U prvih osam mjeseci ove godine zabilježeno je 11,6 milijuna turističkih dolazaka u Hrvatsku i gotovo 60 milijuna turističkih noćenja, što je 9,2 posto, odnosno 7,4 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine i predstavlja novu rekordnu razinu turističkih dolazaka i noćenja. Povoljnija turistička kretanja fizičkih pokazatelja strukturno su rezultat porasta kod domaćih i stranih turista s time da domaći turisti ostvaruju nešto bržu dinamiku rasta dolazaka i noćenja u odnosu na strane turiste, izvijestila je Hrvatska gospodarska komora. Monitor

7 točaka SDP-ova izbornog programa

Chui imaju novi album – obradili temu iz ‘Terminatora’

Nova grozota od BMW-a stiže upravo iz Mađarske!

U prvih osam mjeseci ove godine zabilježeno je 11,6 milijuna turističkih dolazaka u Hrvatsku i gotovo 60 milijuna turističkih noćenja, što je 9,2%, odnosno 7,4% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine i predstavlja novu rekordnu razinu turističkih dolazaka i noćenja. Povoljnija turistička kretanja fizičkih pokazatelja strukturno su rezultat porasta kod domaćih i stranih turista s time da domaći turisti ostvaruju nešto bržu dinamiku rasta dolazaka i noćenja u odnosu na strane turiste.

U kolovozu ove godine zabilježeno je 3,87 milijuna turističkih dolazaka i 23,7 milijuna turističkih noćenja, što je 7,1%, odnosno 5,5% više u odnosu na isti mjesec lani. Pritom se kod domaćih turista bilježi brža dinamika rasta noćenja (8,5%) u odnosu na strane turiste (5,3%), ali je kod stranih turista zabilježena brža dinamika (7,1%) dolazaka u odnosu na domaće turiste (6,9%).

Navedenih nekoliko podataka rekordni su, odnosno u kolovozu ove godine ostvarena je rekordna razina turističkih dolazaka i noćenja, najbrža dinamika rasta ukupnih noćenja još od 2011. godine (kada je stopa iznosila 6,5%), najbrža dinamika rasta dolazaka domaćih turista još od 2007. godine (9%) i rekordna dinamika rasta noćenja domaćih turista još od 2006. godine (8,7%).

Dinamičan rast fizičkih pokazatelja domaćih turista djelomično je rezultat niske baze (koju su stvorila višegodišnja negativna kretanja tog pokazatelja) i blagoga realnog povećanja neto plaća. Rekordna razina ukupnih fizičkih pokazatelja rezultat je, prije svega, povoljnijih kretanja stranih turista koji unazad nekoliko godina ostvaruju rast u broju noćenja. Povoljnija kretanja stranih turista najvećim su dijelom rezultat zabilježenih povećanja kod turista iz zemalja Europske unije koja predstavlja najznačajnije emitivno tržište za hrvatski turizam. Povećana aktivnost turista iz EU djelomično se može povezati s povoljnijim gospodarskim prilikama u Europskoj uniji.

Godišnji rast fizičkih pokazatelja u kolovozu, nastavak je kontinuiranoga uzlaznog trenda koji je započet još prošle godine, odnosno kod turističkih dolazaka od travnja, a kod noćenja od prosinca prošle godine bilježi se kontinuirani trend rasta. Uz poznate podatke za prvih osam mjeseci, kada se obično ostvari nešto više od 80 % noćenja cijele godine, izvjesno je da će na razini ove godine biti ostvaren realan rast turističkih noćenja od oko 7%.

„Ostvareni devizni prihod od turizma u prošloj godini kretao se na razini oko 17,3% BDP-a, po čemu je Hrvatska vodeća u EU, a iza nas slijede otočne države Malta i Cipar. Takav pokazatelj sugerira visoku ovisnost gospodarstva o turizmu i upućuje na nedovoljno diverzificiranu gospodarsku strukturu Hrvatske“, komentira Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

Hrvatski instrumentalni jazz bend Chui objavio je treći album ‘Third Sun From The Stone’, a glavna atrakcija na albumu je obrada teme iz ‘Terminatora’. Naslov i omot novog albuma sugeriraju da su se Chui za inspiraciju poslužili znanstvenom fantastikom i uzbudljivom rock glazbom legendarnog Jimi Hendrixa.

Od posljednjeg albuma Chui su nastupili na najvećim domaćim jazz festivalima, rame uz rame s najvećim svjetskim velikanima jazz glazbe, pa su tako na desetom Zagreb Vip Jazz festivalu zasvirali kao predgrupa Medeski Scofield Martin & Woodu, po mnogima najboljem jazz sastavu u zadnjih 15 godina, dok su ovog ljeta na Liburnija Jazz festivalu nastupili kao predgrupa kubanskom all star jazz sastavu Volcan predvođenim jednim od najvećih jazz pianista današnjice Gonzalom Rubalcabom. Svakako treba spomenuti i Chuiev kontroverzni nastup na otvaranju tvrđave Sv. Mihovil kada su neočekivanom izvedbom himne Republike Hrvatske, s jedne strane uzburkali konzervativne domaće političke opcije dok je s druge strane himna u njihovom aranžmanu prvi put u njezinoj povijesti proglašena glazbenim vrhuncem na takvoj glazbenoj manifestaciji. Nedavno je Chui imao i čast braniti hrvatske glazbene snage na Litavskom Kaunas Bienalu, najcjenjenijem bienalu među baltičkim državama.

