Viktor Ivančić o zapošljavanju branitelja za ravnatelje: Domina defekt - Monitor.hr
25.05.2018. (22:02)

Kad u vojsku pođeš

Viktor Ivančić o zapošljavanju branitelja za ravnatelje: Domina defekt

“Ovu stvar oko branitelja koji imaju prednost kod zapošljavanja na mjesta školskih ravnatelja pokušaš sagledati iz ženske perspektive’, uputi ga građanka. ‘Da ti olakšam stvar, iznijet ću podatak da među braniteljima ima tek oko četiri posto žena, dok ih je među zaposlenima u školama čak osamdeset posto. Elem, šanse da napreduju ubuduće su minimalne, a izgledi da naj… maksimalni. Vidiš kako je mala spolna devijacija u stanju izazvati grandiozne posljedice”, piše Viktor Ivančić. Peščanik


Slične vijesti

Danas (16:00)

Pater familias s pajserom

Ivančić: Dobri Otac

Iako Aleksandar Vučić, kako reče, “svim silama štiti fizički integritet” Dinka Gruhonjića, ispostavilo se da sila državnog vladara nije dorasla sili nositelja fantomki i pajsera. Postoji li zorniji dokaz da Gruhonjić i nitkovi slični njemu podlo obmanjuju javnost kada tvrde da je Vučić u Srbiji svemoćan?

Fašistička haranga protiv Dinka Gruhonjića, kao što znamo, inicirana je izmišljotinom: tabloidni mediji u službi vlasti uz pomoć video-montaže optužili su ga da se na jednoj tribini identificirao s Dinkom Šakićem, iako je on govorio posve suprotno – da ga s ustašom namjerava izjednačiti Vučićev režim. Obmana je lako raskrinkana, no to nije usporilo dinamiku linča, te je prokletnik ostao “Dinko Šakić, pardon Gruhonjić”. Žudnja za povodom bila je prevelika da bi robovala prostim činjenicama. Tada smo na ovim stranicama pisali da je putanja terora stalno ista – krivotvorina u startu, krvotvorina u svečanom finalu.

U Hrvatskoj, sličnom je procedurom teklo javno ozloglašavanja Borisa Dežulovića, kada je bio opanjkan da “vrijeđa žrtve Vukovara” zbog teksta u kojemu – posve suprotno – žestoko kritizira političku zloupotrebu vukovarskih ratnih žrtava. Krivotvorinu je poturilo Ministarstvo branitelja, a hajka praktički ne prestaje do danas: baš kada su novosadski razbijači pripremali fantomke za napad na imovinu Gruhonjićevih, Dražen Keleminec je sa svojim ustašama opet priredio festival psovki pred splitskim stanom Dežulovićevih roditelja, dok su nadležni organi pakosno uživali u svojoj nemoći. Viktor Ivančić za Novosti

20.06. (15:00)

Hvalite me, usta moja resorna

Ivančić: Bullshit.hr

Gospođa Obuljen ne može se nadiviti uspjesima koje je nanizala u deset godina mandata: od poticanja čitanja do poticanja pisanja, od unapređenja položaja umjetnika do uvođenja “kulturne iskaznice” za mladež, od projekta ovog do projekta onog, od reforme ove do reforme one, od obnove kulturnih objekata do snaženja kulturnih subjekata…

To je ta retorička strategija. Dok govori – a govori mnogo – gospođa Obuljen kultiviranim rječnikom pljuje po onome što čini, skupa sa suborcima iz “ozbiljne političke opcije”, ali ruke su pouzdano oprane, jer uvijek su tu direktni egzekutori čija će bespogovorna šutnja štititi komandno lice, a po potrebi i cijelu komandnu garnituru. Da nije tako, riječi bi imale samoubilački učinak.

Odredi za egzekuciju, naime, u istome paketu provode vladajuću volju i dokidaju odgovornost vladajućih. Savjeti, komisije, povjerenstva, vijeća… žandarmerijski su uredi hrvatske kulture, čiji predani rad omogućuje komandnome licu da sa sigurnoga odstojanja cvrkuće o slobodi. Viktor Ivančić za Novosti

13.06. (20:00)

Socijal-liberalizam - dobro zvuči, a ne znamo što znači

Ivančić: Rat liberala

Uopće, trebalo bi s vremena na vrijeme povesti računa o lažnome predstavljanju hrvatskih političkih formacija. Hrvatska socijalno-liberalna stranka od ranih je dana bila liberalna onoliko koliko je, na primjer, Hrvatska demokratska zajednica bila demokratska, dakle suštinski – na planu dnevnoga djelovanja – puna prezira prema terminu što ga nosi na svojoj etiketi, pa su svejedno HSLS-ovcima puna usta liberalizma, a HDZ-ovcima demokracije. Kada floskule dopiru s viđenijih partijskih pozicija, konceptualni nesporazum dobiva onu očaravajuću notu kao kad alkoholičar nastupa s mjesta ravnatelja ustanove za liječenje ovisnosti. Treba li iz svega izvući zaključak da se među hrvatskim liberalima vodi rat do istrebljenja između desnoga i lijevog krila? Kao loše upućenome nevježi, pritom tek ovlašno zainteresiranom za temu, teško mi se nositi s tom dilemom, jer na sceni još i mogu uočiti lijevo i desno krilo, ali ne i liberale. Viktor Ivančić za Novosti.

