Vizek: Stvaranjem izravnog pritiska na predsjednika Federalnih rezervi, Trump je Powella praktički doveo pred zid - Monitor.hr
Prekjučer (10:00)

Kad Trump pritisne gumb za sniženje, Powell traži izlaz iz lifta suverenosti

Vizek: Stvaranjem izravnog pritiska na predsjednika Federalnih rezervi, Trump je Powella praktički doveo pred zid

Paradoksalno, što više Trump inzistira na snižavanju kamata, to manje manevarskog prostora Powell, šef Sustava federalnih rezervi, zapravo ima. Jer ako sada popusti i snizi referentne stope, financijska tržišta to bi lako mogla protumačiti kao znak da Federalne rezerve više nisu neovisne, nego da djeluju pod političkim diktatom Bijele kuće. A gubitak percepcije neovisnosti ozbiljan je problem za svaku središnju banku. No kad je riječ o instituciji koja upravlja globalnom rezervnom valutom, takav gubitak mogao bi imati goleme i dalekosežne posljedice. Pa i sam Milton Friedman, koliko se god zalagao za neovisnost središnjih banaka, nikada nije smatrao da bi one trebale djelovati potpuno izvan demokratskog nadzora. Njegova je vizija bila ona u kojoj političke institucije postavljaju pravila igre, a monetarne ih vlasti provode bez dnevnog političkog uplitanja. No to što se danas traži neka nova ravnoteža između neovisnosti središnje banke i demokratske kontrole u zemlji s najutjecajnijom središnjom bankom na svijetu – nije samo američka stvar. Maruška Vizek za tportal


Slične vijesti

14.07. (12:00)

Kad Trump kihne, europske ekonomije dobiju upalu bilance

Trumpove carine prijete milijardskim štetama za EU — najgore prolaze Irska i Njemačka

Ako Trump ostvari prijetnju o 30 % carina na europsku robu, Irska, Njemačka i Italija bit će najpogođenije. Irska prednjači zbog farmaceutskih i tehnoloških divova, dok Njemačka ovisi o izvozu automobila i strojeva. Italija i Francuska trpe u prehrambenom i vinskom sektoru. Ukupan EU višak u trgovini sa SAD-om iznosi 235,6 milijardi dolara, a industrije se boje eskalacije carinskog rata. Poslovni

19.05. (10:00)

Art of the deal

Svojim agresivnim pristupom Trump je iznudio promjene u WTO-u

Ukratko: nakon otvorenoga velikog carinskog rata s Kinom, u samo dva dana američki i kineski pregovarači u Ženevi postigli su privremeni sporazum o carinama (s carinskim stopama spuštenima na trideset odnosno deset posto), koji obje strane predstavljaju kao svoju veliku pobjedu. A novog protivnika, koji je ‘gori od Kine’, Trump je pronašao u Europi, odnosno u EU-u. U sjeni te predstave ‘obogaćene’ Trumpovom retorikom, posve netipičnom za međunarodne odnose, ostali su njezin dublji sadržaj i cilj. Nametanjem carinskog rata Kini, zatim brzim postizanjem sporazuma poslana je u povijest Svjetska trgovačka organizacija. Da je potaknuo ‘reformiranje i repozicioniranje’ WTO-a redovitim putom, to bi trajalo godinama, s upitnim ishodom. Svojim agresivnim pristupom Trump je iznudio prilagodbe i promjene. Višnja Starešina za Lider

13.05. (10:00)

Ni Europa više nije utočište za 2 eura vrijedne čarape

Temu i Shein pod carinskom paljbom: Kraj jeftine kineske šoping-bajke?

Donald Trump ukinuo je carinsku olakšicu za robu ispod 800 dolara, čime je presjekao glavni izvor zarade platformi Temu i Shein u SAD-u. Dok se očekuje skupi zaokret prema Europi, EU i dalje zadržava prag od 150 eura, iako 91% niskovrijednih pošiljki dolazi iz Kine. Zabrinutost raste zbog sigurnosti proizvoda, PDV prijevara i nelojalne konkurencije. Europska komisija najavljuje reforme, ali tek od 2027. — dotad Temu i Shein možda već preplave tržište. Francuska kreće sama s nadzorom i novim naknadama. DW

06.05. (01:00)

Tarife, trgovina i Tarantino – nitko nije pošteđen

Trgovinski rat SAD-a i Kine izaziva globalnu nesigurnost i carine na – filmove

Globalna ekonomska nesigurnost raste zbog trgovinskih napetosti SAD-a i Kine, iako tržišta očekuju smirivanje situacije. Kompanije revidiraju planove, dolazi do otpuštanja, a manji e-trgovci teško opstaju. Trump najavljuje nove carine, uključujući 100 % na strane filmove, želeći vratiti filmsku produkciju u SAD. Ekonomski pokazatelji padaju, posebno u Kini i UK-u, a Indija postaje privremena alternativa kineskoj proizvodnji. Trgovinski rat mijenja globalne tokove, a jedina moguća “pozitiva” je pritisak na inflaciju, što bi moglo otvoriti vrata nižim kamatnim stopama. Sve to stvara klimu zabrinutosti i nesigurnosti uoči mogućih reformi. Lider

