Vjesnikov neboder pred rušenjem zbog teških oštećenja od požara - Monitor.hr
24.11. (23:00)

Kad zgrada doslovno kaže: “Ne mogu više, ljudi"

Vjesnikov neboder pred rušenjem zbog teških oštećenja od požara

Statičar Mario Todorić iz Centra za potresno inženjerstvo opisao je da je Vjesnikov neboder nakon požara u izrazito lošem stanju te da su vatrogascima odmah preporučili povlačenje. Stručnjaci su obišli sve katove, proveli vizualne preglede, mjerili oštećenja i instalirali opremu za praćenje vibracija. Analize požara pokazale su ekstremne temperature zbog kojih je beton izgubio oko tri četvrtine tlačne otpornosti. Todorić upozorava da je konstrukcija kritično oštećena i da bi se zgrada mogla urušiti i zbog jačeg vjetra ili manjih potresa. Nova TV, Index


Slične vijesti

Četvrtak (20:00)

Sapunica oko vlasničkog lista

Tko sve drži ključeve Vjesnika: od države do fondova iz sjene

Vjesnikova nekretnina ima sedam suvlasnika, a najveći je država s 63,7%. Ostale udjele drže VLM Cvjetno nekretnine (11%), FNG nekretnine iz Fortenove (10,9%), Allegheny Financial (7%), HOO (4,8%), Krešo Culjak (1,3%) i Plavi radio (1%). Kompleks je nastao iz nekadašnje novinske kuće NIŠPRO Vjesnik, a vlasništvo je uređeno etažiranjem 2015. godine. U igri su privatizacije 1990-ih, transakcije Agrokora/Fortenove, Hypo krakovi i političko-medijski krugovi. Neki su prostori nedavno kupljeni, neki preneseni mjesec dana prije požara. Ilko Ćimić za Index

Četvrtak (18:00)

Zapušteni stanovi i još skuplji podstanari

Vjesnik, Brodarski i Velesajam: simboli propasti javnog planiranja u Hrvatskoj

Likvidacija Brodarskog instituta, požar Vjesnikova nebodera i moguće gašenje Velesajma otkrivaju isti obrazac: vrijedni javni prostori pretvaraju se u skupu stambenu gradnju bez ikakvog strateškog plana. Hrvatska sve više ovisi o građevini i turizmu, dok industrija i stručni kapaciteti nestaju. Stručnjaci upozoravaju na potpuni nedostatak urbanističkih i razvojnih politika, dominaciju privatnih interesa i investicijskog urbanizma. Posljedice najviše pogađaju mlade koji teško dolaze do stana, dok država istovremeno zapušta vlastite zgrade i plaća najmove privatnicima. DW

Srijeda (12:00)

Slonoluk pobjede

Ideja Borisa Maleševića: Na mjestu Vjesnika postavite Kožarićev nikad izveden projekt

Boris Malešević je, u izjavi za Jutarnji predložio da se na mjestu izgorjelog Vjesnikovog nebodera realizira ideja Ivana Kožarića, naslova “Nazovi je kako hoćeš”, monumentalne javne plastike, koja bi opkoračila Savsku ulicu i Slavonsku aveniju. Time bi, uza sve ostalo, Zagreb dobio prepoznatljiv znak, a jedna bi, potencijalno toksična požarna afera, imala sretan kraj. Malešević aludira na takozvani Bilbao efekt. Muzej Guggenheim Franka Gehryja u Bilbau udvostručio je proračun ovoga španjolskog grada, a uvriježen je i izraz “Bilbao efekt“, koji govori o pretvorbi nekad uspavanog industrijskog grada u turističku i kulturnu meku. Miljenko Jergović pisao o Kožarićevom projektu još prije 14 godina.