06.06. (19:00)

Bosna i Herceg-Bosna

Ivančić: Domobran i doberman

Ivan Penava i Domovinski pokret zazivaju obnovu Herceg-Bosne! Učinili su to u dokumentu nazvanom “Deklaracija”, gdje već u naslovu zahtijevaju “uspostavu hrvatske izborne jedinice u Federaciji BiH”. Ne provede li se ta stvar u najkraćemu mogućem roku oni će… oni će… oni će… načisto popizditi i dati “punu potporu” povratku “Hrvatske Republike Herceg-Bosne kao sastavnice Sjedinjenih Država BiH”. Za njega i za ostatak ekipe pod crnom šatrom hrvatski je živalj u Bosni i Hercegovini poput ustaških leševa u Sloveniji i Austriji – repromaterijal namijenjen obnovi razmrvljene političke pozicije u Hrvatskoj. To je ta dilema: u koju grobnicu zagrabiti da se pokažu kakvi-takvi znaci života? Ponovno ukazanje Herceg-Bosne u hrvatskome političkom životu upozorava da ne treba brzati sa zaključcima o tome tko koga kontrolira u vladajućem savezu i zbog čega. Dojam može varati. Izvještavanje može obmanuti. Ispravno napisana vijest možda glasi: bijesni doberman vodi luđaka na uzici. Viktor Ivančić za Novosti.

02.06. (12:00)

Operacija čisti obraz

Ivančić: Poremećaj dvoličnosti

“Gledaj, Andrej…” kaže dr. Horvat. “Ako ti tvrdiš da je Tomašević, nakon što je otkriveno da se jedan od njegovih podređenih odavao korupciji, doživio ‘veliki politički poraz’, da je to za njega ‘devastirajući trenutak’ i da je za zagrebačku vlast to ‘ozbiljan politički problem’, onda je takva serija uzvišenih tvrdnji za hrvatsku javnost možda intrigantna – vjerovala ti ona ili ne – ali za mene kao liječnika je to tek novi simptom poremećaja, dakle nešto suštinski bolesno.”

“Zašto je bolesno?”

“Zato što dolazi od tebe, Andrej.”

“Što je sporno ako dolazi od mene?”

“Sporno je to što je tvoju vladu u ovih desetak godina koliko si premijer napustilo ukupno 38 ministara – slovima: trideset i osam! – a više od polovine njih zbog bezočnih pljački, zloupotreba položaja, korupcijskih afera ili barem prometnih prekršaja sa smrtnim ishodom. Mnogi se još vuku po optuženičkim klupama, a neki su se na duži rok preselili u zatvorske ustanove.”

“Pa što onda?” kaže Plenković. “Institucije rade svoj posao. Ja se u to nisam miješao.” Viktor Ivančić za Novosti

24.05. (01:00)

Uz ideološki benefit

Ivančić: Ustašokop

Ustašokop Corp. je naziv kompanije u državnome vlasništvu koja bi trebala biti osnovana radi obavljanja poslova od nasušnoga nacionalnog značaja: otkrivanja, iskopavanja i političke eksploatacije kostiju i drugih (pod)zemnih ostataka ustaša ubijenih tokom i po završetku Drugog svjetskog rata od strane partizanskih krvoloka. Pod “ubijenim ustašom” podrazumijeva se da je ovaj u trenutku nasilne smrti bio nenaoružan, da je bio opčinjen klasičnom glazbom, zaštitom prirode, humanitarnim radom i stihovima S. S. Kranjčevića, te da je za opasačem umjesto samokresa nosio krunicu i vjenčić od tratinčica. Kao mobilizirana vojska utvara, mrtvi su ustaše simboličko oruđe za obračun sa živim neprijateljem. Njihova mučenička smrt, dolično romantizirana i patetizirana, vapi za osvetom, a danak imaju platiti današnji sljedbenici jugo-boljševičke ideologije koja je najuzornije među Hrvatima pospremila u pakao. Viktor Ivančić za Novosti

03.05. (19:00)

Vatikanska deratizacija Dioklecijanovih podruma

Ivančić: Ivan Pavao i drugi

Pitanja za vježbu:

Kada ističe da se na mjestu gdje bi trebalo podignuti “spomenik Svecu” skupljaju getanske mačke, navodi li to A. K. Opara (Dalmacija danas) kao prednost ili kao nedostatak rečene lokacije?

Vjeruje li A. K. Opara da će, nakon što “spomenik Svecu” eventualno bude podignut uz Splitsku katedralu, getanske mačke napustiti mjesto gdje se sada skupljaju?

Zašto bi one to učinile?

Ako bi se to zaista dogodilo, bi li to značilo da je spomenik Ivanu Pavlu Drugom poslužio kao strašilo za mačke?

