How Tequila is made 🇲🇽 pic.twitter.com/vnCxDUdUi8
— H0W_THlNGS_W0RK (@HowThingsWork_) December 8, 2023
Alkoholna pića u Njemačkoj u listopadu 2025. bila su 14 posto jeftinija od prosjeka EU-a, skuplja su bila gotovo u svim susjednim zemljama, dok je Italija jedina s nižim cijenama. Najskuplji alkohol prodaje se u Finskoj, Norveškoj i na Islandu. Hrvatska se nalazi oko europskog prosjeka. Unatoč niskim cijenama, potrošnja alkohola u Njemačkoj blago opada: 2022. iznosila je 11,2 litre čistog alkohola po osobi. Popularnost “suhog siječnja” dodatno potiče umjerenije navike. DW
Hrvatski liječnici pokrenuli su inicijativu „Suhi siječanj“, potičući dobrovoljno odricanje od alkohola kao prvi korak prema zdravijem životu. Iskustva liječenih alkoholičara pokazuju da je odluka o prestanku pijenja najteža, a prva godina apstinencije najkritičnija. Klub liječenih alkoholičara Bjelovar, koji djeluje već 60 godina, pruža kontinuiranu podršku oboljelima i njihovim obiteljima te radi na prevenciji među mladima. Alkoholizam se ne liječi – održava se trajnom apstinencijom, uz podršku zajednice i otvoren razgovor. HRT
Hrvatski liječnici pokrenuli ‘suhi siječanj’ – prvi mjesec u godini bez alkohola
Dnevno, dakle, strusimo oko 48.000 litara žestice. To je 0,014 litara žestokog svaki dan. Najviše se pije rakija, slijede gin, viski i votka. Dok je konzumacija vina nešto u padu, isto se ne može reći za pivu – Hrvati godišnje struse 79 litara piva po glavi, najviše među ex-Yu državama. Europski statističari pak kažu kako se godišnje u Hrvatskoj popije ukupno blizu 300 milijuna litara piva. Alkohol, iako štetan u velikim količinama, još je od najranijih stadija evolucije čovjeka utjecao na kreativnost te razvoj jezika, umjetnosti, religije, društvenih veza. Konzumiranje alkohola, dakle, nema jednoznačnu i nikako samo negativnu ulogu kroz povijest. Sklonost čovjeka prema alkoholu, pretpostavljaju u National geographic, evolucijski je napredak u odnosu na životinje. Danica
Razlozi uključuju manju tjelesnu masu, drukčiju tjelesnu strukturu, nižu količinu enzima ADH te bržu apsorpciju alkohola u krv. Zbog toga žene češće imaju višu razinu alkohola u krvi pri istoj količini pića. Mozak kod žena također jače reagira na ugodne učinke alkohola, a put od konzumacije do ovisnosti često je kraći, fenomen poznat kao „teleskopiranje“. Hormoni također igraju ulogu. Estradiol, najaktivniji estrogen i proizvode ga jajnici, pojačava izlučivanje dopamina u mozgu. Alkohol indirektno pojačava dopamin, a estradiol pojačava njegov učinak. DW
Na alkoholna pića Europljani od svakih sto eura koje potroše na robu i usluge na alkohol u prosjeku potroše euro i pol. Prosjek EU postavljen je na 100, pa ako ta košarica košta 100 eura na razini EU, indeks pokazuje koliko bi koštala u svakoj zemlji. Na Islandu ljudi plaćaju 285 eura za pića koja u EU u prosjeku koštaju 100 eura. To je 185 posto iznad prosjeka EU. Hrvatska je sa 126 eura iznad europskog prosjeka, na 12. mjestu. U Italiji iznosi samo 84 eura (16 posto ispod prosjeka EU). Cijene alkohola u Njemačkoj iznose 87 eura, a u Austriji 90 eura. Poslovni
Prodaja alkoholnih pića u hrvatskim trgovačkim lancima količinski je porasla 10 posto u prvih devet mjeseci ove godine, pokazuju podaci NIQ-a. Istodobno pada prodaja piva, vina, mlijeka i kave. Najveći vrijednosni udio drže gorki likeri (31%), slijedi viski (13%) i obični likeri (10%), predvođeni brendovima Badel 1862, Maraska i Pernod Ricard. Euromonitor procjenjuje da će se ove godine u maloprodaji prodati 18,3 milijuna litara žestice, odnosno oko 50.000 litara dnevno, uz rast potrošnje likera i viskija. Ja trgovac, Danica
Stara anegdota o kemičaru koji je „pojeo“ svoju košulju vodi do moderne biotehnologije: pretvaranja celuloze u etanol. Kineski znanstvenici pronašli su učinkovit način prerade otpadnog papira u gorivo. Papir se prvo kuha u vreloj vodi kako bi se odstranili lignin i hemiceluloza, zatim se uz pomoć enzima i kvasca celuloza razgrađuje u glukozu, a glukoza fermentira u etanol. Proces daje do 440 grama etanola po kilogramu papira, što otvara mogućnost da stari papir postane vrijedan izvor bioetanola. Nenad Raos za Bug
Istraživači su došli do prvih procjena dnevnog unosa alkohola divljih čimpanza nakon mjerenja razine etanola u voću koje majmuni skupljaju s tla u nacionalnim parkovima Kibale u Ugandi i Taï u Obali Bjelokosti, piše The Guardian. Pokazalo se da majmuni posebno vole smokve, koje su imale neke od najviših zabilježenih razina alkohola. Jedan od istraživača vjeruje da konzumacija alkohola kod čimpanza podupire njegovu hipotezu o “pijanom majmunu”. Ona pretpostavlja da ljudska sklonost piću potječe od potrebe naših primatskih predaka za energetski bogatim, zrelim i fermentiranim voćem. Index
U praksi bi to vjerojatno izgledalo da se ne bi mogla uzimati pića iz hladnjaka i rashladnih vitrina, a u Ministarstvu ovo vide kao nešto blažu varijantu od potpune zabrane alkohola u večernjim satima, a smatraju da bi se time riješio problem alkoholiziranih ljudi koji remete javni red i mir na ulicama, na što se posebno snažno od prošlog ljeta žale u Splitu, ali i u još nekim turističkim destinacijama na obali. Upravo to iz Ministarstva navode kao glavnu svrhu donošenja zabrane prodaje rashlađenih alkoholnih pića. “Želimo omogućiti lokalnoj i regionalnoj upravi da oni donose odluke, no po jasnim zakonskim odredbama koje ćemo definirati. Plan je da uključimo gradonačelnike i načelnike u izradu zakona“, govore izvori iz Ministarstva gospodarstva za Index.