Pedeset biznismena bankama duguje 3,8 milijardi kuna i još stotine milijuna kuna poreza. 24 sata donosi popis onih koji duguju najviše. Većina su ih javnosti poznati poduzetnici, hotelijeri, brokeri, bankari, mešetari zemljištem. Najzaduženiji među njima je nogometni menadžer i direktor Mile Čačić (65) iz Bruške kraj Benkovca. Tri tvrtke kojima je upravljao, a posluju ili su poslovale u Umagu, zajedno imaju više od sedam milijuna poreznog duga. On sam bankama ili drugim financijskim institucijama duguje više od 334,9 milijuna kuna.

Roboti će biti poljoprivrednici budućnosti. Tvrtka u Japanu gradi zatvorenu farmu salate koju će u potpunosti uređivati i voditi roboti i računala. Tvrtka imenom Spread očekuje da će se tvornica otvoriti u 2017., a potpuno automatizirani proces uzgoja mogao bi pomoći stvoriti salatu koja je jeftinija i bolja za okoliš. Do 98 posto vode će se reciklirati, a tvornica neće morati koristiti pesticide, jer se štetočine nalaze na otvorenom. Umjetna rasvjeta znači da uzgoj hrane neće ovisiti o vremenskim varijablama, a osvjetljenje će biti isporučeno kroz obnovljive izvore energije. Popular Science

ZFF ima novi program: Horori istoka Europe

Najnoviji trailer za akcijski spektakl godine – ‘Spectre’

‘Jastog’ dobiva dodatnu projekciju Filmomaniji

Za točno mjesec dana u domaća kina i IMAX dolazi prava filmska poslastica: akcijski spektakl Spectre. Riječ je o dvadeset i četvroj po redu filmskoj avanturi o najpoznatijem tajnom agentu na svijetu Jamesu Bondu.

Agenta 007 će put odvesti oči u oči s njegovim najzloglasnijim neprijateljem – tajnom organizacijom S.P.E.C.T.R.E. Istoimeni film u domaća kina i IMAX stiže 5. studenog, a ulaznice za ovaj akcijski spektakl godine već možete naći u pretprodaji na blagajnama kina.

Tajanstvena poruka iz njegove prošlosti poslat će tajnog agenta Jamesa Bonda u misiju u Mexico City te naposlijetku u Rim gdje će upoznati Luciju Sciarru (Monica Bellucci), prekrasnu i misterioznu udovicu poznatog kriminalca. Bond će se infiltrirati na tajni sastanak i otkriti postojanje zlokobne organizacije poznate pod imenom SPECTRE. U međuvremenu u Londonu, Max Denbigh (Andrew Scott) – novi direktor odjela za nacionalnu sigurnost, istražuje Bondove ranije zadatke i traži razloge zbog čega je MI6 kojeg vodi M (Ralph Fiennes) uopće potreban. Bond potajno zatraži pomoć od Moneypenny (Naomie Harris) i Q-a (Ben Whishaw) kako bi pronašli Madeleine Swann (Lea Seydoux), kćerku njegovog neprijatelja Mr. Whitea (Jesper Christensen) kod kojeg se nalazi trag koji vodi do otkrivanja Spectre. Kao kćerka ubojice, Madeleine shvaća Bonda više od bilo koga drugoga. Kako se Bond približava srcu Spectre uskoro saznaje za zastrašujuću povezanost između sebe i neprijatelja kojeg pokušava pronaći, a kojeg u filmu tumači dobitnik dvije prestižne nagrade Oscar Christoph Waltz.

Na ovogodišnjoj, devetoj po redu MAXtv Filmomaniji jedan od aduta je film Jastog kultnog grčkog redatelja Yorgosa Lanthimosa ovjenčanog s čak tri različite nagrade na ovogodišnjem filmskom festivalu u Cannesu u kojem su glavne uloge ostvarili Colin Farrell, Lea Seydoux, Rachel Weisz, John C. Reilly i Ben Whishaw, a za kojeg su dvije predviđene projekcije na reviji bile premalo za sve one koji su ga željeli pogledati.

Zbog toga su organizatori odlučili filmu omogućiti dodatnu projekciju u četvrtak, 8. listopada u 16:45 sati kako bi svi oni koji to nisu mogli učiniti do sada mogli pogledati film koji ne prestaje plijeniti pozornost gledatelja i kritike diljem svijeta.

Film Jastog ljubavna je priča radnjom smještena u blisku budućnost gdje prema zakonu Grada svi samci bivaju uhićeni i smješteni u Hotel. U Hotelu svi imaju isti zadatak: u roku od 45 dana pronaći odgovarajućeg partnera. Ako to ne uspiju, bivaju pretvoreni u životinje prema vlastitom izboru i pušteni u Šumu. Glavni lik filma je očajni Muškarac koji iz Hotela bježi u Šumu gdje žive Usamljeni te se, suprotno pak njihovim zakonima, zaljubljuje u jednu pripadnicu njihove družine…

Osim što je prigodno 13. izdanje festivala premješteno u mjesec koji tradicionalno započinje susretima s vješticama i vampirima, ovogodišnji Zagreb Film Festival može se pohvaliti i novim popratnim programom po izboru Daniela Rafaelića. Horor istoka Europe, slavenska jeza, strah koji je nagnao Brama Stokera da stvori svog Drakulu, sažet je i prožet ovim filmovima koji čekaju svoju publiku da joj – ispiju krv!

