Zašto AI (još) ne zna naplatiti vlastitu pamet - Monitor.hr
Jučer (07:00)

Revolucija koja još traži bankomat

Zašto AI (još) ne zna naplatiti vlastitu pamet

Unatoč globalnom hypeu, tržište potrošačkog AI-ja lani je vrijedilo tek 12 milijardi dolara – koliko Netflix zaradi u tri mjeseca. Samo 3% korisnika plaća pretplatu, a većina alata nudi slične funkcionalnosti bez jasne vrijednosti. Konzultanti dodatno pogoršavaju sliku „premium omotima“ generičkih rješenja, dok tvrtke poput xAI-ja i Perplexityja bilježe milijunske gubitke. Stručnjaci upozoravaju: kratkoročno je AI loš biznis, ali dugoročno nužna investicija – pod uvjetom da prežive oni koji pronađu stvarnu, naplativu vrijednost. Netokracija


Slične vijesti

Jučer (18:00)

Ima bujnu maštu

Umjetna inteligencija izmišlja svaki treći odgovor

Nova studija Europske radiodifuzijske unije pokazuje da popularni chatbotovi poput ChatGPT-a, Claudea i Geminija često „haluciniraju“ – izmišljaju informacije koje zvuče uvjerljivo, ali nisu točne. Testiranja su otkrila do 40 posto pogrešnih odgovora, osobito kod aktualnih vijesti i lokalnih tema. Stručnjaci upozoravaju da to ugrožava povjerenje u medije i širi dezinformacije. Korisnicima se savjetuje da provjeravaju činjenice u pouzdanim izvorima, jer umjetna inteligencija – još uvijek – ne razlikuje istinu od statistike. DW

Jučer (18:00)

Kad balon postane samosvjestan

MMF i Banka Engleske upozoravaju na mogući krah AI euforije

MMF i Banka Engleske upozoravaju da bi tržišni balon oko umjetne inteligencije mogao uskoro puknuti. Kristalina Georgieva poručuje da je “neizvjesnost nova normalnost”, dok britanska središnja banka procjenjuje da su dionice AI tvrtki precijenjene. Razočaravajući napredak tehnologije, sporo usvajanje i jačanje konkurencije mogli bi dovesti do oštre korekcije tržišta. OpenAI, NVIDIA, AMD i njihovi konkurenti poput Anthropica već su uložili stotine milijardi dolara u AI, čije se širenje nastavlja – od glazbe do internetske kupovine. Mreža

26.10. (20:00)

I roboti raspravljaju bolje od nas

Umjetna inteligencija i društvo: izazovi i prilike

Na 49. Zagrebačkoj školi antropologije stručnjaci su raspravljali o utjecaju umjetne inteligencije na percepciju stvarnosti, vrijednosti i komunikaciju. AI ubrzano mijenja društvo, olakšava analizu podataka, očuvanje okoliša i kulturne baštine, ali istovremeno polarizira javnu raspravu i prijeti radnim mjestima. Dominantna zapadna kultura oblikuje razvoj AI, a antropolozi ističu potrebu razumijevanja tehnologije kako bi se njome unaprijedilo društvo. Povijesni strah od gubitka posla uspoređen je s ludističkim pokretom, no prilagodba ostaje ključna. HRT

23.10. (13:00)

Balon ili revolucija? Dok milijarde gore, gospodarstvo drhti i nervozno gleda u čipove

AI investicije 2025: milijarde dolara u igri i neizvjesna budućnost

Ulaganja u umjetnu inteligenciju dosežu rekordne razine: više od 1300 AI startupova, 500 jednoroga i preko 200 milijardi dolara uloženo ove godine. Dok neki stručnjaci, poput Larryja Finka, vide nužnu investiciju za budućnost, drugi upozoravaju na napuhane valuacije i rizične dugove, uspoređujući trenutni boom s dot-com krizom. AI ekosustav miješa stvarne projekte i spekulativne procjene, a balans između revolucije i financijskog balona još je neizvjestan. Psihološka euforija nije dostigla vrhunac, ali opasnosti od precijenjenih očekivanja jasno su prisutne. tportal

20.10. (14:00)

Botovi ne trebaju audiciju

Hollywood bruji zbog Tilly Norwood: može li AI glumica zamijeniti stvarne ljude?

