Zadružno stanovanje u Hrvatskoj i dalje je nepoznat pojam, samo jedan ispitanik imao je priliku iskusiti takav način života - Monitor.hr
05.01. (20:00)

Svi bi htjeli biti gazde

Zadružno stanovanje u Hrvatskoj i dalje je nepoznat pojam, samo jedan ispitanik imao je priliku iskusiti takav način života

Hrvatska je, prema Eurostatu, treća u Europskoj uniji po udjelu građana koji žive u vlastitim nekretninama – čak 91 posto. Ova tradicija ima povijesne korijene u težnji za sigurnošću, obiteljskim nasljeđem i statusom, ali i u nesigurnostima tržišta najma. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, čak 30 posto kuća i stanova u Hrvatskoj zjapi prazno, dok su cijene nekretnina za kupnju i najam među najvišima u regiji. Ova neiskorištenost prostora i rastući troškovi stanovanja stvaraju prepreke za one koji nemaju riješeno stambeno pitanje, posebice mlade. Unatoč povijesnoj prisutnosti zadruga u Hrvatskoj, model stambenih zadruga i dalje je mnogima nepoznat. Čak 90 posto ispitanika nikada nije imalo doticaja s ovim načinom stanovanja, a samo 8,6 posto zna nekoga tko je tako riješio svoje stambeno pitanje, najčešće u inozemstvu. Zgradonačelnik


Slične vijesti

Danas (12:00)

Trosobni stan s pogledom na bezumlje

Stanovi preskupi, loše građeni i bez nadzora: sustav potiče nekvalitetu, a građani plaćaju ceh

Arhitekt Janko Kralj kritizirao je stanje stanogradnje u Hrvatskoj, ističući da tržište godinama funkcionira bez ikakve regulacije. Stanovi su preskupi, loše projektirani, često bez osnovnih standarda, a sustav APN kredita dodatno potiče kupnju takvih loših proizvoda. Cijene rastu, kvalitetni i pristupačni stanovi su rijetkost, a poduzetnici bez stručne kontrole diktiraju izgled i cijenu prostora. Država ne gradi, ne nadzire i ne postavlja jasne kriterije – a građani plaćaju visoku cijenu, doslovno i metaforički. tportal

Jučer (14:00)

Preseli van metropole, a posao ostavi i pridonesi gužvama

Mladi otkrivaju: kvadrat izvan Zagreba u pola cijene, a i mjesto u vrtiću se lakše nađe

Sve više mladih odlučuje se za život u okolici Zagreba, gdje su nekretnine znatno jeftinije – kuće s okućnicom prodaju se za 500 do 1000 eura po kvadratu, dok se u Zagrebu za istu cijenu dobije tek jednosobni stan. Osim nižih cijena, navode i bolju kvalitetu života: manje gužve, dostupnije usluge i mjesta u vrtićima. Neki nemaju problem s duljim putovanjem na posao, dok drugi upozoravaju da i u manjim gradovima, poput Osijeka i Slavonskog Broda, cijene rastu. Uz nerealni rast cijena u odnosu na plaće, glavni uzroci vide se u masovnom investiranju i sve većem udjelu stranaca među kupcima. Svaki četvrti stan, tvrde korisnici foruma, kupi netko iz inozemstva. Španjolska je uvela dvogodišnju zabranu kupovine nekretnina za strance – potez koji neki priželjkuju i u Hrvatskoj. Dok tržište nastavlja svoju utrku bez kočnica, mladi traže načine da ostvare normalan život – izvan centra, s partnerima, ili s pogledom prema granici i inozemstvu. Index

 

Nedjelja (13:00)

Kad ti Kišinjev zvuči bolje od Pariza

Najbolje zemlje za ulaganje u nekretnine 2025.: Moldavija, Litva i Sjeverna Makedonija u vrhu

Prema istraživanju William Russella, Moldavija je 2025. najbolja europska destinacija za ulaganje u nekretnine zahvaljujući visokim prinosima i niskim porezima. Slijede je Litva i Sjeverna Makedonija, obje s rastućim tržištima i povoljnim uvjetima za investitore. Hrvatska je zauzela 14. mjesto s godišnjim prinosom od 4,91 %. Zemlje poput Srbije, Latvije i Irske nude još veće prinose, iako visoki porezi mogu umanjiti neto dobit. Istraživanje naglašava važnost sagledavanja šire slike, uključujući troškove upravljanja i tržišne rizike. tportal

02.04. (15:00)

