Znanstvenici: Tropska močvarna staništa ispuštaju metansku bombu - Monitor.hr
17.11.2024. (20:00)

Prognoze sve lošije

Znanstvenici: Tropska močvarna staništa ispuštaju metansku bombu

Svjetska tropska močvarna i ostala vlažna staništa, koja se sve više zagrijavaju, ispuštaju više metana nego ikada prije, pokazuje izvješće sveučilišta Stanford, zvono na uzbunu da je ostvarenje ciljeva vezanih uz klimu sve upitnije. Temperature koje postojano rastu ubrzavaju proces biološke interakcije koja proizvodi metan. U međuvremenu, obilne kiše uzrokuju poplave te se močvarna i vlažna staništa dodatno šire. Porastu emisije metana pridonosi i klimatski fenomen La Nina koji donosi obilnije kiše u neke dijelove tropa, no La Nina, kojoj smo zadnji put svjedočili 2023., ne objašnjava rekordno visoke emisije tog plina. Ako se nastavi rast emisija metana iz močvarnih staništa, vlade će se morati poduzeti snažnije akcije kako bi globalno zatopljenje održali na 1,5C više u odnosu na predindustrijsko razdoblje. HRT


Slične vijesti

Danas (12:00)

Mi upalimo struju, oni ugase grijanje

Izvješće UNEP-a 2026: Prelazak klimatske granice od 1,5°C neizbježan, ali povratak je moguć

Novo izvješće UNEP-a „The Point of Return” upozorava da je prelazak granice globalnog zatopljenja od 1,5°C postao gotovo neizbježan. Unatoč tome, UN naglašava da to ne znači predaju – uz drastično smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2035. i masovno uklanjanje CO₂ iz atmosfere, vrhunac zatopljenja mogao bi se zadržati na 1,7–1,8°C te vratiti na 1,5°C do 2100. godine. Trenutačne politike vode prema znatno toplijih 2,8°C. Iako je rast obnovljivih izvora energije premašio očekivanja, apsolutne emisije i dalje rastu. Pa se za izbjegavanje katastrofalnih klimatskih scenarija traži hitno napuštanje fosilnih goriva. Bug

05.10. (19:00)

Vrijeme: bit će cool, ali not good

Kolaps AMOC-a donio bi Europi ekstremne zime i porast razine mora

Znanstvenici upozoravaju da bi atlantski sustav struja (AMOC), koji grije Europu, mogao oslabiti ili se urušiti zbog klimatskih promjena. To bi donijelo ekstremne zime, pad poljoprivredne proizvodnje i rast razine mora. Iako je točan trenutak neizvjestan, europske vlade – od Islanda i Finske do Nizozemske – više ne čekaju potpunu sigurnost. Ulažu milijune u sustave ranog upozoravanja, procjenjuju nacionalne rizike i prilagođavaju obranu od mora, dok stručnjaci poručuju da je pravovremeno planiranje nužno za ublažavanje katastrofalnih posljedica. N1, Index

07.09. (00:00)

A da se dogovori s El Niñom? Niti prevruće ljeti, niti prehladno zimi

Slabljenje AMOC-a uzrokuje hlađenje Atlantika i prijeti klimatskim kolapsom

Nova studija potvrđuje da se područje u Sjevernom Atlantiku, poznato kao “hladna mrlja”, ne hladi samo na površini već i u dubini, što dokazuje da je uzrok slabljenje Atlantske meridionalne preokretne struje (AMOC). Otapanje leda unosi slatku vodu, narušava salinitet i usporava ovaj ključni sustav za prijenos topline. Znanstvenici upozoravaju da bi točka preokreta i kolaps AMOC-a mogli nastupiti već u ovom stoljeću, s katastrofalnim posljedicama poput ekstremno hladnih zima u Europi, porasta razine mora u SAD-u i suša u Africi. Unatoč novim dokazima, dio stručnjaka poziva na oprez zbog ograničenih povijesnih podataka. Index

02.09. (22:00)

Preuređuje li si još netko podrum? Pitam, za prijatelja

U nekoliko godina globalna temperatura premašit će ključan prag od 1,5 °C

Globalna temperatura prekoračit će ključni prag zatopljenja od 1,5 °C u roku od nekoliko godina, što će uzrokovati ekstremnije vremenske uvjete i ugroziti ekosustave, ledenjake i obalne gradove. Program UN-a za zaštitu okoliša (UNEP) ističe da bi trenutne politike do 2100. godine mogle dovesti do zatopljenja od 2,6 °C. Povratak ispod 1,5 °C zahtijeva hitno smanjenje emisija i uklanjanje ugljikovog dioksida iz atmosfere pošumljavanjem i tehnologijom. Svako odgađanje i djelić stupnja povećavaju rizik od nepovratnih šteta. Poslovni

