Video: Kako bi izgledalo da se ljudi inače ponašaju kao u autima - Monitor.hr
04.05. (18:00)

Nije do mene, do mog auta je

Video: Kako bi izgledalo da se ljudi inače ponašaju kao u autima


Slične vijesti

31.05. (19:00)

Njima je zebra samo za ukras

Više od trećine zagrebačkih vozača ignorira pješake na pješačkim prijelazima

Preventivna akcija “Dan ljubaznosti u prometu” otkrila je ozbiljan manjak prometne kulture na zagrebačkim ulicama. Promatranjem 6.961 vozača na 20 lokacija utvrđeno je da tek 62,23 posto njih propušta pješake na zebri. Najveća kultura zabilježena je na križanju Petrove i Domjanićeve (82,67 posto), dok je apsolutni rekorder po nekulturi raskrižje Palmotićeve i Šenoine, gdje je pješacima stalo tek 29,06 posto vozača. Cilj akcije je podizanje svijesti o sigurnosti, a deset nasumično odabranih uzornih vozača primit će prigodne nagrade 11. lipnja 2026. u prostorijama AK Siget. Jutarnji

26.05. (01:00)

Ne moraš bežati, Jankec, cug ti ne bu nikam pobegel

Špica s Macanom: Nove prometnice u Zagrebu neće riješiti prometne probleme

Sugovornici u podcastu Špica s Macanom analiziraju dugogodišnje zanemarivanje pruga, sporu provedbu projekata te nužnost prelaska na zeleni prijevoz. Glavni je zaključak da je željeznica ključni stup buduće mobilnosti, ali zahtijeva korjenite reforme i bržu obnovu. Posebno se ističe problem suburbanog prometa: dok u razvijenim zemljama milijuni ljudi svakodnevno brzo i točno dolaze na posao u gradove željeznicom, kod nas to zbog zastarjele mreže, kašnjenja i loše integracije s ostalim prijevozom još uvijek nije realna i masovna opcija za putnike.

06.05. (12:00)

Kako si krenuo, tako i završi

Oprez na putu kroz Austriju – izbjegavanje gužvi sporednim cestama je kažnjivo

Od 1. svibnja 2026. godine na snazi su ponovna ograničenja za tranzitni promet na seoskim i lokalnim cestama u Tirolu. Cilj je spriječiti vozače da zaobilaze zastoje na glavnim prometnicama. Ovakve zabrane isključivanja s autocesta i glavnih cesta u Austriji se primjenjuju već dugi niz godina i obuhvaćaju nekoliko okruga duž središnjih prometnih pravaca sjever-jug. Zabrana se odnosi na ceste nižeg ranga, dok glavne prometnice ostaju prohodne. Cilj je zadržati tranzitni promet na autocestama i brzim cestama, te zaštititi lokalne centre i stanovništvo od prevelikog opterećenja. Samo u ovoj zimskoj sezoni vraćeno je više od 411.400 vozila. Zabrane vrijede vikendom i na odabrane dane putovanja, pojedinih praznika i slično. Kazne su od 90 eura. Fenix… komentiraju na Forumu

12.03. (21:00)

Prometni Google

Zagreb uvodi jedinstvenu digitalnu platformu koja će omogućiti uvid u stanje prometa u stvarnom vremenu

Grad Zagreb pokrenuo je javnu nabavu vrijednu tri milijuna eura za razvoj Prometnog portala, digitalne platforme koja će objediniti podatke o prometu iz senzora, kamera i sustava javnog prijevoza. Portal će prikazivati stanje na cestama u stvarnom vremenu, video s ključnih raskrižja te obavijesti o regulaciji prometa. Građanima će biti dostupna web stranica i mobilna aplikacija za praćenje prometa, prijavu problema i korištenje e-usluga vezanih uz prijevoz i parking. Projekt uključuje i postavljanje promjenjivih prometnih znakova na 16 lokacija te integraciju sa sustavima ZET-a, javnih bicikala i Centrom za upravljanje prometom. Rok provedbe je devet mjeseci. Autonet

