Só pênaltis malucos. 😂 pic.twitter.com/PrAUJBuVu3
— Curiosidades PL (@CuriosidadesPRL) June 19, 2025
Himnu je 1992. skladao Tony Britten, britanski skladatelj, na narudžbu UEFA-e. Inspiraciju je crpio iz “Zadok the Priest“, krunidbene himne koju je skladao George Frideric Handel 1727. godine za britansku kraljevsku ceremoniju. Himnu je izveo Royal Philharmonic Orchestra, a pjeva je Akademski zbor iz Londona. Tekst je na tri jezika – engleskom, njemačkom i francuskom – službenim jezicima UEFA-e. Himna se svira na početku svake utakmice Lige prvaka, kada igrači izlaze iz tunela i staju na travnjak.
Krajem 1980-ih i početkom 1990-ih, europski nogomet imao je ozbiljan problem s huliganizmom i nasiljem na stadionima – pogotovo u Engleskoj i Italiji. Tragični događaji poput Heysel tragedije 1985. u kojoj je poginulo 39 ljudi, zauvijek su promijenili pristup organizaciji utakmica. UEFA je shvatila da, ako želi da Liga prvaka postane elitno natjecanje, mora mijenjati ne samo pravila igre, već i emocionalni ton publike i igrača. UEFA je željela stvoriti atmosferu po uzoru na operu ili kraljevski događaj, umjesto da publika utakmicu doživljava kao ratno bojište. Zato su angažirali Tonyja Brittena da napiše glazbu koja podsjeća na svečanost, uzvišenost i zajedništvo. Prošle godine su je nešto promijenili, na nezadovoljstvo većine (Sportske novosti)…
Došao je i dan odluke u SuperSport HNL-u. Rijeka, Dinamo i Hajduk ulaze u zadnje kolo s izgledima za titulu. Rijeka je rano povela protiv Slavena u 12. minuti i povećala vodstvo u drugom poluvremenu na 2:0. Dinamo je zabio gol Varaždinu u 39. minuti. Hajduk je dobio Šibenik 0:1, golom u 71 minuti. Livaja je dobio crveni karton nakon udaranja Žute. Osijek i Istra remizirali (Index). Na tportalu možete pogledati sve golove (tportal). Pogledajte komentare na Forumu… Pred utakmicu privedeni navijači Rijeke koji su radili nerede pred hotelom gdje su bili smješteni igrači Slaven Belupa, među njima i maloljetnici (Sport Klub), navijači Osijeka i Istre se potukli na odmorištu autoceste A3 (Index)
If I understand correctly, the goal is the excavator!😂 pic.twitter.com/RxxlB9CyL5
— Déborah (@dvorahfr) May 11, 2025
U Engleskoj je nakon pandemije zabilježen porast sudjelovanja djece u dobi od 5 do 16 godina na nogometnim natjecanjima, no nedavno istraživanje organizacije Sport England pokazalo je da je u dobnoj skupini od 16 do 24 godine zabilježen pad od 27 %. Od 2006. Njemačka je izgubila gotovo 6.000 nogometaša u selekcijama do 19 i do 17 godina. Njemački nogometni savez (DFB) hitno potiče reforme pod vodstvom šefa omladinskog nogometa i bivšeg trenera Bundeslige Hannesa Wolfa. Djelomično je uzrok što mlade više ne zanima nogomet i porast digitalnih platformi, ali tu su i troškovi organiziranog igranja te suočavanje s velikim očekivanjima i intenzivnim rasporedima koji su dobro dokumentirani u omladinskom nogometu. Uz to, tu su i ozljede, razvodi ili preseljenja roditelja. DW
Publika se mahom vratila na stadione, do posljednjeg kola gotovo sigurno neće biti okrunjen prvak, a medijska pompa veća je nego ikad. Ljudi po ulici i kafićima pričaju o domaćem nogometu, a čak i u ponedjeljak poslijepodne – u slijepom terminu – napuni se stadion u Puli kada gostuje Slaven. Postoji i drugi dio na koji često upozoravaju skeptici: kvaliteta nogometa takva je da će već na ljeto doći svojevrsno otrežnjenje, jednom kada se hrvatski klubovi sudare s onim europskima, a pritom se ne misli na europske klubove prve ili druge klase. Gledajući brojke ove sezone, u SHNL-u po utakmici pada tek 2,35 golova po susretu. To je daleko ispod prosjeka bilo čega u Europi, neovisno o tome gledamo li lige petice ili ostatak ozbiljnih europskih liga. Ukratko rečeno, žive igre je manje, a intenzitet igre je niži. Manje se riskira u pritisku i ekipama u prosjeku više treba kako bi osvojile lopte od protivnika. Index