Odavno filmski naučeni da se iz željezne zavjese mogu događati svakojaki užasi, ZFF je odlučio ponovno baciti pogled s druge strane kako bi vidio jesu li se užas, strava i horor stvarali i na srebrnom ekranu. Iako nikad dominantni žanr (za razliku od westerna, krimića pa čak i SF-a), istočnoeuropski horor prije svega želio je prokopati po vlastitim povijesnim, ali i suvremenim traumama. Tako Rumunji iz Ceausescuovog vremena snimaju Drakulu, Hrvati spajaju Novi val s vampirizmom, Česi se obračunavaju s nacističkim simpatizerima, a Sovjetski savez s užasom koji, prema službenim podacima, nikad nije postojao.

Dva filma u programu donose priču o vampirima, a Vlad Tepeš (1979.) u režiji Dorua Nastasea vraća najpoznatijeg od svih krvopija koji je Bramu Stokeru poslužio kao inspiracija za njegov najpoznatiji lik u njegovo prirodno stanište – Rumunjsku 15. stoljeća. Nastaseovom okrutnom Nabijaču na ZFF-ovim platnima pridružit će se i ljepuškasti zagrebački vampir Teobald Majer iz filma Krvopijci u režiji Dejana Šorka. Smješten u maglovite ulice Gornjega grada, Krvopijci donosi priču o misterioznom mladiću koji se jednog dana pojavljuje na vratima uglednog zagrebačkog psihijatra Franza Glogovca tvrdeći da je vampir iz 16. stoljeća. Glavne uloge u filmu tumače Danilo Lazović, Maro Martinović i Ksenija Marinković koja se u Krvopijcima prvi puta pojavila na filmu.

Iz Čehoslovačke stiže horor s primjesama crnog humora Kremator (Spalovač Mrtvol, 1969.) u režiji Jurja Herza. Radnja je smještena u Prag krajem 1930-ih, a prati Karela Kopfrkingla, krematora koji vjeruje da spaljujući tijela pokojnika zapravo oslobađa njihove duše. Kopfrkingl je ljubitelj tibetanske filozofije, a ujedno i simpatizer i suradnik nacista, što mu donosi brojne prilike za napredovanje. Zbog crnog humora na račun Čeha koji su za vrijeme Drugog svjetskog rata surađivali s nacistima, Kremator je bunkeriran odmah nakon premijere. Unatoč tome dobio je izvrsne ocjene kritike, ušao je u mnoge antologije horor filmova i stekao brojne poklonike, među koje se ubrajaju i utjecajni stop-animatorski dvojac braća Quai.

Program uključuje i prvi sovjetski horor, Viy – duh zla (1967.), u režiji Konstantina Jeršova i Georgija Kropačjova. Priča se temelji na istoimenoj pripovjetci Nikolaja Gogolja, a prati mladog studenta teologije Komu koji se u društvu nekolicine prijatelja za praznike vraća kući te na tom putu potraži utočište u kući starice. Ubrzo, no nažalost prekasno, mladić shvati da njihova domaćica ima skrivene namjere. Poseban vizualni pečat filmu daju specijalni efekti koje potpisuje tzv. sovjetski Disney, autor animiranog filma Novi Guliver, Aleksandr Ptuško.

13. Izdanje Zagreb Film Festivala održat će se od 14. do 22. studenoga u kinima Europa i Tuškanac, MSU-u, Plesnom centru, Dokukinu KIC i Akademiji dramske umjetnosti. Festival ove godine traje jedan dan duže, glavni natjecateljski program posvećen je isključivo igranom filmu, a atraktivni popratni programi donose brojna filmska iznenađenja.

Sepp Blatter ‘privremeno suspendiran’

Servis VratiMe.com na inovativan način spaja vlasnike s izgubljenim ljubimcima

“Ako ste zaposleni negdje drugdje, vaša tvrtka može biti bez zaposlenih jer tada vašu plaću i doprinose već uplaćuje vaš poslodavac. Ako to nije slučaj, onda si morate isplaćivati barem minimalac koji za 2015. godinu iznosi 3029,55 kuna bruto (2423,64 kune neto). Na kraju ne zaboravite da vaša tvrtka mora plaćati porez na dobit od 20 posto, a ako ste ušli u sustav PDV-a (što morate ako vam je promet iznad 230 tisuća kuna godišnje) onda 25% PDV-a plaćate uz svaki izdani račun”, jedan je od savjeta koje Bizit.hr daje onima koji su se odlučili otisnuti u poduzetničke vode. Poslovni

Sretan rođendan,Vladimir Putin!

Prnjavorčani poručili premijeru Milanoviću da imaju i boljih političkih progrаmа, neka se dođe sam uvjeriti

Američki fotograf Peter Menzel proputovao je svijet bilježeći ono što obični ljudi jedu. Više svojih fotografija objavio je u knjizi pod nazivom Put oko svijeta kroz 80 prehrana. Svaka fotografija pokazuje svu hranu koju pojedinac jede u jednom danu, a posebno su zanimljive razlike u vrsti prehrane i kalorijskim vrijednostima. Buka

100 dana do početka rukometnog Eura

Maloljetnik iz Međimurja pokušao hakirati e-Dnevnik; zaradio kaznenu prijavu

Video igre nas tretiraju kao zločestu djecu, no u njima nema anarhije

Šok u Dinamu! Ademi pao na doping-testu nakon Arsenala

EP rukomet: Hrvatska ženska reprezentacija pobijedila Sloveniju 27-19

11 biografija koje bi trebalo pročitati ako se želite obogatiti

7 mudrosti Desmonda Tutua

Pet zastrašujućih načina na koje bi se stvarno mogao dogoditi smak svijeta

Što raditi ako izgubite putovnicu dok putujete inozemstvom?

