Kremlj tvrdi da je Vladimir Putin, na osobni zahtjev Donalda Trumpa, pristao privremeno obustaviti napade na ukrajinske gradove do 1. veljače, ponajprije na Kijev. Moskva naglašava da je riječ o kratkoj i ograničenoj mjeri, dok Ukrajina upozorava da ne postoji službeni sporazum o prekidu vatre. Iako su napadi na energetsku infrastrukturu privremeno smanjeni, ruski udari dronovima i projektilima na više regija i dalje traju, uz civilne žrtve. Zelenski inicijativu vidi kao priliku, ne dogovor. Index
Rat u Ukrajini, koji je Putin najavljivao kao trodnevnu operaciju, traje dulje od sovjetske borbe protiv nacističke Njemačke i postaje sve iscrpljujući za Rusiju. Uz velike gubitke i ograničene teritorijalne dobitke, Moskva se suočava i s urušavanjem mreže međunarodnih partnera – od Sirije i Venezuele do nesigurnog partnerstva s Iranom. Analitičari ističu da ti odnosi nikada nisu bili pravi savezi, već nužni aranžmani. Kremlj, unatoč slabostima, ne pokazuje znakove popuštanja. POLITICO, Jutarnji, Index

Knjiga “Car osobno” ruskih istraživačkih novinara Romana Badanina i Mihaila Rubina razotkriva privatni život Vladimira Putina i njegovu povezanost s političkim usponom Rusije. Suprotstavljajući službeni imidž čuvara tradicionalnih vrijednosti stvarnosti obilježenoj aferama, nepotizmom i vezama s organiziranim kriminalom, autori prate Putina od lenjingradskih dana do vrha vlasti. Knjiga se temelji na svjedočenjima, dokumentima i memoarima te popunjava prazninu nastalu sustavnim brisanjem sjećanja u suvremenoj Rusiji. Icij
Na višesatnoj godišnjoj konferenciji Vladimir Putin govorio je o ratu u Ukrajini, odnosima sa Zapadom i stanju u Rusiji. Ponovio je da Moskva želi mir, ali pod uvjetima koji uklanjaju “uzroke sukoba”, za koje krivi NATO i Zapad. Negirao je odgovornost za rat i pogibije te najavio nove vojne uspjehe do kraja godine. Oštro je kritizirao EU zbog zamrznute ruske imovine, upozorio na eskalaciju nakon ukrajinskog napada na ruski tanker i odbacio ideju da Rusija planira napasti Europu. Index, Jutarnji
Na forumu Međunarodnog debatnog kluba Valdai Putin je govorio o multipolarnom svjetskom poretku, odnosima s NATO-om, SAD-om, Kinom i Indijom, te o ratu u Ukrajini. Kritizirao je ulazak Švedske i Finske u NATO, američko raspoređivanje nuklearnog oružja i europsku “histeriju”. Istaknuo je da je Rusija dvaput htjela u NATO, da nije poražena sankcijama i da ima dovoljno vojnika. Podržao je Trumpov plan za Gazu ako vodi prema palestinskoj državi. Razgovore s Xijem i Modijem opisao je kao osobne i prijateljske, a UN unatoč manjkavostima smatra nezamjenjivim forumom. Index… sastao se i s Miloradom Dodikom (Index).
Autori poput Thomasa Friedmana ili Charlesa Kupchana zamišljali su što bi se dogodilo kada bi Washington ponovio uspjeh iz 1972. godine, ali obrnuto: umjesto da iskoristi Kinu protiv Sovjetskog Saveza, pokušao bi pridobiti Rusiju kako bi obuzdao Kinu. Ideja je bila sugestivna i podsjećala je na elegantnu geopolitičku simetriju. Ako je Kissinger tada otvorio vrata Pekingu i time preokrenuo tok Hladnog rata, zašto danas ne bi bilo moguće otvoriti vrata Moskvi i promijeniti odnose snaga u rivalstvu s Kinom. Kissinger je 1972. uspio jer je iskoristio pukotinu koja je već postojala. Sovjetski Savez i Kina tada su bili na rubu oružanog sukoba.
Trump prema Putinu nastupa onako kako sam voli da se prema njemu nastupa: dodvoravanjem i laskanjem. Uvjeren je da će Putin popustiti pred gestama koje Trump sam traži od drugih kada mu se klanjaju. Ali Putin se ne može kupiti aplauzom. Njegova politika počiva na nečemu posve drugom: na stalnom osporavanju Zapada i vraćanju Rusije u imaginarni imperijalni sjaj. Upravo zato „obrnuti Kissinger“ u stvarnosti ne prolazi. Osim toga, Trumpovi pokušaji završavaju slabljenjem spona s transatlantskim partnerima Domagoj Juričić za Ideje.
Samo nekoliko sati nakon sastanka svog izaslanika s Putinom, Trump je udvostručio carine Indiji zbog njezine kupnje ruske nafte, ciljajući time ruski ratni budžet. Iako sastanak u Kremlju nije donio napredak, Trump je potezima pokazao da gubi strpljenje s Putinom. Indija najavljuje protumjere, dok Washington priprema nove sankcije – ovaj put i direktno prema Moskvi. Carine Indiji tako postaju prva prava ekonomska kazna Trumpove administracije prema Rusiji, i to dva dana prije najavljenog roka. Index… Carine na uvoz iz nekoliko desetaka zemalja, visoke od 10 do 50 posto, danas su stupile na snagu i stavile na ispit strategiju republikanca za smanjivanje trgovinskog deficita (tportal)