• 07.02. (11:30)

    Zasad je lift u podrumu

    Žalac: Čekamo stav Bruxellesa o ugradnji dizala

    Ministarstvo EU fondova će u dogovoru s udrugom HP i HT umirovljenika pokušati ‘pivotirati’ prvi natječaj za ugradnju liftova u zgradama, ali da je sve na Europskoj komisiji čiji su ljudi bili u Hrvatskoj u siječnju i sad se čeka njihov odgovor. Ministrica Žalac vidi jedan problem – državne potpore su problematične kada govorimo o tome koliko onda rastu cijene zgrada. Večernji



  • Slične vijesti

    Srijeda (13:30)

    Čini se ništa od ugradnje dizala u zgrade, zasad. ‘Nije kriva EU, nego Ministarstvo!’

    Jutarnji doznaje iz “dobro upućenih izvora” da od EU sufinanciranja ugradnje dizala u stambene zgrade neće biti ništa. “vrlo neslužbene informacije” tvrde da je to zato jer bi se time, kao, pogodovalo “vlasnicima privatnih nekretnina”. Na to odgovara Biljana Borzan da EU redovito financira energetsku obnovu tih istih privatnih nekretnina, a da je sličan projekt Komisija već odobrila za provođenje u Poljskoj. Začetnik projekta, umirovljenik Želimir Manenica, kaže da je isključivi krivac nemarnost Ministarstva regionalnog razvoja koje nije na vrijeme pokrenulo izmjene operativnog programa, a za što nam je Europska komisija dala rok u prosincu 2018. godine. Borzan dodaje kako ministricu Žalac ništa ne sprečava da projekt sufinanciranja obnove dizala uključi makar u sljedeće operativno razdoblje. Jutarnji list

    09.04. (17:30)

    Kad državu koči - država

    Pet glavnih razloga zbog kojih kasne hrvatski strateški projekti: Birokracija, birokracija, birokracija, birokracija i – manjak ljudi u birokraciji

    Bruxelles je kritizirao Hrvatsku zbog kašnjenja u provedbi projekata koji su sufinancirani iz fondova EU – npr. pruga Križevci – Koprivnica – državna granica, za što je EU dala 241 milijun eura, kasni dvije godine. HŽ Infrastruktura i Izvršna agencija za inovacije i mreže navode pet razloga kašnjenja: izdavanje lokacijske dozvole traje najmanje šest mjeseci, na izdavanje građevinske dozvole čeka se i pola godine, rok za dostavu nalaza vještaka o izvlaštenju je 30 dana, a nekad se čeka i 4 mjeseca, premalo ljudi u provedbi projekata, u katastru, gruntovnici, uredima državne uprave, neusklađeni propisi koji su kontradiktorni, a državne ustanove ih i različito tumače.

    22.12.2018. (12:30)

    Stairways to heaven

    Nemate dizalo u zgradi? Ovo je sve što trebate znati ako ga želite ugraditi

    Koordinacijski odbor umirovljeničkih udruga Hrvatske pošte i Hrvatskog Telekoma poslao je 16.804 pisma predstavnicima vlasnika stanova u zgradama visine tri kata i više, a koje nemaju ugrađeno osobno dizalo. U pismu je priložen i obrazac pretprijave, kojih se očekuje 11.000. Trošak ugradnje jednog dizala kreće se od 340.000 do 440.000 kuna, a od tog iznosa 85 posto pokrilo bi se iz fondova EU-a. Tportal

    07.12.2018. (07:30)

    Starijima i invalidima su stubišta nepremostiva prepreka

    Hrvatska dobila još jednu šansu: Ugradnja liftova će ipak biti moguća novcem EU fondova

    Europarlamentarka Biljana Borzan poručuje kako nam Europska komisija daje još jednu šansu za taj projekt, oko kojeg se ona angažirala zajedno s umirovljenicima, a zahvaljujući kojem bi zgrade mogle povlačiti 85 posto sredstava, dok bi ostalo morale same financirati. U Osijeku, primjerice, ima oko 800 ulaza u višestambenim zgradama visine četiri do šest katova, koje nemaju dizala. Prema riječima tamošnjeg dogradonačelnika Borisa Piližote, ugradnja dizala u sve te ulaze koštala bi oko 300 milijuna kuna, ali bi i Grad mogao pomoći s pet posto sredstava, što znači da bi i učešće stanara iznosilo deset posto. Novi list

