Werner Herzog između džungle, hodanja i ekstatične istine: književni opus velikog redatelja - Monitor.hr
05.01. (12:00)

On ide pješke. Sve ostalo je sporedno

Werner Herzog između džungle, hodanja i ekstatične istine: književni opus velikog redatelja

Tekst s Najboljih knjiga analizira književni opus Wernera Herzoga kao produžetak njegove filmske poetike: sraz čovjeka i ravnodušne prirode, opsesiju beskorisnim, hodanje kao spoznaju i ekstatičnu istinu kao alternativu faktima. Kroz knjige O hodanju po ledu, Savladati beskorisno, Snoviđenje svijeta, Svatko za sebe i Bog protiv svih i Budućnost istine Herzog se pojavljuje kao autofikcionalni junak vlastitih mitova. Njegova proza fragmentarna je, halucinantna i duboko apolitična, ali kulturno utjecajna. Na hrvatskom je, nažalost, dostupno tek vrlo malo njegovih knjiga.


Slične vijesti

18.09. (13:00)

Od otočnih trauma do antičkog teatra

Književni mozaik: Pet priča o preživljavanju i nadi

  • Balada o sretnoj osobi (Zoran Ferić) – Emotivan roman o oslobađanju i teškoj integraciji mlade žene s Downovim sindromom nakon dugogodišnje otočne izolacije
  • Radost života (Gisèle Pelicot) – Nadahnjujuća autobiografska priča o pronalasku nade i unutarnje snage nakon globalno poznate osobne tragedije
  • Podčinjavanje Zemlje (Philipp Blom) – Filozofsko-povijesna studija o opasnoj iluziji čovjekova gospodarenja prirodom i ekološkoj krizi
  • Ljubav i šume (Éric Reinhardt) – Francuska drama o ženskoj usamljenosti, toksičnom braku i tragičnim posljedicama jedne zabranjene odluke
  • Slavni podvizi (Ferdia Lennon) – Duhovit povijesni roman o ratnim zarobljenicima koji u rimskim kamenolomima kroz kazalište pronalaze spas

tportal

11.09. (15:00)

Pod morem ili negdje u drugom svijetu

Što čitati? O traumi i prirodi ili miks ljubića, SF-a i krimića

Književna kritičarka Jagna Pogačnik preporučuje dva nova naslova. Debitantski roman “Pod morem” harvardske profesorice Tare Menon dirljiva je priča o ženskom prijateljstvu, traumi i suočavanju s gubitkom u sjeni prirodnih katastrofa, od tsunamija na Tajlandu do uragana u New Yorku. S druge strane, roman “Gvb – spoznaja ljepote u potpunoj slučajnosti” nagrađivanog Želimira Periša žanrovski je miks ljubića, SF-a i krimića koji kroz jezični ludizam, slučajno otkrivenu riječ i satiru znanstvene zajednice donosi duhovitu i toplu priču o kaosu i neočekivanim izborima. HRT

23.08. (13:00)

Điha, vestern!

Trojica u mraku: Antologijski strip koji je obilježio domaću pop-kulturu

Strip Trojica u mraku crtača Andrije Maurovića i scenarista Krešimira Kovačića smatra se najprepoznatljivijim ostvarenjem u povijesti hrvatskog i jugoslavenskog stripa. Nastao 1936. prema predlošku američkog pisca Maxa Branda, donosi mističnu priču o divljem mladiću Danu, neukrotivom konju Satanu i vuku Bartu. Strip je doživio brojna reizdanja, a njegov kultni status potvrđuje i rock-grupa Aerodrom, koja je po njemu nazvala svoj album iz 1986. godine. Prošle godine objavljen je roman rađen prema stripu.

17.08. (19:00)

Kada vanzemaljci zaborave pokupiti smeće iza sebe

Izlet pored puta: SF klasik ruske braće Strugacki koji je inspirirao Tarkovskog za film ‘Stalker’