Želi li A. K. Opara svojom inicijativom odati počast vjerskom poglavaru ili riješiti komunalni problem?

Što ćemo s divljim šipkom?

Viktor Ivančić za Novosti

01.05. (13:00)

Da se Orwella pita...

Ivančić: General je iscrpljen

Dobro, kad bi se mene pitalo, moja bi presuda za obojicu, i Hitlera i Mussolinija, glasila: ne smrt, ukoliko ne bi bili pogubljeni na neki nespektakularan način.” Tako je pisao George Orwell u jednom od svojih intrigantnijih eseja, objavljenim pod naslovom “Tko su ratni zločinci?” u listopadu 1943., dok je svjetski rat još trajao punim intenzitetom.

“Na neki način kažnjavanje tih monstruma prestaje biti zanimljivo kada je postalo moguće. Zaista, jednom kada su se našli iza brave, gotovo prestaju biti monstrumi.”

Mogu li nam mudrovanja britanskoga pisca poslužiti danas, makar smrtna kazna više nije na repertoaru sudišta pod patronatom UN-a? Sud je prošle godine odbio zahtjev 84-godišnjeg Mladića da ga se zbog zdravstvenih razloga pusti na slobodu, uz konstataciju da je “dobro zbrinut u zatvoru u Hagu”.

Zašto je bivši ratni komandant i dalje “general”, a ne, recimo, masovni ubojica, zlotvor ili krvolok? Ili: da li bi srbijanski ministar pravosuđa posjetio pljačkaša draguljarnice ili dilera droge srpskoga porijekla koji ispušta dušu u nekom zatvoru u Nizozemskoj, te u ime svoje vlade i države zatražio od međunarodne sudske instance da ga se zbog “humanitarnih razloga” pusti na slobodu? Ako ne bi – a ne bi! – zbog čega autor genocida u Srebrenici uživa privilegij u odnosu na kriminalce drugog profila? Viktor Ivančić za Novosti

20.04. (21:00)

Negdje kriza, negdje profit

Robi K.: Gorka kava

Dida je rekao: „Sinoć je jedan ekonomski stručnjak tumačija da je u Hrvackoj stopa gospodarskog rasta najuže vezana za stopu mortaliditeta! Al tu mladi isto moraju dat ruke! Ne mogu starci sami krčit put u blagostanje!“ Tata je pitao: „Ma di si ti čuja tog stručnjaka?“ Dida je rekao: „U Bepovoj konobi, di ću drugo! Evo, uzmi kako je Šolta procvitala u zadnju godinu dana! Normalna stvar – umra je stari Kaštelanac, umra je stari Bezić, umra je stari Radman, umra je stari Cecić… i sve je odma živnilo! Aparpman do aparpmana! Otok postaje poslovni raj!“ Tata je rekao: „A daj, fosilac, stvarno si malo…“ Dida je rekao: „Al kurac bi oni ciknili da in dica nisu pomogla! Šta, pa nijedan nije uvatija ni devet banki! Aj dobro, stari Cecić je skviknija sa devedes četri…“ Novo poglavlje iz Bilježnice Robija K.

17.04. (19:00)

Ti pripravnici nikako da nauče

Ivančić: Njonjim tim

Svake godine u travnju predsjednik Sabora Republike Hrvatske isporuči nekoliko kapitalnih uopćenosti povodom Jom Hašoe, Dana sjećanja na žrtve holokausta. Domaći živalj se već navikao: iz trave izniknu kukurijeci i visibabe, procvjetaju trešnje i bademi, Njonjo Jandroković zatuli o pogubnosti fašizma i obavezi da mu se zajednički suprotstavimo… stiglo je proljeće!

“Zašto nas Njonjo Jandroković 13. travnja, na Jom Hašou, upozorava da ‘ravnodušnost nikada ne smije imati mjesto u našem okruženju’, a nije to učinio tri dana ranije, 10. travnja, kada je ravnodušnost, ispada, morala imati mjesto u našem okruženju?”

“Zašto bi to činio 10. travnja?” začudio se nadređeni.

“Zato što je 10. travnja, na dan uspostave Endehazije, u mome rodnom gradu, Splitu, organiziran upečatljiv fašistički miting”, rekao je pripravnik, “s razvijenim crnim zastavama i postrojenim crnokošuljašima, s govornicima koji su bez kraja i konca uzvikivali ustaški pozdrav, te proklinjali Srbe i ‘neprijatelje Hrvatske’. A predsjednik Sabora ne samo da je to ispratio ravnodušnom šutnjom, nego su članovi njegova HDZ-a oduševljeno prisustvovali spomenutom skupu u sastavu službenih delegacija, kako gradskih i županijskih, tako i onih državnih, ne izustivši, dakako, ni jedne prosvjedne riječi… Po kojem rezonu dakle Njonjo Jandroković spava 10. travnja, a 13. travnja nas zove da ‘budemo budni’?”

“Što je tebe briga kad predsjednik spava?!” podigao je glas nadređeni… Viktor Ivančić za Novosti.