31.08. (14:00)

Noćne ptice, pridružite nam se

Klimatske bi nas promjene mogle nagnati da zamijenimo dan za noć

Klimatske promjene i ekstremni toplinski valovi postaju izravna prijetnja ljudskom zdravlju, što potvrđuje i prva medicinska dijagnoza “klimatskih promjena” postavljena u Kanadi. Budući da klasični savjeti o hidraciji i ostanku kod kuće nisu dovoljna javnozdravstvena strategija, gradovi moraju prilagoditi infrastrukturu uvođenjem zelenih površina i javnih rashladnih centara. Kao dugoročna opcija spominje se i radikalna promjena ritma života (night-time adaptation) – pomicanje radnog vremena, škola i usluga na ranije jutarnje i večernje sate. Iako takav prelazak nosi izazove za biologiju i cirkadijani ritam čovječanstva, neki smatraju da je sve izglednije kako ćemo dan morati zamijeniti noći. Lider

30.08. (18:00)

Nesreća nikad ne dolazi sama

Povjesničar upozorava: Hrvatska mora planirati za niz uzastopnih klimatskih katastrofa

Novo istraživanje u časopisu Nature otkriva da je Europu u 14. stoljeću pogodio niz od 16 velikih poplava u samo dvije godine. Povjesničar Hrvoje Petrić upozorava da današnji sustavi upravljanja rizicima pogrešno računaju na izolirane katastrofe, dok bi nas u stvarnosti mogao pogoditi splet uzastopnih ekstrema. Hrvatska se već bori s prekograničnim rijekama, povijesnim minimumima vodostaja Drave i Dunava te sušama. Poruka stručnjaka donositeljima odluka jasna je: infrastruktura i sustavi obrane moraju se planirati za više povezanih nepogoda prije nego što se stignemo oporaviti od prve. Poslovni

27.08. (09:00)

Priroda ne prima isprike

Stvarnost nadmašuje katastrofične scenarije: Klimatski ekstremi postaju nova stvarnost

Ekstremne vremenske katastrofe sve su češće i razornije, no svijet i dalje uglavnom ignorira upozorenja. Eksperimenti Eunice Newton Foote još iz 1850-ih dokazali su da ugljični dioksid zadržava toplinu, a danas nakupljeni staklenički plinovi uzrokuju dugotrajno zagrijavanje Zemlje. Znanstvenici naglašavaju da rizik raste sa svakom desetinkom stupnja te da postizanje “neto nule” emisija neće odmah zaustaviti posljedice. Mnoge su zemlje i dalje nespremne, dok se prijelomne točke – poput uništenja koraljnih grebena i ugroženosti Amazone – već dogadjaju. Pitanje više nije hoće li nas pogoditi još veća klimatska katastrofa, već kada. Index

23.08. (19:00)

Što patrijarhat načne, to klima dotuče

Veća smrtnost žena na vrućinama nije samo biološki uvjetovana

Premda mediji višu stopu smrtnosti žena tijekom toplinskih valova često pripisuju hormonalnim i biološkim razlikama, znanstvenici naglašavaju da su ključni razlozi društveni i demografski. Žene u prosjeku žive dulje i čine većinu najstarije populacije, a ujedno su podložnije kardiovaskularnim rizicima u postmenopauzi. Osim toga, žene su izložene dugotrajnijem toplinskom stresu zbog težih uvjeta rada, društvenih očekivanja te dodatnog neplaćenog rada u kućanstvu nakon radnog vremena. Stoga stručnjaci zaključuju da ranjivost na vrućinu nije samo biološko, već u prvom redu društveno pitanje. DW

06.08. (10:00)

Jeftinija energija ispred egzotičnog jelovnika

Tehnologija i vode, a ne avokado: Kako spasiti hrvatsku poljoprivredu od suša

Profesor Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta ističe da Hrvatska ne treba mijenjati poljoprivredne kulture, već tehnologiju proizvodnje, obradu tla i sortiment te bolje gospodariti vodom. Umjesto egzotičnih biljaka poput avokada ili banana, ključno je unaprjeđenje postojećih uzgoja. Rast cijena hrane ove godine ne očekuje se zbog ratarskih proizvoda, već zbog energenata, no ponove li se suše, rizik od poskupljenja raste. Držačke strategije i struka nude rješenja, ali glavne prepreke ostaju usitnjenost poljoprivrednih gospodarstava i izostanak okrupnjavanja koje moraju pokrenuti sami proizvođači. Poljoprivreda mora postati profitabilna kako bi privukla mlade. Net.hr, Index