    29.11.2018. (14:30)

    Zapadna obećanja

    Hrvatska iz EU fondova ugovorila 6,6 milijardi eura, dobila dosad 1,8

    Hrvatska je za razvojne projekte od 2014. godine imala na raspolaganju 12,6 milijardi eura (10,7 milijardi iz zajedničkog proračuna i 1,9 milijardi iz hrvatskog proračuna), a dosad je ugovorena isplata 6,6 milijardi eura, što je 52 posto iskorištenosti, dok je stopa plaćanja, novci koje smo zapravo dobili, 14,5 posto, što je 1,83 milijardi eura. 2016. godine stopa ugovaranja je bila 9%, a stopa plaćanja 2,7%. Prosjek (ugovaranja) u EU je 61%, a Bruxelles je poručio da Hrvatskoj nedostaje ljudi na poslovima oko fondova. 24 sata

    17.04.2018. (07:07)

    More novca

    Prvi novci iz Bruxellesa za obnovu luka: Pašman, Pula, Korčula, Dubrovnik…

    Radovima na luci Tkon na otoku Pašmanu vrijednim 32 milijuna kuna počinje projekt obnove hrvatskih luka, što se po prvi puta financira bespovratnim sredstvima Europske unije. Cilj je vrlo načelan, kako to i ide s europskim fondovima – integracija hrvatskih otoka u širu prometnu mrežu i svladavanja prepreke za lokalni gospodarski rast. Namjera je realizirati 28 projekata u morskim lukama od Pule, Cresa i Senja do Korčule, Brača i Dubrovnika, ulaganja u vrijednosti 176 milijuna kuna. Jutarnji

    07.02.2018. (12:12)

    7 veličanstvenih

    300 milijuna eura hrvatskim gradovima za održivi razvoj

    Sedam najvećih hrvatskih gradova dobit će 303,4 milijuna eura iz europskih fondova – Zagrebu je na raspolaganju 114.9 milijuna eura, Splitu 46.6, Rijeci 43.7, Osijeku 34.6, Zadru 22.8, Slavonskom Brodu 20.9 te Puli 19.8 milijuna eura. Novac će ići na projekte za koje smatraju da će najbolje doprinijeti njihovom razvoju, stvaranju novih radnih mjesta te povećanju kvalitete života građana. Monitor.hr

    01.02.2018. (17:00)

    EUlevator

    Mrak Taritaš i Hrelja: Fondovima EU financirati ugradnju liftova

    Zastupnici Anka Mrak Taritaš i Silvano Hrelja pozvali su ministricu Žalac da otvori nišu za gradnju liftova u zgradama koje ih još nemaju, da se olakša život umirovljenicima i mladim obiteljima s djecom. Kažu ovo dvoje da bi se projekt mogao sufinancirati iz fondova Europske unije i to u iznosima od 80 do 100 posto cijene. Cijena ugradnje liftova, ovisno o zgradama, kreće se od 30 do 50 tisuća eura. Večernji

    29.01.2018. (08:07)

    Od A+ do Ž

    Novi kampus u Varaždinu: Jedina javna zgrada kategorije A+

    Novi studentski kampus u Varaždinu jedina je zgrada javne namjene u Hrvatskoj koja je kategorizirana kao A+, što je postignuto, među ostalim, kroz armirani beton, staklo u prizemnom dijelu, ventiliranu fasadu od vlakno-cementnih ploča i aluminijsku stolariju s drvenim krilima. Na krovu je solarna elektrana koja stvara električnu energiju za strojarnicu, hladnjake i dizalice topline, kao i za stari dom u susjedstvu, kišnica se koristi za sanitarnu vodu, svjetla se pale na senzore itd. Dom je koštao 141 milijun kuna, od čega su 85% bespovratna sredstva iz Europske unije. Jutarnji ima fotografije kampusa.

