Vrući plin u ranom svemiru dovodi u pitanje postojeće kozmološke modele - Monitor.hr
Jučer (17:00)

Taman kad misliš da si ga prokužio, svemir se resetira

Vrući plin u ranom svemiru dovodi u pitanje postojeće kozmološke modele

Međunarodni tim astronoma otkrio je ekstremno vrući plin u mladom galaktičkom skupu SPT2349-56, nastalom samo 1,4 milijarde godina nakon Velikog praska, što proturječi postojećim kozmološkim modelima. Plin je najmanje pet puta topliji od očekivanog, a znanstvenici vjeruju da energiju osiguravaju tri supermasivne crne rupe. Otkriće, potvrđeno pomoću ALMA-e i Sunjajev-Zeljdovičevog efekta, sugerira da se galaktički skupovi formiraju brže i nasilnije nego što se dosad smatralo. Bug


Slične vijesti

29.12.2025. (23:00)

Kozmički mjerač brzine pokazuje krivi smjer

Svemir možda usporava: upitna teorija vječnog širenja


Nova studija astronoma sa Sveučilišta Yonsei u Seulu dovodi u pitanje ubrzano širenje svemira. Analizom oko 300 galaksija pokazali su da svjetlina supernova tipa Ia ovisi o starosti zvijezda iz kojih nastaju, što znači da one nisu savršene “standardne svijeće”. Nakon korekcije tog efekta, podaci upućuju na to da se širenje svemira danas usporava, a tamna energija slabi s vremenom. Ako se potvrdi, bila bi riječ o velikom zaokretu u kozmologiji. Interesting Engineering

27.12.2025. (12:00)

Nebo na leasing

Korlević o svemirskoj utrci tehno giganta: Privatni kapital svojata nešto što je javno dobro, a to je niska orbita

Gašenje Starlinka u Ukrajini pokazalo je koliko je opasna ovisnost o privatnim sustavima, zbog čega je Europa ubrzala razvoj vlastite satelitske mreže. Korlević smatra da priče o kolonizaciji Marsa, kakve gura SpaceX, nemaju realnu osnovu i naziva ih bajkama, dok povratak na Mjesec vidi kao političku propagandu velikih sila. Upozorava i da će stotine tisuća satelita pretvoriti nebo u kaos, osobito za astronomiju. Svemirskim postajama i satelitima ne tako davno upravljale su jedino državne agencije. No, već danas u tome golemu ulogu imaju velike internacionalne kompanije. Svemir više nije samo pitanje znanosti, nego biznis i industrija u koji se ulažu milijarde. No, Korlević smatra kako trenutno imamo puno većih problema na Zemlji, Svemir još nije u tolikom interesu čovječanstva. Za HRT pričali i drugi zanimljivi sugovornici.

17.12.2025. (11:00)

I u Svemir treba složiti zaobilaznicu

Gužva u orbiti sve opasnija: Starlink izbjegao sudar s kineskim satelitom

Zemljina niska orbita postaje sve zagušenija zbog naglog rasta broja satelita, osobito velikih konstelacija poput SpaceX-ova Starlinka. Najnoviji incident dogodio se kada je Starlinkov satelit morao manevrirati kako bi izbjegao kineski satelit, pri čemu je razmak pao na samo 200 metara. SpaceX upozorava da je glavni problem nedostatak koordinacije i razmjene podataka među operaterima. Stručnjaci upozoravaju da bi ozbiljan sudar mogao pokrenuti Kesslerov sindrom i dugoročno ugroziti korištenje orbite. tportal

11.12.2025. (19:00)

Kad svemir puše u magnetsku frulu

Snažna magnetska polja objašnjavaju rijetke masivne crne rupe

Sudar crnih rupa GW231123 iz 2023. zbunio je astronome zbog njihove velike mase i brze rotacije, koja je bila unutar “masenog jaza” (70–140 Sunčevih masa). Simulacije astrofizičara iz Flatirona otkrivaju da snažna magnetska polja tijekom kolapsa masivne zvijezde izbacuju dio materijala, smanjujući masu crne rupe, ali ubrzavajući njenu rotaciju. Ovaj mehanizam objašnjava nastanak rijetkih masivnih i brzo rotirajućih crnih rupa, predviđa vezu mase i rotacije te sugerira moguće bljeskove gama zraka kao promatrački trag. SciTechDaily, Index

30.11.2025. (15:00)

Bruxelles, we don't have a problem

ESA radi na europskoj neovisnost u svemiru, a iduće godine planira poslati Nijemca na Mjesec

