Zbogom krave i hvala na svemu: broj muznih krava u 10 godina pao za 73 posto - Monitor.hr
Subota (16:00)

Nismo samo mi kojima treba demografska obnova

Zbogom krave i hvala na svemu: broj muznih krava u 10 godina pao za 73 posto

Dok se političari na Markovom trgu nadmeću u floskulama o “ruralnom razvoju”, “poticanju proizvodnje” i “samodostatnosti”, brojke pričaju priču koja bi i Kafku posramila svojom grotesknošću. Hrvatske krave, čini se, nemaju strpljenja za birokratske zavrzlame i tiho, ali odlučno, glasaju papcima – ili, preciznije, napuštaju Hrvatsku, jedna po jedna, bez oproštajnog mukanja. U posljednjih deset godina bilježimo pad sa 260.000 na svega 70.000 muznih krava. To, dragi moji, nije pad, to je slobodan pad bez padobrana, praćen fanfarama “uspješne tranzicije”. Proizvodnja mlijeka? Ne pitajte. Dok EU prosjek bilježi rast, mi se ponosimo padom koji bi i najokorjelijeg pesimista natjerao na suze – ili cinizam. Svaki pad je, valjda, novi početak. Samo se pitam početak čega. Uvoza? Definitivno. Robert Zobel za Agroklub


Slične vijesti

11.07. (08:11)

Krave izložene toplinskom stresu: Ekstremne vrućine smanjuju proizvodnju mlijeka

09.02. (15:00)

Muuučna lingvistika

Lingvistica proučava jezik krava: ‘Tijelo kao instrument za upoznavanje drugoga’

Nizozemska sociolingvistica Leonie Cornips proučava komunikaciju krava, osporavajući ideju da jezik pripada isključivo ljudima. Nakon godina promatranja, zaključila je da krave imaju razrađene vokalne, tjelesne i okolišne jezične prakse, nalik dijalektima. Njihova komunikacija uključuje pozdravne rituale, izraze ušima i čak udaranje o ogradu. Skeptični lingvisti dvoje je li to „jezik“, no Cornips vjeruje da širimo razumijevanje lingvistike i odnosa sa životinjama. Ako krave zaista „govore“, možda bismo trebali bolje slušati – prije nego što opet zagrizemo u sir. tportal

04.09.2024. (09:00)

Aj, Cveta, aj Cifra

Umjesto pastira – dron: lički stočar dosjetio se inovativnog rješenja za noćnu ispašu krava

Je li moguće u današnje vrijeme na selu naći mlade visokoobrazovane ljude koji žive od stočarstva? Odgovor je – da, ali vrlo rijetko. U proizvodnju mlijeka i sira mladi Ivan Sarić iz Oklaja krenuo je s dvadesetak krava 2016., a od tada svake godine povećava stado. Danas ima stotinjak grla, od čega je 70 krava trenutno u mužnji, a proizvode 1.300 litara mlijeka dnevno. Krave na ispašu idu noću, jer po danu nema smisla zbog prevelikih vrućina koje životinje potjeraju u prvi hlad, gdje leže satima. Zbog toga ih na pašnjak puštaju nakon večernje mužnje. Nitko ih ne usmjerava, same biraju gdje žele ići, što ponekad stvara probleme. U vrijeme kada ne žele doći kući, dronom ih pronađemo i potjeramo natrag. Dron ima zvučnik koji prenosi lavež pasa i one kad to čuju jednostavno krenu prema farmi, kaže. Agroklub

17.08.2024. (01:00)

Ljubav je na selu

Usluga maženja krava: potiče pozitivnost i smanjuje stres, a neki ističu terapeutska svojstva