    25.01.2018. (15:44)

    VajFaj zvjezdice

    Natječaj EU za izgradnju WiFi točaka – 15.000 eura po projektu

    Europska unija pripremila je 120 milijuna eura u projektu WiFi4EU za izgradnju besplatnih WiFi točaka u lokalnim zajednicama u državama EU, uključujući naravno i Hrvatsku. Za natječaj za dodjelu sredstava moći će se prijaviti komunalna poduzeća, bolnice, vrtići, javni prijevoznici te druge tvrtke u vlasništvu lokalnih samouprava kao i same jedinice lokalne samouprave. Bespovratna sredstva bit će u prosječnom iznosu od 15 tisuća eura. Ovdje informacije u projektu – gdje prijave, kada, kako… Poslovni

  • Slične vijesti

    Srijeda (13:30)

    Čini se ništa od ugradnje dizala u zgrade, zasad. ‘Nije kriva EU, nego Ministarstvo!’

    Jutarnji doznaje iz “dobro upućenih izvora” da od EU sufinanciranja ugradnje dizala u stambene zgrade neće biti ništa. “vrlo neslužbene informacije” tvrde da je to zato jer bi se time, kao, pogodovalo “vlasnicima privatnih nekretnina”. Na to odgovara Biljana Borzan da EU redovito financira energetsku obnovu tih istih privatnih nekretnina, a da je sličan projekt Komisija već odobrila za provođenje u Poljskoj. Začetnik projekta, umirovljenik Želimir Manenica, kaže da je isključivi krivac nemarnost Ministarstva regionalnog razvoja koje nije na vrijeme pokrenulo izmjene operativnog programa, a za što nam je Europska komisija dala rok u prosincu 2018. godine. Borzan dodaje kako ministricu Žalac ništa ne sprečava da projekt sufinanciranja obnove dizala uključi makar u sljedeće operativno razdoblje. Jutarnji list

    09.04. (17:30)

    Kad državu koči - država

    Pet glavnih razloga zbog kojih kasne hrvatski strateški projekti: Birokracija, birokracija, birokracija, birokracija i – manjak ljudi u birokraciji

    Bruxelles je kritizirao Hrvatsku zbog kašnjenja u provedbi projekata koji su sufinancirani iz fondova EU – npr. pruga Križevci – Koprivnica – državna granica, za što je EU dala 241 milijun eura, kasni dvije godine. HŽ Infrastruktura i Izvršna agencija za inovacije i mreže navode pet razloga kašnjenja: izdavanje lokacijske dozvole traje najmanje šest mjeseci, na izdavanje građevinske dozvole čeka se i pola godine, rok za dostavu nalaza vještaka o izvlaštenju je 30 dana, a nekad se čeka i 4 mjeseca, premalo ljudi u provedbi projekata, u katastru, gruntovnici, uredima državne uprave, neusklađeni propisi koji su kontradiktorni, a državne ustanove ih i različito tumače.

    11.02. (16:00)

    Biljana Borzan predstavila podatke o pretprijavama za ugradnju liftova: Javilo se 12 tisuća zgrada što je 70 posto od 16.804 evidentiranih zgrada bez liftova

    Iscrpnije...
    22.12.2018. (12:30)

    Stairways to heaven

    Nemate dizalo u zgradi? Ovo je sve što trebate znati ako ga želite ugraditi

    Koordinacijski odbor umirovljeničkih udruga Hrvatske pošte i Hrvatskog Telekoma poslao je 16.804 pisma predstavnicima vlasnika stanova u zgradama visine tri kata i više, a koje nemaju ugrađeno osobno dizalo. U pismu je priložen i obrazac pretprijave, kojih se očekuje 11.000. Trošak ugradnje jednog dizala kreće se od 340.000 do 440.000 kuna, a od tog iznosa 85 posto pokrilo bi se iz fondova EU-a. Tportal

    07.12.2018. (07:30)