12.03. (17:00)

Psihologija prometa

Napetosti između vozača i pješaka u gradovima proizlaze iz različitog doživljaja prostora i tempa kretanja

Vozači često automobil doživljavaju kao produžetak osobnog prostora, pa ih pješaci koji sporije prelaze cestu mogu frustrirati. Dodatno, izoliranost u vozilu smanjuje društvene kočnice i pojačava oštrije reakcije. S druge strane, pješaci su najranjiviji sudionici u prometu jer nemaju fizičku zaštitu. Sukob pojačavaju i percepcija nepredvidivosti pješaka te osjećaj pravne neravnoteže. U osnovi, riječ je o sudaru dvaju ritmova – brzine automobila i sporijeg tempa pješačkog kretanja. tportal

31.01. (08:00)

A mi smo mislili da znamo što je gužva

Kolona od 100 kilometara: Najduža prometna gužva u povijesti trajala je 12 dana

Najveća prometna gužva na svijetu dogodila se 13. kolovoza 2010. godine na autocesti G110 Peking-Tibet, ruti dugoj otprilike 100 kilometara gdje su prometne gužve česte. Vozila su jedva prelazila kilometar dnevno, a procjenjuje se da je nekoliko tisuća vozača bilo zarobljeno u svojim automobilima između jednog i pet dana. Kineski mediji navode da je gužva ukupno trajala između 10 i 12 dana, a promet se počeo normalizirati tek 25. kolovoza. Jutarnji, Unbelievable facts

11.12.2025. (09:00)

Nema više "Samo sekunda, šefe"

Policija u Zagrebu “lovi” dostavljače parkirane nasred ceste

Zagrebačka policija provela je dvodnevnu preventivno-represivnu akciju nadzora dostavnih vozila koja kratkotrajno, ali nepropisno, staju i parkiraju na kolniku te ometaju promet. Iako takve prekršaje inače sankcionira i prometno redarstvo, policija je ciljano kontrolirala vozila koja blokiraju trake, raskrižja i pješačke prijelaze. Utvrđena su 63 prekršaja. PUZ najavljuje nastavak ovakvih akcija kako bi se poboljšala sigurnost i protočnost prometa te apelira na vozače dostave da poštuju propise i ne ugrožavaju druge sudionike. Autonet

26.10.2025. (09:00)

Bježim, odlazim - van iz ovog grada...

Broj automobila u Zagrebu raste, gužve ne jenjavaju

Do kraja 2024. u Zagrebu je registrirano gotovo 480 tisuća vozila, oko 20 tisuća više nego godinu ranije, što pojačava svakodnevne prometne gužve. Stručnjaci ističu da rast broja automobila uzrokovan boljim standardom, statusnim simbolom i nedostatkom optimalnog javnog prijevoza otežava kretanje gradom. Iako grad radi na rekonstrukcijama cesta, tramvajskih pruga i optimizaciji semafora, gužve se mogu smanjiti jedino kombinacijom pješačenja, bicikla i javnog prijevoza te provedbom plana održive urbane mobilnosti. Index

25.09.2025. (09:00)

Dan bez auta, ali s puno prometa u glavi

Povodom Dana bez autmobila: Kako Hrvatska subvencionira nebo, a zapostavlja tračnice i bicikle

Zelena akcija upozorava da Hrvatska i dalje ulaže milijune eura u zračni prijevoz, dok javni prijevoz i biciklistička infrastruktura stagniraju. Broj automobila stalno raste, a službene politike guraju električna vozila umjesto stvarne tranzicije prema održivom prometu. Posljedica je „prometno siromaštvo“ koje pogađa građane bez auta. Udruga traži više ulaganja u željeznicu, sigurnije biciklističke trake, pješačke zone te ograničavanje brzine u kvartovima. Javnom prijevozu, naglašavaju, treba vratiti status prava, a ne robe. H-alter