Nogometni klubovi sve manje ovise o instinktu iskusnih skauta, a sve više o analizi podataka i naprednim AI modelima, moglo se čuti u na AIMPACT meetupu u zagrebačkom Bird Incubatoru. AI ne samo da predviđa situacije i rezultate, već također identificira ključne prednosti i slabosti, pružajući uvid u prostor za napredak i dodatne mogućnosti za optimizaciju performansi. Stručnjaci su upozorili na Garbage In, Garbage Out princip – loši podaci vode do pogrešnih odluka. AI može pomoći, ali bez kvalitetne analitike može i odvesti klubove u krivom smjeru. Netokracija
Već sama činjenica da po utakmici pada tek nešto više od 2,4 gola puno toga govori. Treba uzeti u obzir da nije do konverzije – na većini utakmica naše lige jednostavno se stvara premalo prilika. Iako sam broj golova ne mora nužno značiti i veću kvalitetu nogometa, obično je tome ipak tako, pogotovo što se ekipa iz vrha tiče. Gattuso zapravo ima nevjerojatno puno sreće što je Dinamo upao u neki svoj vlastiti pakao pa će se liga ove sezone vrlo vjerojatno osvojiti s rekordno malim brojem bodova. Ako Hajduk i osvoji titulu, europska će mu pretkola vrlo brzo pokazati s kojom je razinom igre to napravljeno.
Rijeka je u ovom trenutku vjerojatno najčudnija momčad Europe, koja je nanijela četiri teška poraza redom Dinamu, Osijeku te dvaput Hajduku, a u isto vrijeme je protiv Varaždina, Istre, Gorice, Šibenika i Slavena osvojila dva boda te postigla dva pogotka. Dojam je da u Dinamu trenutačno nema jasnog smjera upravljanja, pa je logično da niti stvari na terenu ne idu lako. U uredima na Maksimirskoj kao da je kontinuirano u tijeku Igra prijestolja, jer ne postoji drugo objašnjenje zašto bi klub s potpuno dominantnim proračunom osvajao tek 1.65 bodova po susretu. A to je nedopustivo loše… Ivan Ivković za Index
“Sada imamo robote. Svi žele igrati kao Guardiola, golman mora biti broj 10! Tiki-taku može igrati samo Guardiola, zašto ga svi kopiraju? Izgubili smo kreativnost i genijalce poput Ronaldinha. Kad je mladi igrač kreativan, trener mu kaže: ‘Ako ne dodaš loptu, ideš na klupu.’ Ali nogomet dolazi s ulice.” Voli li Guardiola kreativne igrače? Mit da je Guardiola odmah po dolasku u Barcelonu potjerao Ronaldinha opovrgnut je s obiju strana. Ipak, teško je zamisliti da bi Ronaldinho briljirao unutar Guardioline stroge strukture.
Zlatan Ibrahimović osjećao se ograničenim u Barceloni, a Guardiolu i danas prati glas da ne voli raditi s individualcima. Manjak kreativnosti ipak nije samo Guardiolina odgovornost. Fantastični igrači poput De Bruynea i Bernarda Silve napredovali su pod njegovim vodstvom. Međutim, igra se promijenila u posljednjih 15 godina – postala je fizički zahtjevnija i brža, što je umanjilo ulogu klasičnih “desetki”. Index prenosi tekst s portala goal.com
S 34 postignuta pogotka za Hrvatsku, Ivan Perišić sada je drugi najbolji strijelac u povijesti reprezentacije, a ispred njega ostao je samo Davor Šuker. Iako Perišić na klupskoj razini nikad nije postigao visine poput nekih drugih igrača, za reprezentaciju je uvijek bio najbolji kada je bilo najvažnije. Nakon Luke Modrića je i čovjek s najviše nastupa u crveno-bijelom dresu. Dodatno, s 10 pogodaka na velikim natjecanjima (SP i EP) također je najuspješniji reprezentativac. Ako bismo trebali nabrojati pet njegovih najvažnijih golova, već bi i to bilo impresivno. Osim toga, zabijao je protiv najvećih – golovi protiv Francuske, Engleske ili Španjolske – samo su pokazali koliko nema respekta i koliko je sposoban biti čovjek odluke kada mnogi to ne mogu biti. Ono što dodaje vrijednost svim pogocima je činjenica da su ili za izjednačenje ili za pobjedu. Index