Physics pic.twitter.com/mCUcTUbmXO
— Sasmaya Rinjani (@sasmayaku) November 1, 2025
Svemir ipak ne može biit računalna simulacija, kako sugeriraju neke teorije. Koristeći Gödelove teoreme nepotpunosti, tim znanstvenika sa Sveučilišta Britanske Kolumbije pokazao je da temelj stvarnosti počiva na “ne-algoritamskom razumijevanju” – nečemu što nijedno računalo ne može izračunati. Budući da simulacije nužno slijede programska pravila, a stvarnost nadilazi svako računanje, zaključak je jasan: ne živimo u Matrixu, nego u stvarnom, nelinearnom svemiru. Bug
Struja je usmjereno gibanje čestica – zračna, vodena ili električna, ovisno o prirodi čestica. Električni napon, odnosno elektromotorna sila, pokreće elektrone kroz vodič, a jakost struje ovisi o otporu materijala. Izmjeničnu struju, koja mijenja smjer i veličinu, u praktičnu primjenu uveo je Nikola Tesla, čime je porazio Edisonov istosmjerni sustav u „ratu struja”. Tesline ideje o rezonantnim krugovima kasnije su poslužile i za razvoj radija, iako je slavu prvotno odnio Marconi. Povijest je, doduše, naknadno ispravila nepravdu. Dario Hrupec za Bug
Znanstvenici s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu prvi su na svijetu uspješno sintetizirali murunskit, materijal naprednih magnetskih i elektronskih svojstava. Riječ je o kristalu koji bi mogao otvoriti put razvoju kvantnih uređaja i superračunala budućnosti. Tim fizičara s PMF-a razvio je postupak sinteze velikih monokristala u pećima od 1200 °C, čime su stvorili preduvjete za precizno proučavanje intrinzičnih svojstava materijala. Otkriće je objavljeno u međunarodnom časopisu i potvrdilo da se u Zagrebu radi znanost svjetske razine. HRT
Troje fizičara – John Clarke, Michel H. Devoret i John M. Martinis – nagrađeni su Nobelom za otkrića koja su kvantne fenomene, poput tuneliranja i kvantizacije energije, demonstrirala u makroskopskim supravodljivim krugovima. Njihovi „umjetni atomi“ dokazali su da kvantna pravila vrijede i za velike sustave te otvorili put razvoju kvantnih računala. Ključno postignuće: potvrda da je priroda dosljedna, bez granice između mikrosvijeta čestica i makrosvijeta uređaja koji ih razumiju. Ideje donose detalje.
Fizičari sa Sveučilišta u Amsterdamu 2022. stvorili su umjetni horizont događaja koristeći lanac atoma, simulirajući uvjete crne rupe. Promatrali su pojavu sličnu Hawkingovom zračenju – toplinskom učinku koji nastaje zbog kvantnih fluktuacija. Eksperiment je pokazao da se zračenje javlja samo u posebnim uvjetima, naglašavajući važnost kvantne isprepletenosti i zakrivljenosti prostor-vremena. Budući da je stvarno Hawkingovo zračenje preslabo za izravno mjerenje, ovaj model pruža jednostavan način istraživanja kvantne gravitacije u kontroliranom laboratorijskom okruženju, otvarajući nova vrata za proučavanje veze između kvantne mehanike i opće relativnosti. Science Alert, Index
Rad električnog polja pretvara se u razliku energija – kinetičke ili potencijalne. Iz toga proizlaze pojmovi električne potencijalne energije, potencijala i napona. Kondenzator (bolje rečeno kapacitor) čuva energiju razdvajanjem naboja, ali zbog male gustoće energije njegova je primjena ograničena. Zato električna vozila ne voze na kondenzatorima nego na litij-ionskim baterijama, čija je gustoća energije dovoljno visoka da osigura praktičan domet. Povijesno gledano, električni automobili nisu novost – postojali su još krajem 19. stoljeća, ali su tada pali pred snagom benzinskih i dizelskih motora. Dario Hrupec za Bug
Ljudi su još u paleolitiku otkrili čudesna svojstva jantara, koji je privlačio sitne predmete. Od tog čuđenja došli smo do razumijevanja elektriciteta: dva tipa naboja, privlačenje i odbijanje te kvantiziranost naboja. Coulomb je kvantificirao električnu silu, a Faraday uveo koncept električnog polja – područja utjecaja naboja koje nosi energiju. Električna i magnetska polja postala su temelj fizike, pokazujući kako apstraktni izumi mogu oblikovati naše razumijevanje prirode. Dario Hrupec za Bug
Japanski znanstvenici prvi su put promatrali Kelvin–Helmholtzovu nestabilnost u kvantnoj tekućini, hladeći litij do gotovo apsolutne nule i stvarajući Bose–Einsteinov kondenzat. Eksperiment je otkrio novu vrstu vrtloga — ekscentrične frakcijske skirmione (EFS), polumjesečaste strukture s ugrađenim singularnostima, nalik Mjesecu na Van Goghovoj Zvjezdanoj noći. Otkriće povezuje klasične i kvantne turbulencije te otvara vrata novim istraživanjima u spintronici i topološkoj fizici. Interesting Engineering.
Znanstvenici u CERN-u prvi su put uspjeli zadržati antiproton u kvantnom stanju superpozicije čak 50 sekundi, stvarajući tako prvi “antikubit”. Ovaj proboj omogućuje desetke puta preciznija mjerenja magnetskog momenta antiprotona i potencijalno otkriva razliku između materije i antimaterije – ključnu za razumijevanje zašto svemir nije nestao odmah nakon Velikog praska. Novi sustav BASE-STEP omogućit će sigurniji transport antimaterije u tiša okruženja, gdje se nadaju otkriti zašto smo uopće ovdje. Spoiler: možda zato što antimateriji nije bilo do druženja. Index
NASA-in eksperiment ANITA otkrio je neobične radio signale koji dolaze iz smjera ispod horizonta, kao da su prošli kroz Zemlju – što fizika neutrina ne dopušta. Drugi detektori poput IceCubea i Pierre Augera nisu pronašli slične dokaze, pa priroda signala ostaje neobjašnjena. Teorije uključuju tau neutrine, no ni one se ne poklapaju s podacima. Novi eksperiment PUEO, deset puta osjetljiviji, bit će lansiran krajem godine kako bi rasvijetlio ovu znanstvenu enigmu. Index