Zašto prometne nesreće s toliko puno žrtava? - Monitor.hr
13.10.2016. (22:09)

Zašto prometne nesreće s toliko puno žrtava?

U posljednja četiri dana u prometnim nesrećama u Hrvatskoj poginulo je osmero ljudi, ove godine sve skupa 243 (prošle 273), a u odnosu na broj stanovnika Hrvatska je prvi europskom vrhu po broju poginulih na cestama. Izdvajaju se dva uzroka na kojima se može raditi: trećinu nesreća sa smrtnim posljedicama u posljednjih 10 godina izazvali su vozači s manje od 5 godina iskustva; Hrvatska nema stručnjake koji ceste grade i nadziru isključivo s aspekta prometne sigurnosti. HRT


Slične vijesti

28.06. (10:00)

Punjenje strujom, punjenje hitne: romobil u Hrvata

Električni romobil 13 puta opasniji od bicikla, pokazuju statistike, u Hrvatskoj sve više nesreća

MUP je za RTL potvrdio da su u prvih šest mjeseci ove godine zabilježili jednak broj prometnih nesreća s romobilima kao i u cijeloj prošlogodišnjoj godini, s jedinom razlikom što ove godine u tim slučajevima nema poginulih osoba. Električni su romobili ove godine sudjelovali u čak 237 nesreća na području Hrvatske, kojima je 56 osoba teško, a 130 lakše ozlijeđeno. Lani je takvih nesreća bilo gotovo 400, a dvije osobe su i smrtno stradale. Autonet… Revija HAK još prošle godine podsjetio kako e-romobili nisu igračke: Ne smiju ih voziti mlađi od 14 godina, kaciga je obavezna, smije se voziti samo jedna osoba, po potrebi mora se nositi reflektirajuća odjeća, zabranjeno korištenje slušalica…

08.06. (09:00)

Autoškola za anđele

Velik broj mrtvih na cestama u kratkom vremenu, u dva dana na staroj zagorskoj magistrali poginulo četvero ljudi

U zadnjih tjedan dana poginuli su ljudi na cestama u različitim dijelovima Hrvatske, od Ludbrega preko Istarskog ipsilona, Solina, Slavonskog Broda do stare zagorske magistrale kod Zagreba. Ove godine evidentirana su:

  • 121.000 prekršaja prebrze vožnje
  • 35.000 vožnji bez pojasa
  • 17.000 vožnji pod utjecajem alkohola
  • 15.000 korištenja mobitela tijekom vožnje

Vozač kada sjedne u automobil mora razmisliti o svojoj vožnji, vidjeti što radi, procijeniti je li potrebno neko divljanje u prometu jer samo na taj način može spasiti sebe, a i nažalost ostale sudionike u prometu koji mogu stradati ni krivi ni dužni. Policija nije svemoguća i ne može biti u svakom trenutku na svakom mjestu gdje stradavaju ljudi, rekli su iz policije. Index

07.05. (19:00)

Panika je nekad smrt sama po sebi...

Marušić o teškoj prometnoj nesreći automobila i autobusa: Vozač auta reagirao je pogrešno i neodgovorno

Prvo je utvrđeno da je lagao da je udario u srnu, već je zaspao za volanom, pokušavši krivnju prebaciti na HAC. Zatim, tvrdi da je mahao rukama i svjetlom, a auto ostavio na cesti. Trebao je barem pokušati pomaknuti auto na zaustavnu traku, a druge vozače upozoriti čak i po cijenu ugrožavanja vlastite sigurnosti, rubom vozne trake trčati i mahati ususret nadolazećem prometu, vodeći računa da se po potrebi izmakne u posljednji trenutak. Tada bi ga vozač nadolazećeg autobusa sasvim izvjesno uočio i tragedija se ne bi dogodila. On to, sasvim izvjesno, nije napravio nego je sa sigurnosne udaljenosti možda mahao. Željko Marušić o ponašanju u takvim situacijama za Nacional, da se izbjegnu i neke buduće tragedije.

27.04. (11:00)

Marušić o tragičnoj nesreći: Primarno je kriva vozačica pa tek onda vozač kamiona, no cesta nije trebala biti toliko dugo zatvorena za promet

Krivnja za izazivanje prometne nesreće je podijeljena, a primarni krivac 67-godišnja vozačica koja je na voznoj traci naglo zaustavila automobil (!), usto bez upaljena četiri žmigavca. Ali, zbog loše strategije i organizacije očevida na mjestu događaja tada najvažnija i najopterećenija hrvatska prometnica bila je blokirana od 9 do 14 sati, što je izazvalo prometni kolaps u širem području Zagreba, koji je trajao do 17-18 sati. Tragična nesreća na zagrebačkoj obilaznici i dugotrajni prometni kolaps koji je uslijedio ukazuje da je potrebno bitno unaprijediti strategiju i organizaciju te osigurati sve potrebne resurse, kako bi ubuduće zastoj na autocesti zbog potrebe očevida prometne nesreće trajao do 90 minuta od trenutka nesreće. Prometni stručnjak Željko Marušić za Nacional.

19.04. (22:00)

Ceste nisu krive, vozači su

Prosječno, vozači su krivi za 85 posto prometnih nesreća, ceste deset posto i vozila pet posto, kod nas se bezobzirnije vozi jer se manje strahuje od kazni

Tragična nesreća poput one kod Karlovca (Index) pokazuje da su pasivne i aktivne mjere nadzora prometa, poput dodatne signalizacije, uspornika, kamera i policijskih patrola, učinkovitije za sigurnost od samih infrastrukturnih zahvata. Kao temelj prometne strategije prometni stručnjak Željko Marušić predlaže povećanje izvjesnosti kažnjavanja prekršaja. Među mjerama su ugradnja radarskih sustava na kritične točke, dodatna svjetlosna signalizacija, smanjenje tolerancije kod prekoračenja brzine, reforme kod poziva na očevid i osiguravateljskih postupanja te povećanje prisutnosti policije na cestama kroz dodatna ulaganja u resurse i nadzor. Nacional

03.03. (10:00)

Sigurna vožnja na vlastitu odgovornost

Svake godine u Hrvatskoj pogine dvadesetak biciklista. U prosjeku po jedan svaki drugi tjedan

Prometne nesreće u kojima stradavaju biciklisti nisu samo puka nesreća sudbine. One su rezultat sustavnog zanemarivanja, kulture nesnošljivosti i infrastrukture koja bicikliste gura na marginu, izvan ruba ceste i u opasnost. U Hrvatskoj su biciklističke staze rijetkost ili su dizajnirane na način koji ih čini neupotrebljivima – prekidaju se svakih nekoliko stotina metara, vode preko pločnika punih pješaka, završavaju u parkiranim automobilima. Pogledajte samo Sloveniju i njihovu biciklističku infrastrukturu, ne morate ići dalje od toga, kažu na portalu 3sporta, nakon pogibije još jednog biciklista, inače predsjednika Biciklističkog kluba u Prelogu, i to tijekom biciklističkog treninga.

26.02. (15:00)

Krugovi koji život znače

Krugovi na europskim cestama – dodatni vodiči za motocikliste

Krugovi na asfaltu obojeni su bijelom, reflektirajućom bojom protiv klizanja. Nalaze se uz središnju crtu ceste i stvoreni su kako bi se smanjio broj nesreća u kojima sudjeluju motociklisti. Ovi krugovi su dodatni vodiči koji pokazuju motociklistima kako izabrati najsigurniju liniju, odnosno da se prilikom vožnje u zavojima ne približe previše središnjim linijama na cesti. Kako se većina motociklističkih nesreća događa u zavojima, odlučili su vidjeti hoće li na ovaj način uspjeti utjecati na smanjenje prometnih nesreća. U pojedinim dijelovima Austrije bilježe čak 80 posto manje nesreća. Takvi se krugovi još nalaze u Luksemburgu, Sloveniji, Njemačkoj i Škotskoj. Revija HAK

06.10.2024. (14:00)

Zlu ne trebalo

Ako nemate ispravnu kutiju prve pomoći u autu, mogu vas kazniti

Koliko god to apsurdno zvučalo, kutija prve pomoći ima rok trajanja. Teško je vjerovati da se zavoji i škare mogu pokvariti, ali ako imate kutiju kojoj je istekao rok trajanja, riskirate kaznu. Držanje kutije prve pomoći u automobilu nije stvar izbora, već obveza regulirana Zakonom o sigurnosti prometa na cestama. Osim stavki koje svaka kutija prve pomoći mora sadržavati, one imaju propisani rok trajanja, najčešće pet godina. Ukratko, moraju biti u skladu s normom HRN 1112, a nove koštaju oko 12 eura. Mirovina, Večernji

04.09.2024. (00:00)

Pazi, sklisko

Ceste mogu biti opasne nakon duljeg razdoblja suše, kiša tad razmaže nakupljenu prljavštinu, ulja i masti

Nesreće sa smrtnim ishodom za kišnih dana su se utrostručile, ali samo kada su ta kišna razdoblja uslijedila nakon sušnih razdoblja koja su bila duža od tri tjedna. Razlog je nakupljanje prljavštine na cestama tijekom sušnih razdoblja zbog kojih ceste postaju skliskije kada su mokre. Kada je vrijeme toplo i sunčano na cestama se nakuplja talog ulja, masti, gume i prašine. Što sušno razdoblje duže traje, te tvari nakupljat će se sve više i stvoriti tanak sloj na površinama cesta. Revija HAK