Srijeda (00:00)

Vjesnik se ruši, a zakon otvara vrata investitorima bez reda

Ideje: Vlada otvara vrata nasilju nad prostorom i riskira stvaranje geta

Predsjednica Udruženja hrvatskih arhitekata Mia Roth Čerina gostovala u podcastu za Ideje: Arhitekti upozoravaju da Zakon uvodi prečace za investitore i slabi kontrolu lokalne samouprave, čime se ugrožava prostor kao javno dobro. Važan zaključak glede Vjesnika: Slučaj zapuštenosti i požara u Vjesnikovom neboderu dijagnoza je lošeg odnosa prema prostoru općenito. Mia Roth Čerina ističe da bi taj vrijedni modernistički objekt trebalo obnoviti u postojećim gabaritima jer je nedopustivo prepustiti ga propadanju ili rušenju.

Utorak (19:00)

I njemu je dosta patetike

Kad AI glumi urednika: Dala ChatGPT-u tekst na provjeru, on joj je dao suvisle sugestije

Autorica teksta na Netokraciji opisuje kako je, nakon što je svjedočila požaru u zgradi Vjesnika, ChatGPT-u dala svoj emotivni tekst (koji nije objavila) na provjeru — i dobila hladan, ali precizan presjek tipičnih uredničkih primjedbi: previše patetike, premalo informacija, političke klizavice na sve strane. AI ju je podsjetio na osnovna novinarska pravila, upozorio na ideološke interpretacije i pokazao kako algoritam može biti koristan korektivni savjetnik. Iako njezin tekst ostaje osobna, emotivna priča kakvu umjetna inteligencija ne može napisati, autorica zaključuje da – iako AI nikad neće biti čovjek – može biti dobar prijatelj koji sprječava novinarski autogol (ili barem može izbjeći daveže od komentatora).

24.11. (09:00)

Časni sude, u moju obranu, algoritam je tražio još

Urbex izazovi: kada potraga za adrenalinom zapali cijeli neboder

Požar u zagrebačkom Vjesniku ponovno je otvorio pitanje urbex izazova – trendova na društvenim mrežama u kojima mladi ulaze u napuštene i opasne objekte radi pregleda i lajkova. Za razliku od klasičnog urbexa, koji se bavi dokumentiranjem, izazovi potiču nadmetanje u riziku. Opasnosti su stvarne: urušene konstrukcije, pravne posljedice i imitiranje opasnog sadržaja. U slučaju Vjesnika, skupina tinejdžera navodno je zapalila kutiju papira nakon neuspjelog penjanja, što je dovelo do brzog širenja požara i velike intervencije službi. Index

23.11. (14:00)

Neloš savjet za lovce na klikove

Beck: Neron u Zagrebu pali ruine na super lokacijama, a tu je i medijski Neron

Profesor emeritus iz Melbourna Paul Mullen autor je brojnih knjiga i članaka o manijacima, stalkerima, pedofilima i njihovim žrtvama, a u najnovijoj se bavi masovnim ubojicama. Mullenova teorija je da mediji stvaraju kulturni obrazac u svemu, pa su se tako i masovna ubojstva pretvorila u poznati i ponovljivi scenarij pošto su medijski bila široko pokrivena. U svojoj karijeri Mullen se osvjedočio da mnogi ubojice proučavaju prethodnike i znaju detalje o prijašnjim napadima, a ponekad ih imitiraju u odijevanju ili načinu napada.

Ne samo da su mediji stvorili predložak zločina, budući ubojica na medije i računa, da će proširiti njegovu zloglasnost, da će se o njemu govoriti i da će biti zapamćen. Masovni ubojice priželjkuju slavu i publicitet, a mediji im u tome idu na ruku jer objavljuju njihova imena, fotografije, biografije i manifeste.

