• 11.03. (10:00)

    Deset godina bikovskog tržišta

    Najpoznatiji američki indeks S&P500 dočekao je kraj ožujka 2009. na razini od 757 bodova. Od tada do danas narastao je za 268% ili 14% u prosjeku godišnje. A inflacija je bila niska… skoro da ju ni ne treba oduzimati da se dobije realan prinos. Takvo desetljeće ne pamti se u povijesti – piše Velimir Šonje za Ekonomski lab



  • Slične vijesti

    Jučer (12:00)

    Recept hrvatskog uspjeha

    Skamenjeni pred istinom: BBB- nas je vratio u 1997.

    “Ministar Horvat je bez trunke ustezanja, srama, brojke ili studije, ponovo ponizio hrvatsku javnost ispalivši tezu da nije baš sigurno kako je 557 milijuna manje od milijarde, jer bi se potonje «ulaganje» kroz desetak godina moglo isplatiti. Skamenjen pred istinom o tome kako ljudi koji nikada nisu donosili teške poslovne odluke barataju milijardama, nisam se začudio kada se ministrovom pjevu obećanja pridružila i Predsjednica, s prigodno nepamtljivom izjavom o važnosti industrije, tehnološkog razvoja i slično”, komentira Velimir Šonje za Ekonomski lab.

    17.03. (13:30)

    Sve što dobro znamo

    Crna knjiga i bijeli miševi

    Predstavljena je Crna knjiga trošenja javnog novca, projekt Udruge poreznih obveznika Lipa. Dobili smo knjižicu s pregledom četrdesetak tipičnih slučajeva, više ili manje poznatih i do sada javno obrađivanih: od sveprisutnog Uljanika, preko trogirskog sudskog slučaja koji je trajao 47 godina, do požeškog kazališta bez glumaca. Analizira je Velimir Šonje za Ekonomski lab

    14.03. (22:30)

    Nema straha od recesije, samo straha od straha

    Ekonomski lab: 10-godišnji prinos na obveznice prvi put ispod 2%

    Ekonomski lab u osmom nastavku serijala o recesiji koja, prema nekima, “sad-će-samo-što-nije”, piše da je 10-godišnji prinos na hrvatsku državnu obveznicu ovaj tjedan prvi put pao ispod 2%, dok se realan promet u trgovini na malo u siječnju nalazio 4,3% iznad siječnja 2018., a i izvoz je, u kunskoj protuvrijednosti, porastao 4% prema lanjskom siječnju. Zaključak je da prolazimo kroz dobar početak godine, a da se na eventualne prve jače signale recesije treba čekati kraj godine.

    06.03. (18:30)

    Ekonomski lab: Eurobarometar i ankete – podržavaju li građani uvođenje eura?

    Anketna pitanja često oblikuju odgovore. U ovom tekstu na temelju guvernerove prezentacije o anketama o uvođenju eura a puno grafikona Ivica Brkljača i Velimir Šonje analiziraju trendove stavova građana u vezi uvođenja eura. Jedna zanimljiva stvar – u zemljama koje imaju euro potpora EMU kontinuirano raste, dok u zemljama koje nemaju euro potpora kontinuirano pada. Ekonomski lab

    05.03. (22:30)

    Ne može recesija doći do daha

    Ekonomski lab: Kamate su niske pa investitori ulažu u dionice

    U svijetu niskih kamatnih stopa, investitori su spremni progutati veći rizik kako bi došli do viših prinosa, pa su dionice logična destinacija. Što, naravno, ne znači da se takav odnos snaga može protegnuti unedogled, ali za sada itekako ide u prilog optimistima na Wall Streetu, podgrijavajući pozitivan trend – analizira Ekonomski lab sklonost investitora dionicama u sjeni navodno definitivne recesije koja će “nekad-ne-zna-se-kad”.

    03.03. (14:27)

    Otvoreno-zatvoreno

    Trebamo li čekati da budemo ‘spremni’ za euro? Velimir Šonje tvrdi: To je prevara!