Pojava Tilly Norwood, prve “AI glumice” s vlastitom agencijom i Instagram profilom, izazvala je žestoke rasprave u Hollywoodu i šire. Dok producent Nebojša Taraba tvrdi da je riječ o marketinškom triku i starim tehnikama digitalne manipulacije, glumica Linda Begonja i komičarka Marina Orsag upozoravaju da umjetna inteligencija ugrožava samu bit glume – ljudsku emociju, iskustvo i spontanost. Pisac i programer Želimir Periš smatra da će AI preuzeti “šund”, dok će pravu umjetnost i dalje stvarati ljudi, barem dok publika ne poželi aplaudirati – ekranu. tportal

03.10. (01:00)

Dr. AI u ordinaciji Reddita

AI sustav Waldo prepoznaje nuspojave zdravstvenih proizvoda analizom komentara na društvenim mrežama

Trenirani model RoBERTa nadmašio je chatbotove poput ChatGPT-a, dosegnuvši gotovo savršenu točnost od 99,7 %. U analizi 437.000 postova s kanabis subreddita Waldo je detektirao 29.000 potencijalnih nuspojava, najčešće tjeskobu i paniku. Kao besplatan i transparentan alat, omogućuje praćenje rizika u realnom vremenu te nudi regulatorima bolji uvid u skrivene signale sigurnosnih problema. Bug

29.09. (14:00)

Čini se važno

AI 2027

Predviđamo da će utjecaj nadljudske umjetne inteligencije tijekom sljedećeg desetljeća biti ogroman, veći od onoga što je donijela Industrijska revolucija. Napisali smo scenarij koji predstavlja našu najbolju procjenu kako bi to moglo izgledati. On se temelji na ekstrapolacijama trendova, simulacijama, povratnim informacijama stručnjaka, iskustvu u OpenAI-ju te ranijim uspješnim prognozama… piše u uvodu i čini se vrijedno čitanja. ai-2027.com
Ovdje je jedan ozbiljniji komentar AI2027 sajta koji kaže: “Autori predviđaju veliku vjerojatnost da će svi ljudi za šest godina biti (u biti) mrtvi, a to se podudara s mojom najboljom procjenom budućnosti.” Thoughts on AI 2027

28.09. (15:00)

A mislili smo da je Terminator fikcija

Ako itko napravi AGI, svi umiru – knjiga o najcrnjem scenariju umjetne inteligencije

Eliezer Yudkowsky i Nate Soares u knjizi tvrde da će stvaranje umjetne superinteligencije neizbježno dovesti do propasti čovječanstva (Guardian). Prema njima, današnji AI sustavi već pokazuju “lažnu poslušnost”, a budući AGI lako bi razvio ciljeve neusklađene s ljudskim interesima. Nije potrebna zloba, samo različiti prioriteti – poput čovjeka prema orangutanima. Autori upozoravaju da je utrka nezaustavljiva, regulacija spora, a šanse da AI ostane pod našom kontrolom gotovo nikakve. Pa ipak, podsjećaju: čovječanstvo je već preživjelo nuklearke i ozonsku rupu. Nenad Jarić Dauenhauer za Index

22.08. (19:00)

Umjetna inteligencija, stvarne kazne

Kazneni zakon uvodi AI u zatvor: nova odgovornost za opasnosti umjetne inteligencije

Ministarstvo pravosuđa predložilo je izmjene Kaznenog zakona koje prvi put uvode posebno kazneno djelo – dovođenje u opasnost života i imovine sustavom umjetne inteligencije. Definicija AI-a i odgovornost za njegov razvoj, testiranje ili uporabu obuhvatit će fizičke i pravne osobe, a kazne idu od šest mjeseci do 15 godina zatvora, ovisno o posljedicama. Kritičari upozoravaju da je odredba preširoka, neskladna s EU AI Act-om i da bi mogla zakočiti razvoj tehnologije u Hrvatskoj. Bug

17.08. (16:00)

Internet na dijeti - manje klikova, više AI-a

Nova generacija AI preglednika mijenja način pristupa internetu

Najveći AI igrači, predvođeni OpenAI-jem i Perplexityjem, razvijaju preglednike koji zaobilaze klasične klikove i nude odgovore kroz chatbot sučelje. Takav pristup prijeti Googleovom unosnom oglašivačkom modelu temeljenom na pretragama i prometu stranica. AI preglednici, poput Perplexityjevog Cometa ili budućeg OpenAI rješenja, mogu obavljati zadatke i sažimati informacije bez potrebe za posjetom izvorima. To otvara pitanje opstanka malih izdavača, trgovina i oglašivača te postavlja temelje za novu ekonomiju interneta u kojoj klik više nije valuta. tportal