Prvi korak je plan za ulaganja koja su sto posto bespovratnih sredstava (6,3 milijarde), zatim idemo na višegodišnji financijski okvir, u kojem je naša participacija 15%, a 85% na EU (20 milijardi), i za treći korak iz instrumenta EU sljedeće generacije (3,6 milijardi) imamo vremena do 2023. – sve skupa na raspolaganju od EU imamo 30 milijardi eura u idućih 10 godina, rekao je Plenković. Postoje kriteriji: najmanje 37% projekata mora se odnositi na tzv. zelenu tranziciju, najmanje 20% na digitalnu tranziciju, a cijeli plan temelji se na načelu koji su u Europskoj komisiji nazvali “Ne nanosi značajnu štetu”. Što se raspodjele tiče, na gospodarstvo će ići 54% sredstava, na 10%, na obrazovanje i znanost 15%, na tržište rada 4%, na zdravstvo 5%, a na obnova zgrada nakon potresa 12%.
Bruxelles drumom, Zagreb šumom
Fondovi: EU fokusirana na jedne teme, Hrvati na nešto sasvim drugo
EU za Hrvatsku ima pripremljeno 100 milijardi kuna od 2013. do 2017., većinom za poljoprivredu, energetske projekte i željeznicu, no kažu iz Bruxellesa da Hrvati ne znaju što traže i gdje treba tražiti novac i informacije. Dodaju da je Europa fokusirana na jedne teme, a da je u Hrvatskoj fokus na nečem sasvim drugom, navodeći kao primjer pelješki most. Čudan im je i hrvatski običaj da se otvara šampanjac kad EU odobri financiranje nekog projekta, iako posao završava tek nekoliko godina po završetku kad EU revizori pročešljaju svu dokumentaciju i odobre finalne isplate. Poslovni