Kad oglas kaže jedno, a stvarnost drugo

Stvarne cijene stanova? Pogledajte ISPU kartu prije nego platite previše

Najnoviji podaci s ISPU sustava otkrivaju da su stvarne realizirane cijene stanova često i do 30% niže od oglašenih. Agencije umjetno podižu cijene, stvarajući dojam skupljeg tržišta. Sada svi mogu provjeriti realne cijene po kvartovima putem službenog portala Ministarstva prostornog uređenja. Iako sučelje nije najintuitivnije, uz nekoliko koraka moguće je dobiti točne podatke i izbjeći preplaćivanje. Zgradonačelnik, N1

27.03. (12:00)

Nekima se možda samo ne plaća porez

U Hrvatskoj je tri puta više praznih stanova od onih koje građani legalno iznajmljuju

  • 2,3 milijuna stambenih jedinica
  • 231.000 koristi se za kratkoročni najam
  • 595.000 stambenih jedinica je prazno
  • 132.000 stambenih jedinica za obavljanje djelatnosti.

Na Savjetima i Zgradonačelniku ističu da je pitanje koliko je stanova u najmu u sivoj zoni, no neće spekulirati. No, zabrinjava da je broj stanova porastao, i to za 6,5 posto, dok je broj nastanjenih stanova pao za 4,2 posto. Pitanje je hoće li najavljene promjene Stambene politike unijeti neki pomak.

26.03. (14:00)

Kad susjed sruši zid, zgrada padne

Novi zakon o zgradama – red, kaos i peterostruka pričuva

Novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada donosi stroža pravila – zabranjeno je dirati nosive zidove, predstavnici stanara postaju obvezni, a ako suvlasnici ne donesu godišnji plan upravljanja, pričuva može skočiti pet puta. Minimalna pričuva od 21 eura može narasti na 150 eura mjesečno! Vlada do lipnja planira sufinanciranje dizala, ali tek treba vidjeti koje će općine sudjelovati. Tin Bašić s portala Zgradonačelnik upozorava da su građani godinama ignorirali održavanje zgrada, no sada će ih zakon natjerati na odgovornost – ili na veće troškove. N1

21.03. (12:00)

Cigla po cigla do savršenstva

Ključni elementi uspješne zgrade

Uspješna zgrada kombinira čvrstu konstrukciju, funkcionalnost i estetiku. Kvalitetni materijali i dobra izolacija osiguravaju dugovječnost i energetsku učinkovitost. Dizajn mora biti prilagođen korisnicima, omogućujući udobnost i praktičnost. Pravilna ventilacija i osvjetljenje doprinose zdravlju i produktivnosti stanara. Održavanje je ključno – čak i najbolje građene zgrade propadaju bez redovitih popravaka. Dodatni faktori, poput lokacije i ekološke održivosti, također igraju važnu ulogu. Ukratko, uspješna zgrada je ona koja traje, štedi energiju i služi svojim korisnicima na najbolji mogući način. Zgradonačelnik

17.03. (09:00)

Možda će tada biti lakše kupiti jedan

Bašić: Za 25 godina imat ćemo više stanova nego stanovnika

Prema UN-ovim projekcijama, Hrvatska bi 2050. godine trebala imati 3,3 milijuna stanovnika, odnosno 17 posto manje nego danas. Pritom treba naglasiti da je istraživanje pošlo od pretpostavke da u Hrvatskoj živi 4,03 milijuna stanovnika, a ne 3,88 milijuna, koliko je pokazao posljednji popis stanovništva. S druge strane, ono što Hrvatskoj gotovo konstantno raste je broj stanova. Tržište nekretnina je jako tromo tržište gdje promjene nisu brze. U samo deset godina izgrađeno je 394.277 stanova, što će reći kako će do 2050. godine, ukoliko se ovako nastavi, biti više stanova nego stanovnika. Tin Bašić za Zgradonačelnik.

10.03. (15:00)

Nema skrivanja kvadrata

Prijava poreza na nekretnine: Do kraja ožujka dostaviti podatke koji Poreznoj nisu poznati

Vlasnici nekretnina moraju do 31. ožujka prijaviti promjene koje utječu na oporezivanje ili oslobođenje od poreza. To se ne odnosi na nekretnine za koje se plaća komunalna naknada ili iznajmljuju uz prijavljeni ugovor. Prijava se odnosi na promjene u namjeni, veličini ili statusu nekretnine. Zahtjev se predaje Poreznoj upravi ili putem ePorezne od 24. veljače, dok će mPorezna biti dostupna u ožujku. Ne prijavite li na vrijeme, mogli biste platiti više nego što ste planirali. N1