159 škola sljedeće školske godine uvodi jesenske praznike - Monitor.hr
17.06.2019. (12:30)

Odbrojavanje sitnog

159 škola sljedeće školske godine uvodi jesenske praznike

U ovim će školama jesenski odmor trajati od 30. listopada do 4. studenog, prvi dio zimskog odmora bit će od 23. prosinca do 7. siječnja, a drugi od 24. veljače do 2. ožujka, dok će im proljetni odmor započeti 9. travnja 2020. i trajati do 14. travnja 2020. godine. Riječ je o nekim školama s područja Istre, Rijeke, Karlovca, Zagorja i Koprivnice. U Zagrebu, Splitu i Slavoniji ostaje kao dosad. Večernji


Slične vijesti

05.09. (18:00)

Svi u gradove

Selima s manje učenika prijeti ukidanje školskih autobusnih linija

Udruga hrvatskih autobusnih javnolinijskih prijevoznika (HAJLP) od županija traži da potpišu ugovore o javnoj usluzi prema kojima bi se prijevoz do škole obračunavao po kilometru, a ne broju učenika, čime bi pokrili visoke troškove održavanja i povećane cijene goriva. Bez obzira na sufinanciranje srednjoškolskog prijevoza, tvrde da im je neisplativo održavati linije sa samo nekoliko učenika. Prijevoznici takve ugovore imaju sklopljene samo u Zagrebačkoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. Najugroženije su Krapinsko-zagorska, Ličko-senjska, Bjelovarsko-bilogorska, Vukovarsko-srijemska… Građani će zbog toga ostati bez linija, ističu iz udruge. Nacional

05.09. (10:00)

Natrag u klupe

Danas počinje škola, Jokić: Hrvatska škola nosi puno više toga pozitivnog nego negativnog

Naše školstvo mori jedna velika mana – a to je da malu djecu od najranije dobi ne učimo kako naučiti. Stoga bi, preporučuje, više od toga da se ‘visi’ nad njima i njihovim predmetima, trebalo raditi na tome da djeca uče – kako učiti. Krajnje je vrijeme da se učitelje, učiteljice, nastavnike, ali i sve one koji rade u školama zaštiti, odnosno da im se da adekvatna zaštita od pritisaka, od svih onih koji misle da svojim utjecajem mogu utjecati na njihove ocjene. Zaštita znači uvođenje striktnog seta pravila u škole. To su pravila koja će se odnositi na ponašanje, ocjenjivanje i vrednovanje. Ove školske godine u nekim školama bit će i novi predmet. “Predmet “Škola i zajednica”, popularno nazvana ŠIZ, gdje učenici sami odabiru čime se žele baviti, koji je problem koji žele istražiti u svome okružju. Ideja je da se mladi ljudi povezuju, bez obzira na njihov ideološki predznak. Nacional i HRT

01.07. (08:00)

Treba promijeniti način ocjenjivanja i vrednovanja u školama

24.06. (14:00)

Another brick in the wall

Hrvatska – zemlja lažnih odlikaša

Svaka školska ocjena, iz bilo kojeg nastavnog predmeta je vrlo kompleksna i čini je više komponenti (elemenata), gdje bi znanje moralo biti jezgra, oko koje se slažu ostale komponente, karakteristične za svaki nastavni predmet, uz zalaganje učenika, što često stvara pedagoški dio ocjene, pri čemu je bitno operativno znanje. Učenje napamet, biflanje činjenica bi trebalo biti iza nas. Razni različiti izvori informacija su nam na dohvat ruke. Neke se temeljne stvari moraju naučiti i zapamtiti, što ne znači “spremanje” i pamćenje podataka. Sasvim je dovoljno znati. Gdje pojedine podatke naći i kako ih koristiti u konkretnom zadatku. To je zapravo jedan od glavnih ciljeva učenja i obrazovanja – znati se služiti podacima. Teško je učenike smjestiti u pet klasa, pa ih onda veliku većinu stavljamo u jednu klasu, odnosno proglašavamo odlikašima. Ankica Benček za Lupigu.

