Vjesnik: izgorio nekadašnji stakleni hram jugoslavenskog novinarstva - Monitor.hr
18.11.2025. (11:00)

Danas tek spomenik (ako ne i ruševina)

Vjesnik: izgorio nekadašnji stakleni hram jugoslavenskog novinarstva

Zgrada, simbol modernističkog optimizma i nekadašnje moći novinsko-izdavačkog giganta, godinama stoji zapuštena nakon propasti medijskog sustava koji ju je punio životom. Projektirana 1957., dovršena 1972., bila je jedno od najmodernijih poslovnih središta u Europi, dom redakcija te brojnih dnevnih i tjednih izdanja. Privatizacija, financijske teškoće i raspad velikog izdavačkog sustava doveli su do selidbe redakcija, prestanka rada tiskarskih pogona i postepenog pražnjenja uredskih prostora. Novine Vjesnik prestale su izlaziti 2012. godine. Danas je većinski vlasnik kompleksa država (60 posto uz druge pravne subjekte), dok je zgrada uglavnom zjapila prazna. tportal… Vatrogasci će posla na Vjesnikovom neboderu imati cijeli dan: ‘Sramotno je da se dopustilo da jedan od simbola Zagreba ovako propada’ (tportal)

  • Dio koji je zahvaćen požarom koristi se za smještaj arhive Porezne uprave i Ministarstva demografije (24 sata), dio koji koristi Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za rad službenika nije zahvaćen požarom (tportal)
  • Plenković: Bitno je da nema žrtava, zgrada će se urediti (Dnevnik)

Slične vijesti

20.02. (14:00)

Zgrada pada prije cijena

Rok rušenja Vjesnika je do 19. svibnja, u tijeku i spor suvlasnika s državom oko otkupa

Država planira otkupiti 37% udjela u izgorjelom Vjesniku po cijeni od 338,45 eura/m², prema procjeni Povjerenstva Ministarstva graditeljstva. Procjena je izrađena prije požara i uspoređivala je zemljišta na udaljenijim lokacijama, izostavljajući skuplje transakcije u blizini. Ministarstvo odbacuje sumnje u procjenu, dok suvlasnici – Fortenova, Allegheny Financial, VLM Cvjetno, Plavi radio i Krešo Čuljak – traže neovisno vještačenje za tih 37% udjela u zemljištu od 32.000 m². 24sata, Nacional… Rok za potpuno uklanjanje i zbrinjavanje građevinskog otpada je 90 dana, do 19. svibnja, uz paralelnu pripremu osiguranja Slavonske avenije i podvožnjaka, čiji promet mora biti omogućen najkasnije do 19. ožujka. Jutarnji… Poslovni kaže da je odlučeno da će se zgrada uklanjati strojno, odnosno “grickanjem”, što se predstavlja kao sigurnija, iako skuplja i sporija varijanta rušenja.

14.02. (15:00)

Država čisti tavane. I poneki spomenik

Država želi smanjiti 38,9 milijuna eura godišnjeg najma aktivacijom vlastitih nekretnina

Država je 2024. za najam prostora ministarstava i drugih tijela potrošila 38,9 milijuna eura, a cilj je u idućih deset godina taj trošak smanjiti korištenjem vlastitih nekretnina. Planira se otkup udjela i izgradnja novog kompleksa Vjesnik te moguća kupnja zgrade Hrvatske pošte u Branimirovoj u Zagrebu. Ove godine država planira raspolagati nekretninama od strateškog značenja, među kojima su turistička zona Privlaka, dječje selo Promajna, kamp Peruština u Diklu, Vila Svežanj u Kostreni te Spomen dom u Kumrovcu, za koji se u ožujku očekuje odluka o prodaji putem javnog natječaja. Do 2035. želi se aktivirati većina državnih nekretnina i uprihoditi 1,2 milijarde eura. Ove godine planirani prihodi iznose 75 milijuna eura, uz obnovu stanova i poslovnih prostora. tportal

08.12.2025. (23:00)

Gospodo, ruke su i vama čađave

Škaričić: Dok društvo mašta o obračunu s mladim piromanima, rijetko tko se pita o ulozi države u tragediji Vjesnika

