16.08. (08:00)
Svira se i dalje, ali se više ne sluša toliko pažljivo
Zoran Predin: Jugoslavija je bila treća najjača muzička scena, a toga nismo bili svjesni
Cijeli intervju na Youtube-u.
Cijeli intervju na Youtube-u.
Raos kaže da je trenutno na oporavku u Domu za starije i nemoćne na Hvaru, no vrlo je živoga duha. Mene ovdje u staračkom domu nitko ne može smisliti. Jer sam ovdje jedini živ! Ovdje sam otkrio novo radno mjesto, koje se odnosi na sve djelatnike u domu, a to je polugrobar. Mi dolje imamo mrtvačnicu, koju ja zovem otprema. Ja vam isto tako tu mrtvačnicu zovem »Klub živih«, a znate zašto? Zato što jedino ondje možete galamiti, a da nikom ne smetate. Još uvijek sam živahan, stalno pjevam, zajebavam se, a oni to nikako ne mogu smisliti. Po njihovom bih ja trebao biti starac koji mora umirati. Tu svi samo gledaju televiziju i igraju bingo. Odlučio sam se ženiti, ali pod uvjetom da mi žena bude sto godina mlađa od mene.
Upravo sam potpisao ugovor za roman koji se zove »Starac, a more!« To vam je erotski roman staračkog doma i to su naravno fantazije. No, roman je zanimljiv po tome što u njemu imate dva glavna lika, jedan je bezimeni televizijski reporter, a drugi se zove »Oni, oni, ne meren se sitit«. Oba su lika autobiografska, samo je jedan mladi Raos, reporter, a drugi je stari Raos i oni se međusobno ne mogu smisliti. U razgovoru za Novi list.
Kesić je Tomičiću ispričao svoju tridesetogodišnju karijeru televizijskog novinara koji se sa svojom emisijom “24 minuta sa Zoranom Kesićem” prometnuo u jednog od najpopularnijih političkih satiričara Srbije i bivše Jugoslavije. Tomičić ga je opisao kao “hrabrog novinara koji svoju duhovitost i šarm koristi da gledateljstvu u Srbiji isporuči redovitu porciju kritičkog mišljenja”. O medijima u Srbiji kaže: Postoje oni koji su PR služba vladajuće stranke, i oni koji se trude baviti svojim poslom, istinom. Najveći respekt imam za istraživačke medije Krik, Birn i Cins; od televizija N1 i NovaS, a od novina Danas, Vreme, Radar i Nedeljnik. Televizije Pink, Prva, B92 i Hepi su trovačnice, PR vladajuće stranke. Najveći problem na medijskoj sceni je to što najveći deo Srbije ne vidi nezavisne televizije, nego samo one pod palicom vlasti. Novosti
Frakcija Prljavog Kazališta, ona s Bogovićem i Tihomirom Filešom, nastupa danas u Tvornici kulture. To će biti jedan power rock koncert, čisti rock’n’roll, onakav kakav si mali Ivica zamišlja. Bit će poseban spektakl jer mi donosimo svoj razglas, rasvjetu. Koncert obavezno snimamo. Nakon Zagreba nastupamo u Beogradu. Bogović tvrdi da se totalno promijenio posljednjih godina, ne kasni na probe, nije više bez kontrole, a popravio mu se i vokal, djelomično zato što sad ima sve zube. Prisjetio se kada su ga 80-ih izbacili iz benda, a pjesme Prljavaca koje pjeva Bodalec neće pjevati. Kod Stankovića je nedavno komentirao Bareta da zna sve cajke, i kod te izjave stoji. Nema ni visoko mišljenje o Štuliću, a ispričao je i zgodu u kojoj je zaspao na koncertu, za mikrofonom. Index
Beogradska grupa Artan Lili ove subote dolazi u Zagreb, točnije Veliki pogon Tvornice kulture. Ovog puta grupa dolazi sa zaokruženom pričom trećeg albuma iza sebe kojeg su kao i prethodna dva objavljivali sukcesivno singl po singl. Rokenrol je pre svege zezanje i zajebancija. Mislim da se malo ko odlučuje na to jer sebe preozbiljno shvataju pa im je to nedopustivo. Mi smo morali sebi dati oduška, jer smo osetili da nam fali nešto tako, da sve legne do kraja. Naša uloga nije ni laka ni jednostavna. Širiti ljubav i zajedništvo nije stvar jednog koncerta, nego proces koji traje duže. Istrajavamo u tome i držimo se našeg puta. A publika to vidi, ceni i uvećava se sa vremenom. Polako ali sigurno. Ravno do dna
Mladi ljudi su na veliko razočarenje, više od pola njih, desničari. Zašto je tome tako, to je neprirodna stvar za mene. Kroz nekakve tehnološke novosti, tehnološki napredak, igrice, umjetne inteligencije, moderne telefone, zapadni marketing svoju potrošačku ideologiju realizira kroz mladež. Jednostavno, to je njihov svijet, njihova realnost. Imaš puno mladih koji nisu pročitali ni jednu knjigu. To nije, međutim, istorijsko kukanje starije generacije, to je sada potpuno neka nova situacija. Baš ovih dana razgovaramo o diskriminaciji starijih jer ne vladaju nužnim znanjima ovog vremena.