Ustavni sud je potvrdio T-portalu da je zasad od tri banke zaprimio prijedloge za ocjenu ustavnosti zakona o konverziji švicarca. Prema informacijama Ustavnog suda, takve su prijedloge predale Privredna banka Zagreb (PBZ), Sberbank Europe AG i Raiffeisenbank Austria. Podsjetimo, izmjene i dopune Zakona o potrošačkom kreditiranju kojim će se krediti u švicarskim francima konvertirati u eure stupio je na snagu 1. listopada.

Guardian: Dvojica Dinamovaca među 50 najvećih talenata na svijetu

Nakon sastanka s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom predsjednica Kolinda Grabar Kitarović kazala je kako je dobila potvrdu da će Mađari vratiti vlak Hrvatskih željeznica koji su zadržali prije nekoliko tjedana kada su njime u Mađarsku tijekom velikog izbjegličkog vala prevezeni migranti i izbjeglice koji su bili na putu za Zapadnu Europu. Europska komisija potvrdila je brojku od 400.000 ljudi koji bi trebali biti vraćeni u svoje zemlje jer nemaju pravo na azil, ali je istaknula da postoji akcijski plan za vraćanje tih ljudi. Pojedini mediji su objavili, pozivajući se na dokumente koji su procurili iz Vijeća EU-a, da će EU odvojiti 800 milijuna eura za vraćanje ljudi koji ne ispunjavaju uvjete za azil. Dnevnik.hr, Seebiz, NY Times

Vakula: Zbog jesenske kiše, nekima se loše piše

Njemačka: U rujnu zabilježen 43.071 zahtjev za azilom

Neke škole rade za ‘produženi vikend’ kako bi nadoknadile sate iz štrajka

“Bez diskusije o spolnim i rasnim dimenzijama muške privilegije u SAD-u i njihovih uloga u tretmanu mentalnih bolesti, kulture oružja i biranja žrtava, nikad nećemo obraditi ovaj problem na pravi način. Trebamo bolje zakone o kontroli oružja, dublje razumijevanje uloge medija i bolje tretmane mentalnih bolesti. Međutim, više od svega trebamo javnu raspravu u homogenizaciji muževnosti u SAD-u. Muževnost ne mora biti mizogina, ne mora biti zasnovana na bijeloj premoći i ne mora njegovati kult negiranja muškarčeve emocionalne boli”, piše Huffington Post.

U potrazi za zanimljivim videosadržajem većini je ljudi prva destinacija sveprisutni YouTube, ali konkurentski Vimeo možda je ipak bolji izbor ako tražite inspiraciju i kreativan poticaj. Plan B izdvaja nekoliko kanala vrijednih pozornosti, između ostalih Ceiga, posvećen računalnoj grafici, i Short of the Week, sa nagrađivanim kratkim filmovima.

Nakon debija iOS 9, aplikacije za blokiranje oglasa su skočile na prva mjesta na App Store ljestvici. No, ubrzo su se pojavile optužbe da proizvođači aplikacija favoriziraju određene tvrtke koje se bave oglašavanjem. Jedna od žrtava je takve politike je i The Deck, mreža oglašivača čiji su oglasi mali, nenametljivi, nisu animirani, te ne prate korisnike. “Plaćamo račun za tuđe grijehe”, kaže osnivač Jim Coudal i dodaje da je njihova poslovna etika danas aktualnija nego li prije deset godina. digiday.com, Fast Company, cio.com

Mađarski fotograf Norbert Baksa snimio je modne fotografije insprirane izbjeglicama i tvrdi da je to napravio kako bi podigao svijest o tom problemu. Na nekim od fotografija, modeli na glavi nose marame ali su razgolićeni te okruženi bodljikavom žicom ograde koje označavaju mađarske granice. Ljudi na društvenim mrežama kritiziraju Basku komentirajući da koristi situaciju sa izbjeglicama za svoju samopromociju i to na najružniji mogući način. Telegram, Huffington Post

HDZ prozvao Grčića da ne zna računati, pa i sami krivo izračunali

Kako napraviti zimske kućice za ulične mace?

“U Hrvatskoj se u autotestovima ne mjere stvarna ubrzanja, stvarna maksimalna brzina, stabilnost, potrošnja. Odavno u domaćem tisku nije bilo prikaza što koji tehnički sklop u automobilu radi, i koja je koncepcija bolja. Tekstovi se uglavnom svode na: ‘Ožeži!’ Zar se, onda, od osiromašenih vozača može očekivati išta drugo do li da sline nad novim modelom s autosalona koji si neće moći priuštiti. Jedino ima poduzetnika i ‘poduzetnika’ koji se žale na prereguliranost. Pomirili smo se s time da svi varaju i držimo se vlastitih praznovjerica i predrasuda. Jer nemamo za što drugo”, piše Forum.tm.