Istraga o krivici za ovu tragediju, međutim, ne može biti prostija, a krivac vidljiviji, a to znači da su i najnadobudniji propustili vidjeti slona nasred sobe. Ako su ga i vidjeli, onda su potpuno podcijenili njegovu realnu težinu. Slon je, jasno, država s 63,37 posto vlasništva nad Vjesnikovim kompleksom, čiji su predstavnici politički, materijalno, a možda i kazneno odgovorni jer nisu zaštitili zgradu, ni njezin simboličko-materijalni kapital, ali su se zato efektno mobilizirali u progonu onih koji su zadnji ušli u zgradu.

Mediji su taj okvir zdušno prihvatili, pa cijepaju svaku dlaku istrage nad pubertetlijama, umjesto da prvo naprave jednostavnu računicu: koliko je zgrada vrijedna, na koji se način mogla iskoristiti u javnom interesu otkad je država vlasnik, koliko je potrošeno na kriminalno loše održavanje, kolika je šteta od požara, koliko košta miniranje i reizgradnja objekta. Ima vremena da se tako složen račun isporuči premijeru i njegovim kadrovima na stol, a DORH-u objasni da opasnost od ponavljanja djela postoji dok god je HDZ na vlasti, odnosno, da ne prestaje kad mlade osumnjičenike odluče pustiti iz ćelija Remetinca. Problem je što, po svemu sudeći, za to nedostaje inspiracije. Nataša Škaričić za Novosti.

27.11.2025. (21:00)

Sapunica oko vlasničkog lista

Tko sve drži ključeve Vjesnika: od države do fondova iz sjene

Vjesnikova nekretnina ima sedam suvlasnika, a najveći je država s 63,7%. Ostale udjele drže VLM Cvjetno nekretnine (11%), FNG nekretnine iz Fortenove (10,9%), Allegheny Financial (7%), HOO (4,8%), Krešo Culjak (1,3%) i Plavi radio (1%). Kompleks je nastao iz nekadašnje novinske kuće NIŠPRO Vjesnik, a vlasništvo je uređeno etažiranjem 2015. godine. U igri su privatizacije 1990-ih, transakcije Agrokora/Fortenove, Hypo krakovi i političko-medijski krugovi. Neki su prostori nedavno kupljeni, neki preneseni mjesec dana prije požara. Ilko Ćimić za Index

27.11.2025. (18:00)

Zapušteni stanovi i još skuplji podstanari

Vjesnik, Brodarski i Velesajam: simboli propasti javnog planiranja u Hrvatskoj

Likvidacija Brodarskog instituta, požar Vjesnikova nebodera i moguće gašenje Velesajma otkrivaju isti obrazac: vrijedni javni prostori pretvaraju se u skupu stambenu gradnju bez ikakvog strateškog plana. Hrvatska sve više ovisi o građevini i turizmu, dok industrija i stručni kapaciteti nestaju. Stručnjaci upozoravaju na potpuni nedostatak urbanističkih i razvojnih politika, dominaciju privatnih interesa i investicijskog urbanizma. Posljedice najviše pogađaju mlade koji teško dolaze do stana, dok država istovremeno zapušta vlastite zgrade i plaća najmove privatnicima. DW

20.11.2025. (09:00)

Kad SF-tehnologija iz 1972. završi kao spektakl za 2025.

Vjesnikov neboder: od “čokoladnog tornja” do vatrene ruševine

Arhitekt Antun Ulrich projektirao je zgradu s naprednom smeđe-narančastom staklenom fasadom i tehnološkim rješenjima tada nezamislive razine, uključujući pneumatsku poštu i antene za globalne veze. Zgrada od 67 metara i 16 katova, svečano otvorena na uglu Savske i Slavonske ulice još 1972. godine. Neboder je bio epicentar medijske moći, dom Vjesnika, Večernjeg lista, Sportskih novosti i brojnih magazina. No posljednjih godina simbol je propadanja medijske industrije — a požar tragičan završetak njegove povijesne uloge. Express