    Ekonomski analitičar Velimir Šonje povodom diskusija o uvođenju eura obrušio se na dogmu čekanja da za to budemo spremni, pa piše: “Naravno, to je prevara. Na pripremi nitko ne radi. Širenje lažnih vijesti – lažne nade – da bi se nešto bolje za sve, za narod, moglo postići odgodom ulaska u Europski tečajni mehanizam, služi nečemu posve drugom. Služi tome da neka nova grupa ljudi osvoji poluge vlasti i povuče ih tako da rade njima u prilog…” Ekonomski lab

    01.03. (10:30)

    Lego setovi – alternativna imovinska i investicijska kategorija

    Raspon kretanja cijena podrazumijeva varijacije od blago negativnih vrijednosti sve do troznamenkastih stopa rasta, a jednom kada proizvođač obustavi proizvodnju i “umirovi” određeni set kockica (temu), trgovina na sekundarnom tržištu postaje zamjetno življa, a cijena značajno raste. Zbog toga Lego je počeo zanimati i “obične” špekulante, izvan širokog kruga obožavatelja kockica – piše Mario Gatara za Ekonomski lab

    28.02. (23:50)

    Ekonomija valja, država ne

    Analiza izvješća EU: Ostaju strukturni problemi – svi vezani uz javni sektor

    Hrvatska je ostvarila napredak koji ju je 2017. prvo izmaknuo iz procedure prekomjernog deficita, a sada i iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, piše Ekonomski lab u svojoj analizi novog izvješća Europske komisije za Hrvatsku. Strukturne slabosti ostaju i jasno su locirane u javnoj administraciji, pravosuđu, teritorijalnoj organizaciji, zdravstvu, obrazovanju, znanstvenoj i inovacijskoj politici, prometu i zbrinjavanju otpada, te u sustavu upravljanja i odgođenim privatizacijama javnih i državnih poduzeća.

    26.02. (11:30)

    Probušeno Dno Vrećice

    Niža stopa PDV-a imala slabašan utjecaj na cijene, ako ikakav

    Indirektnim porezima kao što je PDV veoma je teško utjecati na cijene, analizira Ekonomski lab utjecaj smanjenja PDV-a na meso, ribu, mesne i riblje prerađevine, voće, povrće i jaja s 25 na 13 posto. Do nekih promjena u usporedbi sa siječnjom 2018. jest došlo, ali se ne poklapaju sa smanjenom stopom – meso je pojeftinilo za 3,5%, ili je čak došlo do poskupljenja – povrće je skuplje za 4,4%. A i za meso je pitanje je li pojeftinjenje povezano s PDV-om, ili sa smanjenjem cijene na svjetskom tržištu u proteklih godinu baš za oko 3%. Prijedlog ekonomskih stručnjaka je da je mnogo učinkovitije i pravednije socijalnu politiku voditi prikupljanjem poreza jedinstvenom stopom, a preraspodjelu obavljati transferima čime se kupovna moć relativno najviše poveća onima kojima je najpotrebnije.

  • Slične vijesti

    Jučer (12:00)

    Recept hrvatskog uspjeha

    Skamenjeni pred istinom: BBB- nas je vratio u 1997.

    “Ministar Horvat je bez trunke ustezanja, srama, brojke ili studije, ponovo ponizio hrvatsku javnost ispalivši tezu da nije baš sigurno kako je 557 milijuna manje od milijarde, jer bi se potonje «ulaganje» kroz desetak godina moglo isplatiti. Skamenjen pred istinom o tome kako ljudi koji nikada nisu donosili teške poslovne odluke barataju milijardama, nisam se začudio kada se ministrovom pjevu obećanja pridružila i Predsjednica, s prigodno nepamtljivom izjavom o važnosti industrije, tehnološkog razvoja i slično”, komentira Velimir Šonje za Ekonomski lab.

    17.03. (13:30)

    Sve što dobro znamo

    Crna knjiga i bijeli miševi

    Predstavljena je Crna knjiga trošenja javnog novca, projekt Udruge poreznih obveznika Lipa. Dobili smo knjižicu s pregledom četrdesetak tipičnih slučajeva, više ili manje poznatih i do sada javno obrađivanih: od sveprisutnog Uljanika, preko trogirskog sudskog slučaja koji je trajao 47 godina, do požeškog kazališta bez glumaca. Analizira je Velimir Šonje za Ekonomski lab

    14.03. (22:30)

    Nema straha od recesije, samo straha od straha

    Ekonomski lab: 10-godišnji prinos na obveznice prvi put ispod 2%

    Ekonomski lab u osmom nastavku serijala o recesiji koja, prema nekima, “sad-će-samo-što-nije”, piše da je 10-godišnji prinos na hrvatsku državnu obveznicu ovaj tjedan prvi put pao ispod 2%, dok se realan promet u trgovini na malo u siječnju nalazio 4,3% iznad siječnja 2018., a i izvoz je, u kunskoj protuvrijednosti, porastao 4% prema lanjskom siječnju. Zaključak je da prolazimo kroz dobar početak godine, a da se na eventualne prve jače signale recesije treba čekati kraj godine.