Tim znanstvenika sa Sveučilišta Illinois u Chicagu objavio je rezultate IQ testiranja koje je provedeno na sistemu umjetne inteligencije pod imenom ConceptNet. ConceptNet je kompjuterski projekt kojeg vodi MIT (Massachusetts Institute of Technology), a IQ test koji je sustav rješavao jednak je onom kojeg rješavaju ljudi. Prema objavljenim rezultatima kompjuter je ostvario jednake rezultate kao četverogodišnje dijete. Unatoč tome što je umjetnoj inteligenciji trebalo oko 60 godina da dođe na ovu razinu, eksponencijalan rast ukazuje da strojevi u kratkom roku mogu postati pametniji. Telegram

“U prvih sedam mjeseci 2015. Hrvatska je izvezla robe za 50 milijardi kuna, a uvezla za 82 milijarde kuna, pri čemu je vrijednost robnog izvoza na godišnjoj razini povećana za 12,2 posto, odnosno nastavljena je visoka dinamika rasta izvoza koja traje od veljače, dok je uvoz povećan za 6,6 posto. Realne su brojke vrlo blizu – izvoz porastao za 5,46 milijardi kuna, a uvoz za 5,10 milijardi”, izvijestili su iz Hrvatske gospodarske komore. Monitor

Uvjerenje da će ukinuće reality formata riješiti problem onoga za što ga se tereti podsjeća na ritual spaljivanja karnevala, kojem zajednica pripisuje krivnju za sve svoje nevolje. Ukinuti Big Brother ima smisla jedino ako pristanemo na ukinuće nas samih. Jer Big Brother je ponajprije naše (civilizacijsko) ogledalo. Umjesto da se u ‘dokolici’ aktera vidi subverzivni sadržaj, može se tvrditi obratno: da je riječ o prekarijatu koji je zaposlen 24 sata dnevno na insceniranju dokolice u primetime. Osim što su spremni za malo novca prodati vlastitu intimu, oni se nadaju slavi i novcu. A to je samo 21. stoljetna verzija američkog sna”, kaže Sandi Blagonić. Novosti

Ruska mornarica iz Kaspijskog jezera lansirala 26 projektila na položaje ISIL-a

Stranka Za grad za promociju se odlučila na simbolička dva balona na međunožju i tako građane pozvala da skupe ‘muda’ i izađu na izbore. Međutim, njihovu su kampanju odmah sasjekli na Libeli, portalu o rodu, spolu i demokraciji, te stranku optužuju za seksizam. Oni pak odgovaraju da im je rodna ravnopravnost temeljno načelo te se pozivaju na slobodu izražavanja. T-Portal

Najbolji LGBT seks u knjigama

‘Bez računa se ne računa’ – građani poslali 87 vreća računa za nagradnu igru

Plan Europske unije: 400.000 migranata bit će deportirano iz Europe

U prvih sedam mjeseci 2015. Hrvatska je izvezla robe za 50 milijardi kuna, a uvezla za 82 milijarde kuna, pri čemu je vrijednost robnog izvoza na godišnjoj razini povećana za 12,2%, odnosno nastavljena je visoka dinamika rasta izvoza koja traje od veljače, dok je uvoz povećan za 6,6%. Realne su brojke vrlo blizu – izvoz porastao za 5,46 milijardi kuna, a uvoz za 5,10 milijardi.

Dosta se raspravlja o tome koliko je takav rast realan, ali se, u skladu s tumačenjima DZS-a, može reći da jest, s obzirom na to da je riječ o stvarnoj vrijednosti izvoza tvrtki registriranih u Hrvatskoj. Pritom ipak treba razgraničiti onaj dio vrijednosti izvoza koji se temelji na povećanju industrijske proizvodnje ili ostalih roba proizvedenih na domaćem tržištu od dijela izvoza koji je dodatno potaknut pristupanjem EU i otvaranjem novih trgovinskih tokova, a odnosi se na izvoz roba inozemnog podrijetla. Raspoloživa statistika ne otkriva kakvi su omjeri povećanja ovako raščlanjenog izvoza u ukupno ostvarenom rastu izvoza.

Međutim, podaci za prvih sedam mjeseci ipak pokazuju da je najveći rast izvoza ostvaren u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, koju u najvećoj mjeri čini brodogradnja, te u proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme. Brodogradnja je u ovoj godini, nakon restrukturiranja, ali i pod utjecajem oporavka globalnog tržišta, oživjela te je isporučen veći broj brodova (za Nizozemsku, Norvešku, Grčku, Ujedinjeno Kraljevstvo). Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava bila je ujedno i jedna od djelatnosti koja je zabilježila najveći rast industrijske proizvodnje u prvih sedam mjeseci (26,6 %), a visoke stope rasta zabilježene su i kod proizvodnje kože i srodnih proizvoda, proizvoda od gume i plastike te drva i proizvoda od drva, osim namještaja. Kod svih ovih djelatnosti ostvareno je i značajno povećanje vrijednosti izvoza. S druge strane, značajno je povećan i izvoz motornih vozila, dok je izvoz kože i srodnih proizvoda popraćen još većim rastom vrijednosti uvoza što, između ostalog, upućuje na povećanu vrijednost trgovine robama iz inozemstva.

Stopa rasta uvoza u prvih je sedam mjeseci iznosila osjetno manjih 6,6 %, ali je vrijednosno uvoz povećan tek nešto manje od izvoza (izvoz za 5,46 milijardi kuna, a uvoz za 5,10 milijardi) te je robni deficit smanjen za 363 milijuna kuna. Kod velikoga je broja proizvoda zabilježen veći rast vrijednosti uvoza pri čemu je najveći rast zabilježen kod kože i srodnih proizvoda, kemikalija i kemijskih proizvoda te proizvoda farmaceutske industrije. Kod uvoza posebno treba napomenuti (a odnosi se i na izvoz naftnih derivata) da je pad cijena sirove nafte na svjetskom tržištu za približno 46%, kao i smanjena domaća proizvodnja naftnih derivata, utjecala na znatan pad vrijednosti uvoza sirove nafte i naftnih derivata i time osjetno usporila rast uvoza.