    Starijima i invalidima su stubišta nepremostiva prepreka

    Hrvatska dobila još jednu šansu: Ugradnja liftova će ipak biti moguća novcem EU fondova

    Europarlamentarka Biljana Borzan poručuje kako nam Europska komisija daje još jednu šansu za taj projekt, oko kojeg se ona angažirala zajedno s umirovljenicima, a zahvaljujući kojem bi zgrade mogle povlačiti 85 posto sredstava, dok bi ostalo morale same financirati. U Osijeku, primjerice, ima oko 800 ulaza u višestambenim zgradama visine četiri do šest katova, koje nemaju dizala. Prema riječima tamošnjeg dogradonačelnika Borisa Piližote, ugradnja dizala u sve te ulaze koštala bi oko 300 milijuna kuna, ali bi i Grad mogao pomoći s pet posto sredstava, što znači da bi i učešće stanara iznosilo deset posto. Novi list

    29.11.2018. (14:30)

    Zapadna obećanja

    Hrvatska iz EU fondova ugovorila 6,6 milijardi eura, dobila dosad 1,8

    Hrvatska je za razvojne projekte od 2014. godine imala na raspolaganju 12,6 milijardi eura (10,7 milijardi iz zajedničkog proračuna i 1,9 milijardi iz hrvatskog proračuna), a dosad je ugovorena isplata 6,6 milijardi eura, što je 52 posto iskorištenosti, dok je stopa plaćanja, novci koje smo zapravo dobili, 14,5 posto, što je 1,83 milijardi eura. 2016. godine stopa ugovaranja je bila 9%, a stopa plaćanja 2,7%. Prosjek (ugovaranja) u EU je 61%, a Bruxelles je poručio da Hrvatskoj nedostaje ljudi na poslovima oko fondova. 24 sata

    17.04.2018. (07:07)

    More novca

    Prvi novci iz Bruxellesa za obnovu luka: Pašman, Pula, Korčula, Dubrovnik…

    Radovima na luci Tkon na otoku Pašmanu vrijednim 32 milijuna kuna počinje projekt obnove hrvatskih luka, što se po prvi puta financira bespovratnim sredstvima Europske unije. Cilj je vrlo načelan, kako to i ide s europskim fondovima – integracija hrvatskih otoka u širu prometnu mrežu i svladavanja prepreke za lokalni gospodarski rast. Namjera je realizirati 28 projekata u morskim lukama od Pule, Cresa i Senja do Korčule, Brača i Dubrovnika, ulaganja u vrijednosti 176 milijuna kuna. Jutarnji

    07.02.2018. (12:12)

    7 veličanstvenih

    300 milijuna eura hrvatskim gradovima za održivi razvoj

    Sedam najvećih hrvatskih gradova dobit će 303,4 milijuna eura iz europskih fondova – Zagrebu je na raspolaganju 114.9 milijuna eura, Splitu 46.6, Rijeci 43.7, Osijeku 34.6, Zadru 22.8, Slavonskom Brodu 20.9 te Puli 19.8 milijuna eura. Novac će ići na projekte za koje smatraju da će najbolje doprinijeti njihovom razvoju, stvaranju novih radnih mjesta te povećanju kvalitete života građana. Monitor.hr

    01.02.2018. (17:00)

    EUlevator

    Mrak Taritaš i Hrelja: Fondovima EU financirati ugradnju liftova

    Zastupnici Anka Mrak Taritaš i Silvano Hrelja pozvali su ministricu Žalac da otvori nišu za gradnju liftova u zgradama koje ih još nemaju, da se olakša život umirovljenicima i mladim obiteljima s djecom. Kažu ovo dvoje da bi se projekt mogao sufinancirati iz fondova Europske unije i to u iznosima od 80 do 100 posto cijene. Cijena ugradnje liftova, ovisno o zgradama, kreće se od 30 do 50 tisuća eura. Večernji

    29.01.2018. (13:38)

    Inkubator Pismo iz Novske povukao 25 milijuna kuna iz EU fondova – samo za gaming studije

    Iscrpnije...