Nije do mene, do mog auta je
Video: Kako bi izgledalo da se ljudi inače ponašaju kao u autima
If people acted like they do in cars
Daniel LaBelle/daniellabelle1 pic.twitter.com/UjiyS2NRdf
— Science girl (@sciencegirl) May 4, 2026
If people acted like they do in cars
Daniel LaBelle/daniellabelle1 pic.twitter.com/UjiyS2NRdf
— Science girl (@sciencegirl) May 4, 2026
Traffic in Jakarta, Indonesia.
Public transport remains unaffected by traffic jams due to dedicated, strictly separated priority lanes reserved for buses, taxis, and coaches. pic.twitter.com/ON2OQMchVs
— Science girl (@sciencegirl) May 8, 2026
Od 1. svibnja 2026. godine na snazi su ponovna ograničenja za tranzitni promet na seoskim i lokalnim cestama u Tirolu. Cilj je spriječiti vozače da zaobilaze zastoje na glavnim prometnicama. Ovakve zabrane isključivanja s autocesta i glavnih cesta u Austriji se primjenjuju već dugi niz godina i obuhvaćaju nekoliko okruga duž središnjih prometnih pravaca sjever-jug. Zabrana se odnosi na ceste nižeg ranga, dok glavne prometnice ostaju prohodne. Cilj je zadržati tranzitni promet na autocestama i brzim cestama, te zaštititi lokalne centre i stanovništvo od prevelikog opterećenja. Samo u ovoj zimskoj sezoni vraćeno je više od 411.400 vozila. Zabrane vrijede vikendom i na odabrane dane putovanja, pojedinih praznika i slično. Kazne su od 90 eura. Fenix… komentiraju na Forumu
Grad Zagreb pokrenuo je javnu nabavu vrijednu tri milijuna eura za razvoj Prometnog portala, digitalne platforme koja će objediniti podatke o prometu iz senzora, kamera i sustava javnog prijevoza. Portal će prikazivati stanje na cestama u stvarnom vremenu, video s ključnih raskrižja te obavijesti o regulaciji prometa. Građanima će biti dostupna web stranica i mobilna aplikacija za praćenje prometa, prijavu problema i korištenje e-usluga vezanih uz prijevoz i parking. Projekt uključuje i postavljanje promjenjivih prometnih znakova na 16 lokacija te integraciju sa sustavima ZET-a, javnih bicikala i Centrom za upravljanje prometom. Rok provedbe je devet mjeseci. Autonet
Vozači često automobil doživljavaju kao produžetak osobnog prostora, pa ih pješaci koji sporije prelaze cestu mogu frustrirati. Dodatno, izoliranost u vozilu smanjuje društvene kočnice i pojačava oštrije reakcije. S druge strane, pješaci su najranjiviji sudionici u prometu jer nemaju fizičku zaštitu. Sukob pojačavaju i percepcija nepredvidivosti pješaka te osjećaj pravne neravnoteže. U osnovi, riječ je o sudaru dvaju ritmova – brzine automobila i sporijeg tempa pješačkog kretanja. tportal
Najveća prometna gužva na svijetu dogodila se 13. kolovoza 2010. godine na autocesti G110 Peking-Tibet, ruti dugoj otprilike 100 kilometara gdje su prometne gužve česte. Vozila su jedva prelazila kilometar dnevno, a procjenjuje se da je nekoliko tisuća vozača bilo zarobljeno u svojim automobilima između jednog i pet dana. Kineski mediji navode da je gužva ukupno trajala između 10 i 12 dana, a promet se počeo normalizirati tek 25. kolovoza. Jutarnji, Unbelievable facts
Zagrebačka policija provela je dvodnevnu preventivno-represivnu akciju nadzora dostavnih vozila koja kratkotrajno, ali nepropisno, staju i parkiraju na kolniku te ometaju promet. Iako takve prekršaje inače sankcionira i prometno redarstvo, policija je ciljano kontrolirala vozila koja blokiraju trake, raskrižja i pješačke prijelaze. Utvrđena su 63 prekršaja. PUZ najavljuje nastavak ovakvih akcija kako bi se poboljšala sigurnost i protočnost prometa te apelira na vozače dostave da poštuju propise i ne ugrožavaju druge sudionike. Autonet
Do kraja 2024. u Zagrebu je registrirano gotovo 480 tisuća vozila, oko 20 tisuća više nego godinu ranije, što pojačava svakodnevne prometne gužve. Stručnjaci ističu da rast broja automobila uzrokovan boljim standardom, statusnim simbolom i nedostatkom optimalnog javnog prijevoza otežava kretanje gradom. Iako grad radi na rekonstrukcijama cesta, tramvajskih pruga i optimizaciji semafora, gužve se mogu smanjiti jedino kombinacijom pješačenja, bicikla i javnog prijevoza te provedbom plana održive urbane mobilnosti. Index
Zelena akcija upozorava da Hrvatska i dalje ulaže milijune eura u zračni prijevoz, dok javni prijevoz i biciklistička infrastruktura stagniraju. Broj automobila stalno raste, a službene politike guraju električna vozila umjesto stvarne tranzicije prema održivom prometu. Posljedica je „prometno siromaštvo“ koje pogađa građane bez auta. Udruga traži više ulaganja u željeznicu, sigurnije biciklističke trake, pješačke zone te ograničavanje brzine u kvartovima. Javnom prijevozu, naglašavaju, treba vratiti status prava, a ne robe. H-alter
Na križanju Ulice Grada Mainza i Slovenske ulice postavljeno je novo “pametno” raskrižje s naprednim sustavom semafora koji u stvarnom vremenu prilagođava prometne tokove. Sustav uključuje videonadzor, klasifikaciju vozila i detekciju biciklista kojima se automatski pali zeleno svjetlo. Dok Grad tvrdi da rješenje povećava sigurnost i protočnost, građani su podijeljeni – neki hvale inovaciju, a drugi kritiziraju zbunjujuće prometno rješenje, osobito za bicikliste. Za potpuno ocjenjivanje učinkovitosti trebat će vremena i ponešto prilagodbe svih sudionika u prometu. Autonet
Ministarstvo turizma i HTZ na dan koncerta savjetuju korištenje alternativnih pravaca i javnog prijevoza, no upozoravaju da će i ZET biti djelomično opterećen. Most Slobode i Mladosti vjerojatno će biti zatvoreni za aute, ali ostaju prohodni za pješake. Preporučuje se izbjegavanje dolaska automobilima, planiranje rute unaprijed i redovito praćenje HAK-ovih stranica. Dolazak na koncert? Računajte na sat hoda i znoj. tportal