Ima savjet za novinare i urednike: ne objavljivati imena ubojica, izbjegavati senzacionalizam, fokusirati se na žrtve, a ne na počinitelja, ne objavljivati njihove proglase, ciljeve ili motive, suzdržati se od toga da ih se naziva usamljenim vukovima i slično. U nedostatku masovnih ubojica, kod nas bi se to moglo primijeniti na palikuće i piromane, pa zatim na sve koji imaju nešto reći o ustašama, partizanima, Bleiburgu i Jasenovcu, a najhitnije o maloljetničkim tučnjavama. Boris Beck za Večernji (i za Narod)

22.11. (08:00)

Vjesnik možda gori, ali ne i premija

Vjesnik između zabilježbi i osiguranja: kompleks pod hipotekama, ali polica uredna i vrijedi

Vjesnikov neboder i pripadajući kompleks opterećeni su brojnim zabilježbama i hipotekama zbog dugova i zajmova različitih vlasnika. Požar možda nije bitno smanjio vrijednost nekretnine jer se udjeli računaju i prema zemljištu, koje je primarna vrijednost lokacije. Na udjelima su se redali vjerovnici – od Maje Freundlich i Todorića do Saponije, Sberbanke i britanskih fondova. Allegheny financial je stavio zabilježbu prvenstvenog reda, a manji suvlasnici poput HOO-a, Plavog radija i Kreše Čuljka također imaju hipoteke. Sudbina kompleksa, ali i potraživanja, ostaje neizvjesna. Index

Ministarstvo prostornog uređenja odbacilo je tvrdnje da je Vjesnik bio osiguran kao stambena zgrada te da će država zbog toga izgubiti milijune. Ističu da je zgrada više od desetljeća osigurana u Croatia osiguranju kao poslovni objekt, a polica pokriva cijeli kompleks i štetu od požara. Ove je godine osigurana vrijednost povećana s 7.5 na 53.5 milijuna eura zbog proširenja obuhvata i većeg iznosa po kvadratu. Premija je formirana na temelju stvarne namjene zgrade, a Croatia osiguranje potvrdilo je zaprimanje prijave štete. Index

20.11. (13:00)

Bolje pričekati da se ohladi

Vjesnikov neboder nakon požara: između obnove i rušenja

Požar koji je 17./18. studenog zahvatio Vjesnikov neboder otvorio je pitanje njegove sudbine: rušenje ili obnova. Zgrada je projektirana prema propisima iz kasnih 1950-ih, prije značajnih postroženja nakon potresa u Skoplju 1963., što znači slabiju potresnu i požarnu otpornost. Sitnorebričasti stropovi i starija izolacija dodatno kompliciraju situaciju. Konačnu odluku mogu donijeti samo stručnjaci s dokumentacijom i uvidom u trenutno stanje zgrade, procijenivši troškove i izvedivost obnove ili rušenja. Bauštela

20.11. (09:00)

Kad SF-tehnologija iz 1972. završi kao spektakl za 2025.

Vjesnikov neboder: od “čokoladnog tornja” do vatrene ruševine

Arhitekt Antun Ulrich projektirao je zgradu s naprednom smeđe-narančastom staklenom fasadom i tehnološkim rješenjima tada nezamislive razine, uključujući pneumatsku poštu i antene za globalne veze. Zgrada od 67 metara i 16 katova, svečano otvorena na uglu Savske i Slavonske ulice još 1972. godine. Neboder je bio epicentar medijske moći, dom Vjesnika, Večernjeg lista, Sportskih novosti i brojnih magazina. No posljednjih godina simbol je propadanja medijske industrije — a požar tragičan završetak njegove povijesne uloge. Express

  • Statičar: Opasnost od urušavanja Vjesnikova nebodera je mala, ali postoji (Index)
  • Otvoreno: Milju – Nategnuta je priča da su maloljetnici htjeli na vrh nebodera (HRT), voditelj Laganini FM-a – Zamislite da je požar bio 12 sati ranije. Danas bismo bili na sprovodima (Jutarnji)
  • Dio Slavonske zatvoren, ogromna gužva u Zagrebu… “Obično mi treba 25 minuta, sada mi treba sat i 15 do posla” (Index)
  • Selak Raspudić objavila fotke Vjesnika od prije par mjeseci: “Poput Černobila je” (Index)
  • Tema na Forumu