02.05. (00:00)

Trump šamara, brodovi se ne odazivaju

Carinski rat s mirisom nestašica: brodovi staju, cijene rastu

Nakon drastičnih carina koje su SAD i Kina međusobno uvele, plovidba teretnih brodova između dviju zemalja drastično je pala, što bi moglo dovesti do nestašica i inflacije. Posljednji brodovi bez novih nameta već su na putu, dok novi dolaze pod znatno skupljim uvjetima. Uvoz iz Kine bi mogao pasti i do 80 %, što ugrožava lance opskrbe, posebice za elektroniku i mikročipove. Tvrtke premještaju proizvodnju u druge azijske zemlje, ali zamjena neće biti brza. Američki potrošači i logistika već osjećaju posljedice, a situacija podsjeća na ekonomski šok iz doba pandemije. tportal

24.04. (22:00)

Kad Trump pokuša "pametno", rafinerije završe u sudoku modu

Zašto cijena nafte pada, a gorivo poskupljuje? Kockanje s carinama čini svoje

Unatoč pravoj poplavi (grandioznih) najava i obećanja, aktualnoj američkoj administraciji malo toga zasad polazi za rukom. Ako je vjerovati Bijeloj kući, sve je to dio kompleksnog master plana (i tek uvertira u veliku partiju peterodimenzionalnog šaha), no teško se oteti dojmu kako stvari baš i ne idu željenim tijekom. Jedna od rijetkih iznimki svakako su cijene energenata, koje se posljednjih tjedana i mjeseci, sukladno predizbornim obećanjima, doista kreću silaznom putanjom, i za to je, na ovaj ili onaj način, uvelike zaslužan upravo Donald Trump. Ostaje, dakako, pitanje, u kojoj su mjeri niže cijene fosilnih goriva posljedica promišljene politike, a koliko rezultat kaotičnih mjera na početku novog mandata, obilježenog dramatičnog rasprodajom na Wall Streetu koja se vrlo brzo prelila na financijska tržišta širom svijeta. Mario Gatara za Ekonomski lab

19.04. (11:00)

Kad su se carine naplaćivale za magarca i ćup, a ne za čelik i čip

Povijest carina i njihova uloga u trgovinskoj politici

Carine nisu izum modernog doba – postoje već oko 4700 godina i potječu iz doba Egipta i Mezopotamije. U početku su služile za kontrolu trgovine i punjenje državne blagajne, a zaštita domaće proizvodnje bila je tek sporedna svrha. Danas ih Donald Trump koristi kao politički alat, no ekonomisti upozoravaju da takav pristup često ima bumerang-efekt koji pogađa domaće potrošače. Lider

18.04. (11:00)

Pršut, tablete i keš na zadnjem sjedištu: granica ne prašta romantiku putovanja

Što smijete nositi preko granice: hrana, lijekovi i novac pod povećalom

Putujete li unutar EU, bez brige možete nositi hranu životinjskog podrijetla. No prema trećim zemljama vrijede stroža pravila – meso i mlijeko su zabranjeni, a ostalo ide u ograničenim količinama. Lijekovi za osobnu upotrebu dozvoljeni su uz dokumentaciju, dok veće količine novca (10.000 €+) morate prijaviti. Kazne za kršenje pravila mogu doseći i 13.300 €. Prije puta provjerite aktualna pravila – bolje spriječiti nego platiti. N1

11.04. (15:00)

Na putu prema dole, mornari ti mašu, žene te vole...

Trumpova odgoda carina nije umirila tržišta, strah od recesije još je uvijek tu

Tjedan turbulencija izazvan carinama američkog predsjednika Donalda Trumpa pokazao je malo znakova popuštanja danas. No, situaacija s Kinom je i dalje napeta, s obzirom da im je Trump digao carine na 145 posto. Stigao mu je i odgovor Xi Jinpinga, koji je rekao da ga se ne boje.  (Index) Pozvao je EU da mu se pridruži u otporu (Index). Britansko gospodarstvo neočekivano je proaslo, a porasla je i vrijednost indijske rupije. Cijena zlata dosegnula je novi rekord jer raste zabrinutost (Index).

10.04. (10:00)

Kapitalizam na skliskim stepenicama

Šajatović: Tko samo popusti ucjenjivaču Trumpu, gotov je

U podjeli rada, svjetski ratovi počinju na Balkanu, a svjetske recesije u Americi. Bilo je tako 1929. Ponovilo se i bliže nam 2008./2009. Sve je bilo zrelo za novu spontanu recesijsku detonaciju. Donald Trump, kojeg je legitimno izabralo frustrirano američko biračko tijelo, izazivanjem carinskog, tj. trgovačkog rata s gotovo svim zemljama svijeta samo je spontanost zamijenio svjesnom detonacijom. Okvir posrnuloga kapitalizma može se dalje popunjavati ostalim državama. Osnovno pitanje je kako reagiraju na ‘kvartovskog ucjenjivača‘. Tko na koljenima traži milost i niže carine, nema mu pomoći. EU i Hrvatska nisu snažni kao Kina da se mogu otvoreno suprotstaviti Trumpu, ali mogu postupno smanjivati ovisnost o SAD-u. Miodrag Šajatović za Lider.