Meni je za promjenu društva jedan od najvećih krivaca mogućnost anonimnih komentara na internetu. To je zlo, i to je ono zlo koje je stvorilo cijelu ovu situaciju. Možeš nekažnjivo lagati o nečemu, bezbroj puta, ja to osjećam kao javna osoba. Vidim da bi to jedno društvo trebalo na neki način ograničiti. Da, sve možeš komentirati, ali sa svojim imenom i prezimenom, odnosno moraš preuzeti odgovornost za ono što kažeš i iza čega stojiš. Slovenski glazbenik za Lupigu.
Pjesme Zorana Kostića Caneta iz nove knjige „Ukrštene reči“, koju je predstavio na riječkom sajmu knjiga i festivalu autora „Vrisak“, poziv su na buđenje. Prvenstveno svijesti, ali i savjesti. U prenapučenom Dnevnom boravku slušalo se o otuđenosti današnjega svijeta, o razuzdanosti, ali i talentu te golemoj kreativnosti beogradske književne i rock scene 80-ih. Vida art donosi inserte i zanimljiv razgovor s frontmenom Partibrejkersa.
Grozi se sječa šuma i požara, za vrijeme korone nije izlazio, a ni nastupao nigdje. S 95 godina i dalje aktivni pušač, nakon ljeta zakazane su i neke svirke, legendarni Stjepan Jimmy Stanić odgovorno tvrdi kako kod nas nitko ne zna svirati jazz, eventualno da možemo imitirati Amerikance. Htio je biti operni pjevač, ali su uvjeti bili prestrogi: Niste smeli pušiti, piti, znate ono, sve što trebate je da stalno morate čuvati glas. Ja to nisam mogao. Ja sam druga vrsta čovjeka. Za mene je sloboda. Ja sam čovjek-ptica koji voli slobodu, koji voli letjeti. Na žalost ne mogu letjeti za stvarno, jer da mogu, već bih odletio iz ove gužve koja se oko nas događa. Ja bih odletio, proć. Barbaru bih stavio na leđa i mi bi odletjeli bilo kuda, jer ovo, znate, ovo kaj se igraju dečki s našom zemljom to je tragedija. U razgovoru za Ravno do dna se dotaknuo i članstva u Domovinskom pokretu (u koji se razočarao), a pjevat će, kako kaže, do kraja života.
Jedan od naših trenutno najpoznatijih konceptualnih umjetnika i performera u razgovoru za Vidu, povodom nastupa u predstavi Panika pod Suncem u Pogonu Jedinstvo, gdje glumi s Vilimom Matulom i drugima. Priča o svojim počecima, kada se kao profesor hrvatskog jezika u 35. godini odlučio na konceptualnu umjetnost, kao rođeni Sinjanin dotaknuo se zabrane izložbe fotografija u svom rodnom gradu od strane gradonačelnika Mire Bulja, kako se nosi s rizikom koji ide uz poziv performera i što kao umjetnik može izvesti u Njemačkoj (gdje živi), a što ne – i može li u Hrvatskoj.
Jedna od najvitalnijih hrvatskih pjevačica i dalje nastupa i na svoje koncerte privlači širok spektar publike. Riječ je, dakako, o Zdenki Kovačiček, koja oduševljava i u svojoj 81. godini. Nastupila je na festivalu Ljeto na Zagrebačkom velesajmu i tom su prilikom momci iz Vide saznali i zašto ju prati epitet „Žene za sva vremena“. Ona je jedna od rijetkih pjevačica koje su nastupile na nekadašnjem Boom festivalu, jugoslavenskom pandanu legendarnog Woodstocka početkom 70-ih. Kod Zdenke su uspomene na taj period itekako živahne. Ono što novinari nisu znali bilo je to da su sasvim slučajno za razgovor izabrali mjesto na kojem su rođeni rock festivali u Hrvatskoj.
Što čeka Hrvatsku za 50 godina, to su pokušali odgovoriti znanstvenici i stručnjaci raznih struka na izložbi Croatie Osiguranja. Jedan od njih je Korado Korlević, koji je tim povodom dao intervju za RTL Direkt. Razina mora će se dići, što predstavlja prijetnju i našem priobalju, točnije na sjevernom Jadranu. Hoćemo li se kuhati na +50? Hoćemo, ali ne stalno. To će biti na vrhuncu toplinskih valova ljeti. Kod nas bi se moglo moći živjeti i na tim temperaturama, jer bi naše probleme mogla riješiti tehnologija, što se neće moći postići u Africi i Indiji. No, klimatskih migranata će biti i oni će ići sjeverno. Uz banane koje ćemo moći uzgajati dolaze i tropske bolesti i crne udovice, primjerice, u Zagrebu. Možda neće biti snijega, no pitanje vode ne bi trebao biti problem. Roboti bi nam tad mogli biti stalni pomoćnici u kući. Net