ESA je u utorak objavila kako je osigurala rekordni budžet od 22.1 milijardi EUR za financiranje svojih programa u iduće tri godine, piše Deutsche Welle. Odobrila je plan za jačanje obrambene suradnje i izložila planove za znanstvene svemirske misije. Nakon nekoliko odgađanja, nova europska raketa Ariane 6 konačno je lansirana prošle godine. Međutim, za razliku od SpaceX-ovog radnog konja Falcona 9, ona se ne može koristiti više puta. Također, najavili su da će prvi europski astronauti koji će sudjelovati u NASA-inom programu Artemis, koji će vratiti ljude na Mjesec, biti iz Njemačke, Francuske i Italije. Put na Mjesec planiran je u prvoj polovici iduće godine, doduše, bez stupanja na njegovu površinu. N1

26.11.2025. (19:00)

Kad ti susjed razbije planet – i još ostavi suvenir

Teja, svemirsko tijelo koje je udarilo u Zemlju i stvorilo Mjesec, potekla iz unutarnjeg Sunčevog sustava

Nova studija sugerira da je Teja, planetarna protoplaneta koja je prije 4,5 milijardi godina udarila u proto-Zemlju i stvorila Mjesec, zapravo nastala u unutarnjem Sunčevom sustavu – bliže Suncu nego Zemlja. Analizom izotopa u uzorcima sa Zemlje, Mjeseca i meteorita, znanstvenici su utvrdili da Tejini kemijski potpisi nisu identični Zemljinima, ali najviše odgovaraju materijalu iz unutarnjih regija sustava. To znači da su Zemlja i Teja vjerojatno bile susjedi u ranom protoplanetarnom disku. Index

12.11.2025. (21:00)

Kad Mliječna staza pozira u radijskom spektru

Znanstvenici snimili najveću i najdetaljniju radio sliku naše galaksije

Astronomi iz australskog ICRAR-a stvorili su dosad najveću i najdetaljniju niskofrekventnu radio sliku Mliječne staze, objavljenu u časopisu Publications of the Astronomical Society of Australia. Fotografija prikazuje galaktičku ravninu u boji, s dvostruko većom rezolucijom i deset puta većom osjetljivošću od prethodne snimke iz 2019. godine. Projekt GLEAM-X, temeljen na podacima teleskopa Murchison Widefield Array, otkriva ostatke supernova, područja stvaranja novih zvijezda i strukture koje su dosad bile nevidljive. Slika donosi novu perspektivu evolucije i dinamike naše galaksije. Bug

10.11.2025. (15:00)

Žao nam je, Neo, ali ovaj put nema plave ni crvene pilule

Novo istraživanje dokazuje: svemir nije simulacija, algoritmi ne mogu objasniti stvarnost

Svemir ipak ne može biit računalna simulacija, kako sugeriraju neke teorije. Koristeći Gödelove teoreme nepotpunosti, tim znanstvenika sa Sveučilišta Britanske Kolumbije pokazao je da temelj stvarnosti počiva na “ne-algoritamskom razumijevanju” – nečemu što nijedno računalo ne može izračunati. Budući da simulacije nužno slijede programska pravila, a stvarnost nadilazi svako računanje, zaključak je jasan: ne živimo u Matrixu, nego u stvarnom, nelinearnom svemiru. Bug

06.11.2025. (11:00)

Kozmička večera za pet — 'om nom nom' među zvijezdama

Najsjajniji bljesak iz svemira: crna rupa “pojela” zvijezdu 30 puta veću od Sunca

Astronomi su zabilježili najsnažniji i najudaljeniji bljesak energije ikad viđen iz supermasivne crne rupe, J2245+3743, udaljene 10 milijardi svjetlosnih godina. Ovaj kozmički događaj bio je 30 puta sjajniji od prethodnog rekordera i dosegao je sjaj jednak 10 bilijuna Sunaca. Znanstvenici smatraju da se radi o “plimnom poremećaju” – trenutku kada crna rupa rastrga zvijezdu koja joj se previše približi. U ovom slučaju, žrtva je bila zvijezda 30 puta masivnija od Sunca, a bljesak i dalje traje. Bug

30.10.2025. (19:00)

Veliki plinoviti brat

Jupiter možda spasio Zemlju od sudbine superzemlje

Novo istraživanje sa Sveučilišta Rice sugerira da je mladi Jupiter spriječio Zemlju da završi preblizu Suncu i postane negostoljubiva “superzemlja”. Analiza meteorita pokazuje da su postojale dvije generacije materijala od kojih su nastajali planeti, a računalne simulacije otkrivaju da je Jupiterov rast preusmjerio plin i prašinu, stvarajući uvjete za kasnije formiranje Zemlje. Znanstvenici zaključuju da je taj plinoviti div ključan za stabilnost Sunčeva sustava – pravi arhitekt našeg kozmosa. tportal