    06.03. (18:30)

    Ekonomski lab: Eurobarometar i ankete – podržavaju li građani uvođenje eura?

    Anketna pitanja često oblikuju odgovore. U ovom tekstu na temelju guvernerove prezentacije o anketama o uvođenju eura a puno grafikona Ivica Brkljača i Velimir Šonje analiziraju trendove stavova građana u vezi uvođenja eura. Jedna zanimljiva stvar – u zemljama koje imaju euro potpora EMU kontinuirano raste, dok u zemljama koje nemaju euro potpora kontinuirano pada. Ekonomski lab

    05.03. (22:30)

    Ne može recesija doći do daha

    Ekonomski lab: Kamate su niske pa investitori ulažu u dionice

    U svijetu niskih kamatnih stopa, investitori su spremni progutati veći rizik kako bi došli do viših prinosa, pa su dionice logična destinacija. Što, naravno, ne znači da se takav odnos snaga može protegnuti unedogled, ali za sada itekako ide u prilog optimistima na Wall Streetu, podgrijavajući pozitivan trend – analizira Ekonomski lab sklonost investitora dionicama u sjeni navodno definitivne recesije koja će “nekad-ne-zna-se-kad”.

    03.03. (14:27)

    Otvoreno-zatvoreno

    Trebamo li čekati da budemo ‘spremni’ za euro? Velimir Šonje tvrdi: To je prevara!

    Ekonomski analitičar Velimir Šonje povodom diskusija o uvođenju eura obrušio se na dogmu čekanja da za to budemo spremni, pa piše: “Naravno, to je prevara. Na pripremi nitko ne radi. Širenje lažnih vijesti – lažne nade – da bi se nešto bolje za sve, za narod, moglo postići odgodom ulaska u Europski tečajni mehanizam, služi nečemu posve drugom. Služi tome da neka nova grupa ljudi osvoji poluge vlasti i povuče ih tako da rade njima u prilog…” Ekonomski lab

    01.03. (10:30)

    Lego setovi – alternativna imovinska i investicijska kategorija

    Raspon kretanja cijena podrazumijeva varijacije od blago negativnih vrijednosti sve do troznamenkastih stopa rasta, a jednom kada proizvođač obustavi proizvodnju i “umirovi” određeni set kockica (temu), trgovina na sekundarnom tržištu postaje zamjetno življa, a cijena značajno raste. Zbog toga Lego je počeo zanimati i “obične” špekulante, izvan širokog kruga obožavatelja kockica – piše Mario Gatara za Ekonomski lab

    28.02. (23:50)

    Ekonomija valja, država ne

    Analiza izvješća EU: Ostaju strukturni problemi – svi vezani uz javni sektor

    Hrvatska je ostvarila napredak koji ju je 2017. prvo izmaknuo iz procedure prekomjernog deficita, a sada i iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, piše Ekonomski lab u svojoj analizi novog izvješća Europske komisije za Hrvatsku. Strukturne slabosti ostaju i jasno su locirane u javnoj administraciji, pravosuđu, teritorijalnoj organizaciji, zdravstvu, obrazovanju, znanstvenoj i inovacijskoj politici, prometu i zbrinjavanju otpada, te u sustavu upravljanja i odgođenim privatizacijama javnih i državnih poduzeća.

    26.02. (11:30)

    Probušeno Dno Vrećice

    Niža stopa PDV-a imala slabašan utjecaj na cijene, ako ikakav

    Indirektnim porezima kao što je PDV veoma je teško utjecati na cijene, analizira Ekonomski lab utjecaj smanjenja PDV-a na meso, ribu, mesne i riblje prerađevine, voće, povrće i jaja s 25 na 13 posto. Do nekih promjena u usporedbi sa siječnjom 2018. jest došlo, ali se ne poklapaju sa smanjenom stopom – meso je pojeftinilo za 3,5%, ili je čak došlo do poskupljenja – povrće je skuplje za 4,4%. A i za meso je pitanje je li pojeftinjenje povezano s PDV-om, ili sa smanjenjem cijene na svjetskom tržištu u proteklih godinu baš za oko 3%. Prijedlog ekonomskih stručnjaka je da je mnogo učinkovitije i pravednije socijalnu politiku voditi prikupljanjem poreza jedinstvenom stopom, a preraspodjelu obavljati transferima čime se kupovna moć relativno najviše poveća onima kojima je najpotrebnije.