Vertiv: pet tehnoloških trendova koji mijenjaju podatkovne centre - Monitor.hr
Danas (19:00)

Struja, voda i umjetna inteligencija ulaze u ozbiljnu vezu

Vertiv: pet tehnoloških trendova koji mijenjaju podatkovne centre

Izvješće Vertiv Frontiers ističe ekstremno povećanje gustoće, gigavatno skaliranje i tretiranje podatkovnog centra kao jedinstvene računalne cjeline kao ključne pokretače inovacija. Ti makro čimbenici oblikuju pet trendova: prelazak na DC napajanje, razvoj AI-ja za specifične namjene, jačanje energetske autonomije, korištenje digitalnih blizanaca u dizajnu i radu te napredno tekućinsko hlađenje uz pomoć AI-ja. Prema Vertivu, ove tehnologije omogućit će brže i učinkovitije širenje umjetne inteligencije. Mreža


Slične vijesti

11.12.2025. (13:00)

Jednostavno - nema struje

Energetska glad podatkovnih centara prijeti usporavanjem AI revolucije

Globalni podatkovni centri postali su kritična točka energetskog sustava. Njihova potrošnja struje raste eksponencijalno, s 415 TWh u 2024. na predviđenih 945 TWh do 2030., usporedivo s potrošnjom velikih država. Potrebe guraju hiperskalne AI kampuse snage stotina megavata, koji mogu trošiti koliko i cijeli gradovi. SAD i Kina dominiraju, dok Europa bilježi rast s 70 na 115 TWh do 2030. Big Tech ulaže stotine milijardi dolara u nove „tvornice podataka“, stvarajući pritisak na mrežu, vodu i energetsku infrastrukturu koja AI-u postaje najveće usko grlo. Lider

29.06.2025. (12:00)

Kad ti za uspomene treba tekući dušik, a ne fotoalbum

Disk veličine marke, memorija veličine svemira

Istraživači Australskog nacionalnog sveučilišta (ANU) i njihovi kolege sa Sveučilišta u Manchesteru osmislili su način na koji će izraditi disk veličine poštanske marke, s kapacitetom od oko 3 terabajta po kvadratnom centimetru. Molekula temeljena na rijetkom elementu disproziju može zadržati magnetsku memoriju na temperaturama do 100 Kelvina (-173 °C), što je moguće postići korištenjem jeftinog i dostupnog rashladnog sredstva kao što je tekući dušik. Premda je, objašnjavaju, i dalje potrebno ekstremno hlađenje, ovo rješenje, opisano u časopisu Nature, otvara vrata korištenju u podatkovnim centrima i značajno unapređuje gustoću pohrane podataka. Bug donosi i ostale novosti iz svijeta znanosti.

06.05.2025. (00:00)

Kad ti zemaljski računi za struju postanu previsoki

Svemirski podatkovni centri: Schmidtov odgovor na energetski izazov umjetne inteligencije

Bivši šef Googlea Eric Schmidt kupio je tvrtku Relativity Space s ciljem gradnje podatkovnih centara u svemiru. Zbog ogromne energetske potrošnje umjetne inteligencije, Schmidt predviđa golem rast potražnje za strujom i računa na solarne panele i svemirski vakuum za hlađenje centara. Projekt, iako ambiciozan, suočava se s tehničkim, logističkim i financijskim izazovima, uključujući potrebu za dodatnim ulagačima. Relativity Space, s raketom Terran R, nudi mu lansirnu platformu bez konkurencije milijardera poput Muska i Bezosa. Schmidt tako računa da će budućnost AI-ja – doslovno – lansirati u orbitu. Bug

19.03.2025. (20:00)