Danas je počela EU Navfor Med, vojna europska operacija protiv krijumčara ljudi, a u sklopu koje će EU do kraja mjeseca u međunarodne vode blizu Libije poslati najmanje devet brodova, uključujući talijanski nosač aviona, nekoliko britanskih fregata te ratne brodove španjolske, njemačke, belgijske i drugih mornarica, sve kako bi se, navodno, “spašavalo” izbjeglice. S obzirom da se transport iz Libije u Europu uglavnom izvodi u starim ribarskim čamcima (nerijetko i gumenim), ostaje nejasno koji napad očekuje flota koja uključuje i nosač aviona, piše Bilten i dodaje kako će akcija samo učiniti migracije opasnijima, jer će povećati broj isplovljavanja noću i produžiti put.

Najmanje 30 milijardi kuna ulaganja u industriju i 38 milijardi kuna u sektor turizma, dio su SDP-ovog plana kojeg će predstaviti u predizbornoj kampanji, piše Večernji. Tri milijarde kuna iz fondova EU ići će u stvaranje novih i boljih radnih mjesta, planira se gradnja 51 km nove pruge, obnova i modernizacija 265 km postojećih pruga, osiguravanje 220 željezničko-cestovnih prijelaza u naseljenim mjestima, pelješki most; sve to iz fondova EU, dakle od novca kojeg još nema, tek ga treba dobiti na osnovu projekata… Plan je i ulaganje od 1,2 milijarde u slabije razvijenim krajevima; treba li napomenuti da bi i to bilo iz EU fondova?

Tajna istraga razotkrila krijumčare iz istočne Europe koji su pokušali prodati nuklearni materijal Islamskoj državi

Foto: Novi Končarov elektromotorni vlak za prigradski promet – ima besplatan internet, dvije pokretne rampe za ulazak i izlazak osoba u invalidskim kolicima, prostor za bicikle…

Deset nepotrebnih troškova koji smanjuju kućni budžet

Plitvice: Od greške napravili brend – od hamburgera s kruhom, oko kojeg je ljetos ispao signal, napravili novi proizvod, plitvički hamburger, s kruhom, pljeskavicom, povrćem i slaninom

Kako zagrijavanje oceana može utjecati na antarktičke morske ekosustave?

Genijalan video koji je uspio prikazati cijelu povijest Honde u samo dvije minute!

Nobelovu nagradu za kemiju za ovu godinu dobili su Šveđanin Tomas Lindahl, Amerikanac Paul Modrich i Turčin Aziz Sancar za istraživanje o mehanizmima pomoću kojih stanice popravljaju DNA. Njihov je rad mapirao i objasnio kako stanice popravljaju svoju DNA, a kako bi spriječile pojavljivanje grešaka u genetskim informacijama, odnosno, kako bi u švedskoj akademiji znanosti rekli, nagrada ide za “staničnu kutiju s alatom za popravljanje DNA”. Guardian

"Renoir loše slika, maknite ga iz muzeja!"

U protekla tri tjedna kroz Hrvatsku je prošlo 125 tisuća izbjeglica, a u prosjeku je dnevni priljev 6.000 izbjeglica, od čega je njih samo šestero zatražilo azil u Hrvatskoj, rekao je ministar Ostojić. Dosadašnji je trošak prihvata i prijevoza izbjeglica bio 22 milijuna kuna, odnosno 150 kuna po izbjeglici, a iz europskih fondova osigurana je žurna pomoć od 5 milijuna eura. Kaže Ostojić da se ne očekuje smanjenje priljeva izbjeglica: “U ovom momentu prazne se kampovi u Grčkoj i ovo je trka s vremenom na koju utječe poruka Njemačke da će zatvoriti vrata, gradnja zida u Mađarskoj, najavljena je stroža kontrola trursko-grčke granice i profunkcionirat će ‘hot spotovi’ u Grčkoj… Ako Njemačka prestane primati izbjeglice Hrvatska može nastaviti tranzitiranje, to jest dogovoriti se sa Slovenijom koji granični prijelaz će biti spreman za prihvat”. HRT

Udruga Zagreb Pride uputila je otvoreno pismo glavnom državnom odvjetniku Dinku Cvitanu zbog odbacivanja kaznene prijave protiv Hrvoja Šarića zbog govora mržnje, a koji je na njihovoj Facebook stranici napisao “Pedere u logore :D”. Općinsko državno odvjetništvo odbacilo je prijavu, navodeći da se ne radi o govoru mržnje, već da je Šarić poruku ostavio “pod utjecajem psihologije mase”. Monitor

Dana 24. lipnja 2015. godine Zagreb Pride je podnio kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu protiv Hrvoja Šarića da je počinio kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mržnju time što je na Facebook stranici Zagreb Pridea objavio tekst sadržaja „Pedere u logore :D“. Postupajući po navedenoj prijavi, bez provođenja izvida, istrage, pa čak niti utvrđivanja identiteta počinitelja, samo na temelju njezinog sadržaja, ODO Zagreb odbacilo je kaznenu prijavu uz obrazloženje da je Hrvoje Šarić tako postupio pod utjecajem „psihologije mase“ zbog čega nije imao namjeru poticati na nasilje i mržnju čime ODO Zagreb praktički odobrava počinjenje takvih kaznenih djela ako su počinitelji bili pod utjecajem njihovog državno-odvjetničkog shvaćanja teorije o psihologiji mase.