Priča romana “Izlet pored puta” braće Strugacki prati Redricka Schuharta, “stalkera” koji ilegalno ulazi u opasnu Zonu – jedno od šest mjesta gdje su vanzemaljci izašli na kratki “piknik” i ostavili smrtonosne, neshvatljive rekvizite koji izokreću zakone fizike u okolini. Dok se znanstvenici i vlasti bore za kontrolu nad tuđinskom tehnologijom, Red se bori sa smrtonosnim zamkama Zone i teškim moralnim dilemama. Roman Borisa i Arkadija Strugackog kroz mračnu atmosferu istražuje granice ljudskoga razuma, birokraciju i sukob osobne sreće te općeg dobra, naposljetku kulminirajući u potrazi za tajanstvenom Zlatnom kuglom koja ispunjava najdublje želje. Andrej Tarkovski je svoj film Stalker bazirao na ovoj knjizi, iako uvelike izmijenjene priče. EBSCO

13.08. (20:00)

Nisu ni kulturni centri Europe svima bili glamurozni

Između orvelovske bijede i modernog gentrificiranog Pariza

Orwellov klasik Nitko i ništa u Parizu i Londonu (1933.) brutalno je, humano i duhovito svjedočanstvo o životu među pariškim siromasima, boemima i kuhinjskim šljakerima. Krađa ušteđevine 1929. godine natjerala je Orwella na rad u pariškim kuhinjama i život na ulici, što je izrodilo njegov danas slavni memoar. Esej na blogu Literary Traveler uspoređuje to Orwellovo doba s autorovim modernim iskustvom života u Parizu. Iako obojica prolaze kroz razdoblja nezaposlenosti i napokon nalaze posao u kuhinji, razlike su drastične. Orwellov anarhični, sirovi i živopisni Pariz danas je nestao. Nadomjestili su ga gentrifikacija, skupoća, birokracija i izoliranost u predgrađima. Unatoč boljim radničkim pravima danas, autor zaključuje da je moderni grad izgubio dio svoje nekadašnje, orvelovske čarolije.

07.08. (14:00)

Crveni planet, stare navike

Marsovske kronike: Knjiga koja je znanstvenu fantastiku uvela u visoku književnost

Klasik znanstvene fantastike iz 1950. godine, Marsovske kronike zbirka su međusobno povezanih priča o ljudskoj kolonizaciji Marsa. Ljudi stižu na Crveni planet u potrazi za novim početkom, no ubrzo uništavaju izvornu marsovsku civilizaciju i ponavljaju pogreške koje su već počinili na Zemlji. Kroz priče koje se protežu kroz desetljeća Ray Bradbury prikazuje dolazak istraživača, osnivanje naselja, sukobe s Marsovcima i naposljetku – tiho samouništenje čovječanstva – piše u opisu knjige. Znanstvena fantastika je s ovom knjigom prešla iz jeftinih šund-časopisa u mainstream književnost. Umjesto na tehnologiju i svemirske borbe, Bradbury se usmjerio na duboka filozofska pitanja, tugu i metaforički izraz. Djelo donosi oštru kritiku američkog kolonijalizma kroz usporedbu naseljavanja Marsa s povijesnim osvajanjima Amerike, dok istovremeno oslikava tjeskobu atomskog doba i opasnosti od nuklearnog uništenja te pretjeranog oslanjanja na tehnologiju. Lithub.. Novije izdanje dostupno na hrvatskom jeziku.

03.08. (14:00)

Omamljuje k'o rum, udara k'o sunčanica

Ljetna preporuka za čitanje: ‘Dani ruma’ Huntera S. Thompsona

Hunterov britki reporterski stil možda je idealan za čitati po ovim temperaturama: jednostavan, zabavan i “ravno u glavu”, u “Danima ruma” Thompson nas vodi u usijani San Juan, gdje mladi novinar uči zanat u sportskim novinama koje financijski opasno tonu. U toj tropskoj košnici on ne bilježi samo sportske rezultate, već ulijeće u naručje dekadentnoj galeriji likova: od podmićenih novinskih magnata i suludih, paranoičnih urednika, pa sve do kroničnih pijanaca, sitnih kriminalaca i propalih avanturista omamljenih rumom i suncem.

Iako ga je napisao kao 24-godišnjak, već se naziru glavne stilske odrednice kasnijih slavnih romana “Hell’s Angels” i “Strah i prezir u Las Vegasu”: brza, subjektivna naracija pripovjedača koji je potpuno uronjen u događaj o kojem piše, pri čemu se fakti miješaju s fikcijom, a zbića su preuveličana i ispričana u prvom licu kojem se podjednako može i ne mora vjerovati budući da briše granice stvarnog i izmišljenog – piše na poleđini knjige (MV info). Ovaj je roman desetljećima ležao zaboravljen, a objavljen je tek krajem 90-ih nakon što ga je među Thompsonovim papirima iskopao sam Johnny Depp, koji je kasnije utjelovio glavnog lika u istoimenoj filmskoj adaptaciji iz 2011.