AI jede struju za doručak

Rast podatkovnih centara i AI prijeti globalnoj potrošnji energije

Podatkovni centri i AI sustavi postaju energetski monstrumi – njihova potrošnja struje raste poput startup balona. U SAD-u bi do 2030. mogli gutati 9,1 % električne energije, dok će u EU doseći 150 TWh do 2026. Irska i Danska prednjače u EU, dok nordijske zemlje profitiraju na hladnijoj klimi. AI dodatno pojačava pritisak – jedan upit ChatGPT-a troši 10 puta više struje od Google pretrage. Veliki tech divovi bilježe eksploziju emisija CO₂, a pitanje održivosti sve je glasnije. Hoće li AI industrija izgurati elektroenergetske mreže iz tračnica? Lider

04.12.2024. (11:00)

Digitalizacija košta

Data centri već koriste 1,5 posto globalne potrošnje električne energije, održavanje je već sada izazovno

Poboljšanje energetske učinkovitosti predstavlja mnoge izazove za industriju data centara — ali također i uzbudljive prilike za inovacije. Srž ovog izazova leži u implementaciji učinkovitih i održivih rješenja za hlađenje. Prosječni moderni data centar koristi oko 40 posto svoje snage za hlađenje. U pripremi su mnoge nove tehnike koje obećavaju, no danas se uobičajeno koristi nekoliko metoda hlađenja: zračno, tekućinom, polijevanjem, isparavanjem i tzv. slobodnim hlađenjem.  Mreža 

29.10.2024. (15:00)

Valjda manje i zrači

Mali nuklearni reaktori rješenje za potrebe hlađenja podatkovnih centara

Deep Atomic, startup za nuklearnu energiju sa sjedištem u Švicarskoj, predstavio je planove za mali modularni reaktor (SMR) koji će zadovoljiti rastuće potrebe podatkovnih centara za energijom. Mali nuklearni reaktor nazvan MK60 nudi kompaktno i skalabilno rješenje opskrbom od 60 megavata električne energije i 60 megavata za potrebe hlađenja podatkovnih centara, navodi se u priopćenju tvrtke. Reaktori MK60 omogućuju idealno postavljanje bez dodatnog opterećenja infrastrukture, na licu mjesta. Reaktor radi bez obzira na pouzdanost mreže i nastavlja s radom u svim vremenskim uvjetima 24 sata dnevno. Mnoge tvrtke, uključujući tehnološke divove poput Googlea, Microsofta i OpenAI-a, nedavno su potpisale goleme ugovore o nabavi nuklearne energije za napajanje svojih podatkovnih centara. Revija HAK

15.10.2024. (18:00)

Ideje koje zrače

Google prvi naručuje nuklearne elektrane za svoje podatkovne centre

Google je naručio šest do sedam malih modularnih nuklearnih reaktora (SMR) od tvrtke Kairos Power, ukupnog kapaciteta od 500 MW, kako bi osigurao električnu energiju s niskom razinom ugljika za svoje energetski zahtjevne operacije. Googleov ugovor s Kairos Powerom dio je trenda među tehnološkim tvrtkama koje traže nuklearna rješenja za svoje energetske potrebe. Prošlog mjeseca Microsoft je najavio obvezu kupnje 20-godišnje opskrbe električnom energijom iz ugašene nuklearne elektrane Three Mile Island ako Constellation Energy ponovno pokrene lokaciju. Bug

26.06.2024. (21:00)

Dobro je, ali ipak nećemo

Eksperiment uspješan, nastavka nema: Microsoft odustao od podvodnih podatkovnih centara

Eksperimentalni podvodni podatkovni centar, koji je Microsoft u proljeće 2018. godine bio potopio na morsko dno kod Orkneya na sjeveroistoku Škotske, ispunio je svoju svrhu. Nakon nešto više od dvije godine izvukli su ga s dubine od 35 metara, očistili, pa potom analizirali. Eksperiment je proglašen uspješnim, sustav hlađenja u moru funkcionira. No, neće ih nastaviti graditi. Naučili smo puno o podmorskom radu te vibracijama i utjecajima na poslužitelje. Ta ćemo saznanja primijeniti na druge slučajeve – rekli su bez navođenja razloga. Bug