Dana 2.10.2015. Zagreb Pride uputio je Glavnom državnom odvjetniku g. Cvitanu otvoreno pismo kojim upozorava na praksu ODO Zagreb te na činjenicu da su u dosadašnjoj sudskoj praksi već razvijeni pozitivni primjeri kada su osumnjičenici kažnjeni zbog homofobnog govora mržnje i ostaje potpuno nejasno čemu se sada razvija fleksibilnija državno-odvjetnička praksa koja omogućava svakome da pod utjecajem drugih ljudi čini kaznena djela povezana sa zločinom iz mržnje.

Dana 14.09.2015. Zagreb Pride je nastavio kazneni progon protiv Hrvoja Šarića kao supsidijarni tužitelj i zatražio provođenje istrage, a od Državnog odvjetništva Republike Hrvatske traži da nadležno državno odvjetništvo temeljem odredaba Zakona o kaznenom postupku navedeni postupak preuzme, jer nije primarna uloga građana_ki da provode u djelo odredbe Kaznenog zakona već upravo Državnog odvjetništva, što je u ovom slučaju u potpunosti izostalo. Nadalje, Zagreb Pride traži da Državno odvjetništvo izda obavezni naputak državnim odvjetnicima_cama o primjeni kaznenog prava u predmetima koji se tiču govora mržnje i drugih zločina iz mržnje te obavezni naputak državnim odvjetnicima_cama o primjeni kaznenog prava u predmetima koji se tiču govora mržnje i drugih zločina iz mržnje.

Nadamo se da će Državno odvjetništvo Republike Hrvatske u primjerenom roku reagirati na našu predstavku i ispraviti propuste u radu ODO Zagreb, završava Zagreb Pride u priopćenju.

Gasi se Zagreb Indoors, turnir se seli u Bugarsku

Britanci zatvaraju svih pet trgovina Marks&Spencer u Hrvatskoj – pet godina posluju s gubitkom

Nakon nesreće nuklearne elektrane Černobil 1986. ljudi su napustiti ovo područje, a novo istraživanje o životinjskoj populaciji došlo je do zaključka da radioaktivno područje danas više izgleda poput nacionalnog parka – bogato je losom, jelenom, divljnim svinjama, lisicama, vukovima i drugim životinja. Ne znači ovo da je radijacija dobra za životinjski svijet, nego da je čovjek još gori, piše Treehugger.

Kultna slovenska Borghesia u subotu u Močvari, prvi put u Zagrebu nakon 25 godina

Kultni slovenski elektro-rock bend Borghesia u subotu (10.10.) u zagrebačkoj će Močvari održati koncert, prvi u Zagrebu nakon 25 godina, a na kojem će predstaviti svoj novi album ‘And Man Created God’. Ulaznice su u pretprodaji 75 kuna, a na dan događanja na blagajni kluba 90 kuna.

Osnovani 1982. godine u Ljubljani na temeljima kazališne grupe Theatre FV-112/15, Borghesia se smatraju pionirima EBM žanra na ovim prostorima, svirajući lokalno ono što su vani jednako uspješno radili D.A.F. i Front 242. uz, za to vrijeme, jedinstven video art pristup koji je bio neizostavan segment rada grupe. Borghesia su, uz suborce iz Laibacha, bili najpoznatiji izvozni proizvod Slovenije. Albume im je objavljivala kultna belgijska izdavačka kuća Play It Again Sam (PIAS), koncerte su održavali širom Europe, a ime benda bilo je redovno spominjano na stranicama magazina poput NME i Melody Maker. Nakon desetak objavljenih albuma, brojnih koncerata i kultnog statusa u tadašnjoj Europi, karijera benda utihnula je nakon albuma “Pro Choice”, objavljenog 1995. godine.

Osnivači benda, Aldo Ivančič i Dario Seraval, obojica originalno iz Pule, Borghesiu su u život vratili 2009. godine objavljujući retrospektivnu kompilaciju “20th Century – Selected Works” (koja je uz zanimljiv razgovor i izložbu tada promovirana u Močvari), da bi sredinom 2014. godine objavili već spomenuti “And Man Created God”. Album, objavljen kod američkog izdavača Metropolis Records, stvaran je u sličnom političkom okruženju kao i najbolji radovi Borghesie iz osamdesetih godina – totalitarizam i političke opresije koje su inspirirale bend, preselile su se iz lokalnih u globalne okvire i album o tome govori na način sličan onome kako su to Laibach napravili na posljednjem albumu “Spectre”. Glazbeno, Borghesia je kroz proširenu postavu obogatila i zvučnu sliku prema različitim rock, folk, electro, industrial i ostalim utjecajima.

Borghesia se u novom mileniju obraćaju i osvrću na novu Europu i novi svijet, jednako politično kao i nekoliko dekada ranije na njihovom čuvenom albumu “Resistance” iz 1988. godine. Kako sami kažu – “…In the meanwhile a bad system was replaced by a worse one. The rich have been stealing from the poor since the dawn of human race. Today these dimensions have become absurd: capital, money making money, has become a new deity. Money, this new age golden calf. Money. We’ve all ended up being good consumers. One should fight a system which does not work for the benefit of people. Therefore, the record is entitled ‘And Man Created God'”.