06.09.2021. (00:00)

Pandemija u školskom dvorištu

Jokić: Stvarna škola treba im kao sidro, ne smijemo im zatvoriti ta vrata

Mentalno zdravlje djece i mladih već sada predstavlja javnozdravstveni problem, a u budućnosti bi mogao postati još veći društveni problem. Ipak, možemo puno toga učiniti i iz ove složene društvene slike, baš kao i iz mnogih osobnih kriznih situacija, izaći snažnijima. Rezultati istraživanja provedenog u 161 osnovnoj i srednjoj školi ukazuju na to da je na živote velikog dijela učenika i odgojno-obrazovnih radnika pandemija imala negativan utjecaj. Češću pojavnost depresivnih i anksioznih smetnji primjećuju i stručni suradnici u školama. Kad se k tome doda povećanje strahova i fobija u potresima pogođenim područjima, Za razvoj mlade osobe izrazito je važan prijateljski zagrljaj na igralištu, cigareta na školskom dvorištu, spoznaja da su učitelji i nastavnici ‘stvarni’ ljudi sa ‘stvarnim’ problemima, snovima i razočaranjima. Sve to osigurava redovna škola, objašnjava Boris Jokić za Tportal.

08.05.2021. (12:30)

Natrag u klupe

Od ponedjeljka u školi svi učenici u 14 županija

Od ponedjeljka se u školske klupe vraćaju svi učenici osnovne i srednje škole u 14 županija, u 5 županija online nastavu imaju učenici predmetne nastave i svi srednjoškolci osim maturanata (u Brodsko-posavskoj, Istarskoj, Požeško-slavonskoj, Šibensko-kninskoj te u Varaždinskoj županiji), a u dvjema će online nastavu imati samo srednjoškolci (u Krapinsko-zagorskoj i Primorsko-goranskoj). Iznimke postoje i u Sisačko-moslavačkoj, Osječko-baranjskoj te Primorsko-goranskoj županiji. U mnogim županijama provodit će se i praktična nastava po A modelu. N1

27.04.2021. (23:30)

Kad staviš ručnik na glavu, a ne znaš gradivo, za koliko se vremena pod ručnikom temperatura popne za 5 stupnjeva?

Sindikat o profesorici koja je od učenika tražila da stave ručnik na glavu: A kako spriječiti zloupotrebu odgovaranja na daljinu?

Profesorica fizike iz zagrebačke Veterinarske škole zatražila je učenike da tijekom online ispitivanja imaju ručnike na glavi, na što su se potužili roditelji, a ravnateljica krenula u provjeru. Školski sindikat Preporod brani postupak nastavnice: “Svi oni koji se zgražaju nad postupkom kolegice koja je, želeći spriječiti pomoć sa strane prilikom online odgovaranja, tražila od učenika da prekriju glavu ručnikom, trebali bi se zapitati što uopće može učiniti nastavnik u situaciji kada učenik zloupotrebljava mogućnost odgovaranja na daljinu. Na ovo pitanje učiteljima i nastavnicima neće odgovoriti ni ravnatelj, ni savjetnik ni ministar”. N1

05.03.2021. (12:00)

Vjeroučiteljica pitala djecu bi li radije sjedila pored Srbina ili redovnika

Vjeroučiteljica osnovne škole kod Rijeke učenicima osmog razreda je za vježbu podijelila listiće na kojima bi trebali reći zašto žele i zašto ne žele u vlaku sjediti pored starijeg redovnika s Biblijom u rukama, homoseksualca, srpskog vojnika iz Bosne ili prostitutke iz Berlina. Kao opcije se nude i Rom, afrička žena, umjetnik koji boluje od AIDS-a. Program inače financira EU kao praktičnu nastavu za razvijanje kritičkog razmišljanja. Index