30.07. (15:00)

Književnost s okusom i mirisom

10 japanskih romana koji osvajaju hrvatske čitatelje

Suvremena japanska književnost doživljava globalni procvat zahvaljujući dirljivim i iskrenim prikazima usamljenosti, obitelji, identiteta te gastronomije. Tekst donosi pregled 10 popularnih romana dostupnih u našim knjižarama. Kroz distopije, društvene kritike i ugodne priče, autori kao što su Yuzuki (Maslac), Murakami (Kafka na žalu), Kawaguchi (Prije nego što se kava ohladi) i Murata (Žena iz prodavaonice mješovite robe) istražuju univerzalne ljudske emocije. Spajajući hranu, sjećanja i svakodnevicu, ova djela nude savršen bijeg i utjehu čitateljima diljem svijeta. Journal

18.07. (01:00)

Ured za šankom, srce na asfaltu

Smoje i Milčec kao gradski kroničari: kavane, birtije i konobe bili su im uredi, to je bio način života

Biti gradski kroničar, barem se tako čini, jedan je od najboljih poslova kojima se čovjek može baviti. Vjerojatno je i pogrešno nazvati poslom nešto što te ispunjava zadovoljstvom, a čime se svakako ne bi bavio da nisi prava osoba za takvo što. Smoje, Milčec i njihovi kolege iz drugih gradova, posebice u Americi gdje je svaki grad koji drži do sebe imao i ima svoje kroničare (Herb Caen – San Francisco, Joseph Mitchell – New York itd.), imali su veliki broj stalnih čitateljica/čitatelja koji su im vjerovali, padali na njihov šarm, humor i poistovjećivali ih s gradom. Taj odnos, veza bili su idealni – kroničarima su trebali čitatelji, a čitateljima kroničari. Vrijeme se, međutim, promijenilo. Booksa

07.07. (21:00)

Nije to bez vraga

Književna osveta iz pepela: Kako je Bulgakov tajno stvorio remek-djelo koje cenzura nije uspjela spaliti

Majstor i Margarita nije samo vrhunac ruske književnosti 20. stoljeća, već i jedno od najneobičnijih, najzabavnijih i istovremeno najdubljih djela svjetske literature. Mihail Bulgakov ga je pisao tajno, u mračnim godinama Staljinove diktature, svjestan da ga nikada neće vidjeti objavljenog za života. Roman prati svojevrsnu ljudsku inkarnaciju Đavla, Wolanda koji je u posjetu Moskvi. u pratnji bizarne družine (u kojoj je i golemi mačak Behemot koji govori, pije votku i igra šah). Oni unose potpuni kaos među korumpiranu, licemjernu i ateističku sovjetsku elitu.

Ovaj roman, koji mnogi svrstavaju pod “magični realizam”, istražuje vječna pitanja o borbi dobra i zla, prirodi istine te ljudskoj slabosti. Ključna poruka romana bavi se kukavičlukom, koji Bulgakov naziva “najstrašnijim porokom” još od Poncija Pilata. Kroz lik Wolanda i njegove družine, Bulgakov je zapravo ogolio apsurd i okrutnost sovjetskog režima. Cenzura, nestanci ljudi preko noći i opća paranoja u romanu su prikazani kroz satiričnu prizmu “magije”. Pokraj poruka o ljudskoj prirodi i društvu, vjeruje se da se kroz roman Bulgakov obračunao sa svojim suvremenicima, književnom elitom koja nije željela objavljivati njegova djela.

Premda po struci liječnik, život u Sovjetskom savezu bio mu je težak te je živio u stalnom strahu od uhićenja. Bulgakov je na Majstoru i Margariti radio punih dvanaest godina, sve do svoje smrti. U trenucima očaja, prvu verziju romana čak je sam spalio u peći (baš kao što njegov Majstor spali svoj rukopis), no kasnije ga je ponovno napisao iz sjećanja. Roman je diktirao svojoj supruzi Jeleni čak i kada je potpuno oslijepio pred kraj života. Recenzija na Literaturi, The Exiled Soul… roman ima i temu na Forumu