  • Statičar: Opasnost od urušavanja Vjesnikova nebodera je mala, ali postoji (Index)
  • Otvoreno: Milju – Nategnuta je priča da su maloljetnici htjeli na vrh nebodera (HRT), voditelj Laganini FM-a – Zamislite da je požar bio 12 sati ranije. Danas bismo bili na sprovodima (Jutarnji)
  • Dio Slavonske zatvoren, ogromna gužva u Zagrebu… “Obično mi treba 25 minuta, sada mi treba sat i 15 do posla” (Index)
  • Selak Raspudić objavila fotke Vjesnika od prije par mjeseci: “Poput Černobila je” (Index)
  • Tema na Forumu
18.11.2025. (21:00)

I stvarnost piše nekrologe

Požar Vjesnikovog nebodera: bilo je to kao da gori sam temelj jedne profesije

Vjesnik je nestao mnogo prije noćašnjeg požara. Izdahnuo je polako, tiho, gušen dugovima, politikom, nebrigom i potpunim gubitkom smisla. Današnjim društvom upravlja buka, a ne glas; brzina, a ne jasnost; propagandni refleksi, a ne novinarski instinkt. U takvom svijetu, zgrada Vjesnika bila je relikt – mrtvo tijelo koje je ostalo uspravno samo zato što ga nitko nije srušio. Požar je, zapravo, bio jedina iskrena rečenica o sadašnjem stanju novinarstva. U plamenu se ogoljela njegova smrt: nestanak uredničke hrabrosti, nestanak odgovornosti, nestanak profesije koja je nekada svijetlila, a sada samo tinja u pepelu vlastitog zaborava. Ono što je gorjelo nisu zidovi, nego iluzija da je išta od toga još živo. I zato požar nije tragedija – on je brutalna, neumoljiva istina. Željko Marković za Ravno do dna

13.07.2024. (10:00)

Naš "čokoladni" toranj s ne tako slatkom sudbinom

Unatoč propasti Vjesnika, rad i proizvodnja nisu sasvim napustili kompleks, a tu je i kulturni program…

Vjesnikova priča započinje puno prije nego što je izgrađen kompleks na križanju Slavonske avenije i Savske ceste. Naime, još 1940. godine počeo je izlaziti ilegalni tjednik pod imenom Politički vjesnik, a potom i Vjesnik radnog naroda, koji je prenosio izvještaje o razvoju Narodnooslobodilačke borbe i revolucije u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Po završetku rata, u idućih je 67 godina nastavio izlaziti kao dnevni list, pri čemu su najproduktivnije godine Vjesnika bile šezdesete, kada se profilirao u najmoćnijeg novinskog izdavača Jugoslavije. Kompleks je sastavljen od dva volumena – masivne položene baze s tiskarskim pogonom i 67 metara visokog nebodera u kojem su bili smješteni uredi.

Talasi ekonomskog i institucionalnog kolapsa poduzeća Vjesnik i dalje su prisutni u urbanom i društvenom prostoru, ponajviše se odražavajući u fizičkom propadanju kompleksa. Ovo propadanje nije samo estetski problem, već sa sobom nosi dublje implikacije na kolektivno sjećanje i identitet grada. Vjesnikov neboder danas stoji kao tihi svjedok nekadašnjeg uspona i pada, a prazne prostorije konstantan su podsjetnik na turbulentnu tranziciju vođenu privatnim interesima.

No, prostor se i dalje koristi, a tu su i kulturni programi koji kompleksu daju tračak novog života. Kulturpunkt

08.04.2016. (13:10)

Spora ruka pravde

Potvrđena presuda: Peratoviću nezakonit otkaz zbog teksta o Karamarku

Zagrebački Županijski sud potvrdio je prvostupanjsku presudu Općinskog radnog suda u korist novinara Željka Peratovića, koji je 2006. tužio Vjesnik zbog mobbinga i nazakonitog otkaza nakon što je objavio tekst o Tomislavu Karamarku, tadašnjem kandidatu za šefa jedne od sigurnosnih službi. Od ljeta 2004. do kolovoza 2005., prema ocjeni suda, Peratović je bio uznemiravan od svojih nadređenih i ciljano slan na opasne zadatke, a Vjesnik d.d. sada mu mora isplatiti 89.250 kuna odštete. Monitor