Maženje krava, ili “koe knuffelen” na nizozemskom, pojavilo se u Nizozemskoj prije više od deset godina, a od tada je postalo popularno u SAD-u i širom Europe. Većina farmi posjetiteljima nudi priliku da sjede s jednom ili više krava do dva ili tri sata. Grahame Barritt bavi se zaštitom krava više od 25 godina. Ljubav prema njima nagnala je ovog 59-godišnjaka da još prije 15 godina osnuje vlastito utočište pod nazivom Sri Lakshmi Gaushala u Ceredigionu u Walesu, piše BBC. Odlučio je svoju strast prema domaćim životinjama podijeliti s drugima i tako je nastala usluga maženja krava, i to njih 12. “Ljudi općenito kažu kako se nakon toga osjećaju opušteno“, rekao je Grahame i dodao da mnogi osjećaju potrebu malo odrijemati nakon druženja s ovom životinjom. Agroklub

09.08.2024. (13:34)

Pomuzla krave pa otišla trčati na Olimpijske igre u Parizu: Upoznajte neobičnu atletičarku

04.07.2024. (18:00)

Postat ćemo vegetarijanci

Malić: Biftek će postati hrana za superbogate, meso i riba za bogate, a sirotinja neka jede kolače

Ovo su činjenice: Poljoprivreda utječe oko 10 % na globalne emisije CO2. Jedna krava godišnje proizvede preko 100 kg metana, a na svijetu ima oko milijardu goveda. 100.000.000.000 kg metana godišnje. Kakav je to kolosalan prdac! Neki briselski ili zagrebački birokrat će kupovati još jedno četverogodišnje mazanje očiju i donijeti propis o porezu na pečenu janjetinu. Time će se spasiti klima, a ugasit će se stotine tvornica sreće na potezu od Hrašća do Boraje. Uvoznici rumunjske janjetine već lani počeli su se pripremati na uvoz humusa i vegeburgera. Danci su najavili od 2030. godine uvođenje poreza na krave u iznosu oko 100 EUR/kravi. Nema nikakve sumnje, ostali će u desetljeću koje slijedi pratiti hrabru i odgovornu dansku politiku, brže ili sporije ovisno o tome koliko im je sektor goveda bitan za nacionalnu ekonomiju. Što će biti s biftekom? Bit će sve skuplji, i sve više će dolaziti na stolove Europljana iz Južne Amerike, oni si zaštitu okoliša još ne mogu priuštiti. Ivan Malić za Agroklub.

29.06.2024. (18:00)

Kad će uvesti porez na to što svatko od nas izdiše CO2?

Sto eura po kravi: Danska prva uvodi poljoprivredni porez na ugljik

Danska je odlučila biti prva zemlja koja će svojim poljoprivrednicima i stočarima uvesti porez na emisije CO2, pri čemu će uzgajivačima stoke naplaćivati ​​gotovo 100 eura godišnje za emisije stakleničkih plinova svake njihove krave. U prijevodu, meso će postati skuplje. Nakon mjeseci napornih pregovora s trgovačkim tijelima i skupinama za zaštitu okoliša, danska vladajuća koalicija dogovorila je efektivnu poreznu stopu od 120 DKr (16 €) po toni emisije ekvivalenta ugljičnog dioksida iz stoke, uključujući krave i svinje. Danski sporazum, koji postavlja temelje za uvođenje nameta do 2030., dolazi samo nekoliko mjeseci nakon što su farmeri prosvjedovali diljem Europe protiv ekoloških mjera EU-a. Lider

29.03.2024. (08:00)

GMO krava

Novi proboj u biotehnologiji: Krava proizvodi ljudski inzulin

Genetski modificirana krava iz Sveučilišta Illinois Urbana-Champaign postala je ključni akter u revolucionarnom istraživanju. U svom mlijeku, ova krava je proizvela proteine potrebne za ljudski inzulin. Kroz umetanje segmenta ljudske DNK koji kodira proinzulin u stanične jezgre kravljih embrija, istraživači su stvorili transgeno tele. Iako koncept proizvodnje inzulina u govedima nije nov, ovo je prvi put da je ljudski inzulin proizveden na ovaj način. Ovo otkriće donosi nadu u rješavanje globalnih problema s opskrbom inzulinom. Zanimljiv pregled tjednih vijesti iz znanosti donosi Bug.