Index)

04.01.2023. (12:00)

Ni kristalne kugle nisu što su nekad bile

Šefica MMF-a: “2023. će biti teža od prošle. Pola EU bit će u recesiji”

Topic: Global Economy | Bulletin | RBA

“Ova godina bit će teža od prošle, a trećina će svijeta pasti u recesiju”, rekla je liderica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva. Gospodarstva Sjedinjenih Država, Europske unije i Kine zabilježit će pad ekonomske aktivnosti što će pridonijeti usporavanju globalnog rasta. “Prvi put u 40 godina kineski rast 2022. mogao bi biti na razini globalnog rasta ili čak ispod njega. Prije koronavirusa Kina je pridonosila s 34, 35 ili 40 % globalnom rastu, što se više ne događa”, rekla je Georgieva koja upozorava da je ovaj period posebno stresan za azijske ekonomije. Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić predviđa da će hrvatsko gospodarstvo ove godine rasti, i to 1,4 %, dok je prošle godine ekonomija uzletjela za 6,3 %, prema predviđanju HNB-a. Na europsku i američku ekonomiju presudno je utjecala politika europske (ECB) i američke središnje banke (FED) koje su podigle kamatne stope kako bi se borile protiv inflacije. Večernji

 

05.11.2022. (11:00)

Engleski pacijent, indijski doktor

Brexit je pogoršao gospodarske tokove i uveo Ujedinjeno Kraljevstvo u doba političke nestabilnosti

Od svjetske financijske krize 2008. Velika Britanija zaostaje u rastu produktivnosti za Njemačkom, Francuskom i SAD-om. U značajnom zaostatku su i prosječni prihodi stanovništva. Predviđa se da će jedino Rusija iduće godine imati lošiji gospodarski rast među zemljama G20. Prije gotovo 50 godina Ujedinjeno Kraljevstvo – suočeno sa stagflacijom, globalnom energetskom krizom, deficitom tekućeg računa i radničkim nemirima – morao je spašavati Međunarodni monetarni fond (MMF). Čini se nevjerojatnim, ali neki ekonomisti upozoravaju da bi se to moglo ponoviti danas. Kao glavni britanski problem ističe se neuravnoteženi ekonomski model koji se uvelike oslanja na sektor usluga, a opterećen je niskom produktivnošću. Ona je posljedica godina nedovoljnog ulaganja i fleksibilnog tržišta rada koje donosi nisku nezaposlenost, ali i nesiguran te slabo plaćen posao, piše Politico/Tportal.

22.04.2022. (01:00)

Preživjet ćemo i ovu inflaciju

MMF Hrvatskoj predviđa rast od 2.7 posto u ovoj godini

Ekonomski analitičar Damir Novotny je za HRT objasnio da je hrvatska ekonomija u prošloj godini ostvarila rast, vratili smo gubitak 8 i nešto. Ekonomisti gledaju te promjene BDP-a kao agregatno stanje, kako će se odraziti na pojedine slojeve društva, to će vrijeme pokazati. No, i ovaj rast je upola manji od jesenskih prognoza, koje nisu predvidjele rat u Ukrajini. Inflacija bi najesen trebala dostići svoj maksimum, prije svega u Eurozoni, a kod nas će taj val kasniti, bit će pomaknut prema drugoj polovici godine. Poslovni

14.09.2021. (10:00)

Ništa što već ne znamo

Šonje: A što kaže MMF?

Kolumnist ovaj put komentira dokument MMF-a „Republic of Croatia: 2021 Article IV Consultation-Press Release; Staff Report; and Statement by the Executive Director for Croatia“: U svakom slučaju i MMF se priklonio na stranu optimista, ali upozorava na problem fiskalne održivosti jer je javni dug na kraju 2020. dotaknuo povijesno najvišu razinu od 88,7 %.  Tri teme su kratko obrađene u ovom odjeljku. Na prvom mjestu se ističe reforma javne administracije, na drugom rješavanje kroničnih dugova zdravstva koji eskaliraju i predstavljaju sve veći fiskalni rizik, a na trećem mirovinski sustav čija je reforma zaustavljena 2018./2019. kada se zbog političkog pritiska odustalo od modifikacije parametara prvog mirovinskog stupa te je ostavljen snažan poticaj za prerana umirovljena zbog razmjerno niske penalizacije. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab