Zašto umirovljenici u Hrvatskoj ne mogu raditi kao drugdje u svijetu?

Imaš malu penziju, al bar ne možeš raditi

Zašto umirovljenici u Hrvatskoj ne mogu raditi kao drugdje u svijetu?

Uskoro će se početi razgovarati o promejenama zakoona o mirovinskom osiguranju pa se u Sindikatu umirovljenika Hrvatske pripremaju za to. Jedno od pitanja je i rad u mirovini. U Njemačkoj i Austriji propisano je koliku zaradu umirovljenici mogu ostvariti bez oporezivanja, u ostalim zemljama takvog ograničenja nema. U Hrvatskoj je pak pravo takvog zapošljavanja omogućeno samo braniteljima. Definitivno nije u redu diskriminirati umirovljenike… [expand trigpos=”below” title=”više” swaptitle=”manje”]te držimo da bi trebalo uvesti jedinstveno rješenje za sve. Naš je prijedlog da se omogući rad svim umirovljenicima, i to tako da bi onaj koji radi do pola radnog vremena, bez obzira na kojoj je osnovi umirovljen, općim ili posebnom propisima, zadržavao cijelu mirovinu. A za umirovljenike koji žele raditi puno radno vrijeme, predlažemo da dobivaju polovinu svoje mirovine. Inzistirat ćemo na tom prijedlogu – kažu u Sindikatu umirovljenika Hrvatske.[/expand]

umirovljenici

Kada ti posao troši zdravlje brže od brojača kalorija

U Hrvatskoj danas gotovo 37 tisuća ljudi ima pravo na beneficirani staž, djelatnici hitne i dalje – ne

Hrvatskoj 24.388 radnika radi u posebno teškim i štetnim uvjetima, a 12.725 koristi beneficirani radni staž prema posebnim propisima za vatrogasce, policajce, vojsku i pomorce. Strukovna udruga Hitna 194 traži isto za djelatnike izvanbolničke hitne pomoći, kako bi im se za 12 mjeseci rada računalo 16–18 mjeseci staža. Beneficirani staž omogućuje raniji odlazak u mirovinu, ovisno o štetnosti uvjeta, dok poslodavci plaćaju povećane doprinose. Inicijativu za uvrštavanje novih zanimanja podnosi poslodavac ili sindikat, uz mišljenje stručnjaka. HRT, tportal

beneficirani radni staž Hitna služba mirovine radni staž umirovljenici

Kad zatvorski dani vrijede dvostruko više od radnih

Mirovine bivših političkih zatvorenika padaju, ali rastu iznosi

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u srpnju je isplatio 1.723 mirovine bivšim političkim zatvorenicima, prema posebnom zakonu koji im priznaje vrijeme provedeno u zatvoru kao dvostruki radni staž. Prosječna mirovina nakon posljednjeg usklađivanja iznosi 931,47 eura, što je više nego dvostruko u odnosu na 2003. kada su ih primala 5.776 korisnika. Najviše je obiteljskih mirovina (1.013), dok broj korisnika kontinuirano opada. Mirovina.hr, tportal

mirovine umirovljenici zatvor zatvorenici

Nema brige, radit ćemo do devedesete – samo bez pauze za ručak

Svaki peti Europljanin bit će siromašan u mirovini

Europsko nadzorno tijelo EIOPA upozorava da svakom petom Europljaninu prijeti siromaštvo u starosti, osobito ženama koje su u 30% većem riziku. Populacija stari, omjer radnika i umirovljenika rapidno se smanjuje, a mnoge zemlje se i dalje oslanjaju gotovo isključivo na državne mirovine. Europska komisija planira preporuke: digitalne račune štednje, porezne poticaje i automatsko uključivanje zaposlenih u mirovinske fondove. Skandinavci su spremniji zahvaljujući raznolikim sustavima, dok istok i jug Europe zaostaju. Reforme su neizbježne, ali politički izuzetno osjetljive. Lider

mirovine umirovljenici

Nemaš za perilicu? Nema veze, imaš mirovinu!

I u penziji s bankom na ti: Kako i u mirovini možete dići kredit

Umirovljenici u Hrvatskoj, unatoč niskim mirovinama i visokom riziku od siromaštva, mogu podići nenamjenske potrošačke kredite. Većina banaka ima posebne uvjete – ograničene svote (od 250 do 10.000 eura), fiksne kamatne stope (5–6,9%) te maksimalnu dob korisnika (najčešće do 70 ili 78 godina). Rok otplate kreće se od 1 do 7 godina. Banke traže odrezak od mirovine, a rad uz mirovinu nije svugdje dodatna prednost. Uvjeti variraju – stoga valja pažljivo usporediti ponude. tportal

krediti mirovine umirovljenici

Rad do groba (ali uz povišicu)

Zarađuj i kad si ‘gotov’ – država nagrađuje one koji odbiju mirovinu

Izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju omogućuju rad na puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine, što je dosad bilo rezervirano za određene skupine. Ukinuta su i ograničenja za bonifikaciju – svi koji rade nakon 65. godine dobivaju 0,45 % veću mirovinu za svaki mjesec rada bez gornje granice. Do 2028. očekuje se više od 53.000 zaposlenih umirovljenika. Primjeri pokazuju da produženim radom mirovina može porasti i do 37,8 %. Vlada cilja na prosječnu mirovinu od 800 eura. tportal

mirovine umirovljenici

Tko rano štedi, dvije mirovine grabi

Automatska štednja za mirovinu: spas iz trećeg stupa za Generaciju Z?

Omjer zaposlenih i umirovljenika u Hrvatskoj već sada iznosi 1,4:1 i nastavlja padati, dok će udio mirovine iz prvog stupa znatno opasti. Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić predlaže uvođenje opt-out modela za treći stup štednje, kakav već postoji u UK-u i Latviji. UMFO podržava ideju, naglašavajući važnost financijske pismenosti, ranog uključivanja i poreznih poticaja. Automatsko uključivanje, uz mogućnost dobrovoljnog izlaska, moglo bi osigurati veću mirovinsku stabilnost za generaciju Z i rasteretiti javni sustav. Lider

Generacija Z mirovine umirovljenici

Kad ti 13. dođe kao sretni broj

Uvodi se dodatak na mirovinu: On neće biti u punom iznosu, već će ovisiti o stažu

Vlada uvodi trajni godišnji dodatak na mirovinu, tzv. 13. mirovinu, no njezin iznos neće biti pun, već će ovisiti o godinama mirovinskog staža. Isplata počinje krajem 2025. godine. Cilj je povećati adekvatnost mirovina i smanjiti razlike među umirovljenicima. Novi zakon donosi i povoljniju formulu usklađivanja mirovina, povećanja za najniže i invalidske mirovine, te veće mogućnosti rada uz primanje mirovine. Dodatne mjere uključuju pogodnosti za roditelje, samozaposlene i korisnike invalidskih mirovina te ukidanje zastarjelih uvjeta za obiteljsku i izvanbračnu mirovinu. Lider

13. mirovina mirovine umirovljenici

S poštovanjem i zahvalnošću za sve što je dao – neka mu je vječna slava i hvala

U prometnoj nesreći poginuo bivši saborski zastupnik i veliki borac za umirovljenike Željko Šemper (82)

U prometnoj nesreći, koja se u utorak oko 10.20 dogodila u Koprivnici, poginuo je stručnjak za mirovinski sustav Željko Šemper (82), koji je proteklih godina javnosti bio poznat kao aktivni zagovornik jačanja prava umirovljenika. Vozio je bicikl na pješačkom prijelazu kada je u njega udario automobil. Iako je često upozoravao na nepravde u mirovinskom sustavu, njegov politički i društveni angažman doveo je do značajnih poboljšanja. Bio je saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika i upravo se on izborio za obeštećenje ‘starih’ umirovljenika te uvođenje dodatka od četiri do 27 posto, kao kompenzacije za razliku u mirovinama nakon prelaska na novi sustav izračuna. Sad je to sastavni dio mirovine.

Izborio je i ukidanje takozvanih saborskih mirovina te ovrhe na cijeli iznos mirovine, izmjenu formule usklađivanja s 50:50 na 70:30, uvođenje umirovljenja za dugogodišnjeg osiguranika (dob od 60 godina i 41 godina staža bez penalizacije, op.a.), uvođenje bonusa od 0,15 za svaki mjesec staža nakon 60. godine života te uvođenje statističkog razdvajanja povlaštenih mirovina na zarađeni i ostvareni dio… S obzirom na svoje profesionalno usmjerenje, često se bavio statistikama i na matematički način otkrivao na koje su načine umirovljenici zakinuti zbog zakonskih propisa ili metoda izračuna mirovina. tportal

HSU mirovine umirovljenici Željko Šemper

Kad radni vijek pređe rok trajanja, ali radnik ne

Kako zaposliti umirovljenika, a da mu ne uzmete mirovinu

Sve više umirovljenika u Hrvatskoj ponovno se zapošljava, a broj zaposlenih narastao je više od tri puta u sedam godina. Zapošljavanje je moguće uz ugovor o radu, a umirovljenik može raditi do polovice punog radnog vremena bez gubitka mirovine – pod određenim uvjetima. Poslodavci moraju osigurati ista prava kao i ostalim radnicima. Posebni uvjeti vrijede za branitelje i korisnike invalidskih mirovina. Prije zaposlenja preporučuje se savjetovanje s Poreznom upravom zbog raspodjele osobnog odbitka i eventualne prilagodbe porezne kartice. Savjeti

posao rad umirovljenika umirovljenici

Susjedi stari, gdje ste?

Montažna naselja u Sisku i Glini postaju domovi za starije: Novi model smještaja u Hrvatskoj

U montažnim kućicama u Sisku, Petrinji i Glini trenutačno borave obitelji koje čekaju dovršetak obnove svojih domova nakon potresa, no za otprilike godinu dana u njih će se useliti osobe starije životne dobi. Sisačko-moslavačka županija prva u zemlji pokreće takav projekt. Naselja su izgrađena i u Sisku i Glini. Za mjesto u jednoj od 166 niskoenergetskih kuća mogu konkurirati i stanovnici drugih županija. Svatko tko zadovoljava uvjetima da se prijavi u dom za starije može se prijaviti u ovo naselje. Sigurno da su ovdje puno kvalitetniji uvjeti od soba u domovima pa tako da će cijena biti malo skuplja nego u sobama u domovima, rekao je sisačko-moslavački župan Ivan Celjak. HRT

naselje umirovljenici

Imaš malu penziju, al bar ne možeš raditi