Specifična vrsta mržnje usmjerena prema crnkinjama, a prisutna u vizualnoj i popularnoj kulturi – ovako su sociolozi definirali mizoginoir, a ponovno je došla u fokus nakon incidenta u londonskom klubu gdje je dvjema djevojkama bio zabranjen ulaz jer da su “precrne” i “predebele”. U srži ovog koncepta su dva stereotipa – prvi je rasistički koji crnce opisuje kao animalistički snažne i nekontrolirane, a drugi je onaj koji tijelo crne žene vidi kao hiperseksualizirano. Guardian

Europski parlament ovog je tjedna dopunio europski mehanizam za rješavanje prekograničnih sporova do dvije tisuće eura vrijednosti – oštećena strana ispuni online formular koji se automatski upućuje na nadležni sud; saslušanja se obavljaju preko Skypea, a donesenu presudu može se isprintati. Trošak procesa ne smije biti veći od 10 posto iznosa oko kojeg se spori, a trajanje je skraćeno s oko dvije godina na pet mjeseci. Monitor

Uredbom o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti još je 2007. uspostavljen europski mehanizam za rješavanje prekograničnih sporova do dvije tisuće eura vrijednosti. Europski parlament ga je na ovotjednoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu dopunio kako bi bio što pristupačniji korisnicima.

Mehanizam za rješavanje malih prekograničnih pritužbi na razini EU je vrlo jednostavan. Oštećena strana ispuni online formular koji se automatski upućuje na nadležni sud. Ukoliko su potrebna saslušanja odvijaju se preko skypea kako bi se smanjili troškovi. Kada sud donese presudu, ona se jednostavno isprinta i može provesti u bilo kojoj zemlji članici EU.

Hrvatska zastupnica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Biljana Borzan je istaknula kako su se na taj način sudski procesi skratili s dvije i pol godine na otprilike pet mjeseci.

“To jako puno znači prosječnom potrošaču. U situacijama kada kupi robu preko interneta iz druge članice EU pa po isporuci shvati da je zakinut ili prevaren, potrošač najčešće izračuna da mu se ne isplati radi manjeg iznosa koji je dao ulaziti u skupu bitku s trgovcem. Naravno, idući put prevareni kupac neće kupovati online, a trgovac će bez straha varati i to dodatno šteti europskoj ekonomiji”, objašnjava Borzan.

Također, Uredbom je određeno da trošak procesa ne smije biti veći od 10 posto iznosa oko kojeg se spori.

Komisija je predložila da se postojeća gornja granica vrijednosti tužbe podigne sa dvije na pet tisuća eura. Budući da potrošači većinom imaju žalbe do dvije tisuće eura, procjena je da to na njih najčešće značajno utjecati, ali hoće na male i srednje poduzetnike. Naime, ako primjerice proizvođač vina pošalje nekoliko sanduka vina u dugu državu, a ne može se naplatiti, nadoknadu za štetu koju je pretrpio može tražiti ovim mehanizmom.

“Ovaj mehanizam su do sada i mali i srednji poduzetnici slabo koristili. Zato pozdravljam odluku o povećanju vrijednosti tužbe jer je procjena kako će se oko 50 posto njihovih tužbi moći rješavati kroz ovaj sustav”, kazala je Borzan tijekom plenarne rasprave.

Borzan je naglasila kako najveći problem tog mehanizma što jako malo građana u EU uopće zna da postoji.

“Čak 82 posto potrošača te malih i srednjih poduzetnika ne zna da mogu koristiti ovaj instrument u situacijama kada imaju male reklamacije, kada se ne mogu naplatiti ili pak kada primjerice traže naknadu štete za vozilo koje je oštećeno van njihove zemlje. Ovaj mehanizam je za svaku pohvalu, ali činjenica da primjerice u Bugarskoj bilježimo samo 3 prijave godišnje, a u Španjolskoj čak 1047 govori da neki potrošači uopće nisu informirani i tu trebamo uložiti dodatne napore”, zaključila je Borzan.

13:36 Predsjednikova kuharica (6,4), HTV2
14:45 Priče iz divljine, HTV3
15:14 Razred (7,5), HTV3
17:19 Kako su ljubimci postali superzvijezde?, HTV3
20:01 Igre moći (7,3), HTV1
20:05 Gradnja antičkog grada, HTV2
20:50 Samo kulturno, molim!, HTV1
21:08 Zauvijek snažan (7,3), HTV2
21:30 Hamlet se okreće biznisu (7,1), HTV3
22:51 Otok bira ljude, HTV1
23:05 Intervju tjedna: Sanja Cvetnić, HTV3
23:30 Put bez povratka 5 (5,9), Nova TV
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, Nova TV

SDP i koalicijski partneri u predizbornoj će kampanji potrošiti 15 milijuna kuna (od kredita jedne banke), isto toliko troška u planu je i kod HDZ-a i partnera, Milan Bandić planira potrošiti 2,4 milijuna kuna (od donacija), ORaH 100.000 kuna (bez oglašavanja, izdat će kuharicu i pripravljati jela), HDSSB 1 milijun kuna (na dvije slavonske izborne jedinice), Naprijed Hrvatska Ive Josipovića 400.000 kuna… Jutarnji

Zagreb: Dijelovi grada najugroženiji klizištima

Došli ste u fazu života gdje je nastupila monotonija? Zašto papire ne biste zamijenili kartom nekog grada, a dosadni ured nekim poznatim gradskim trgom? Završite tečaj za turističkog pratitelja u Pučkom otvorenom učilištu Morana s kojim ćete steći licencu za rad. Cijena tečaja u trajanju od 40h snižena je na samo 850kn, a predavanja u popodnevnim terminima počinju 12. listopada. Odvažite se i počnite zarađivati radeći ono što volite. Ponuda dana…

Do 2030. HEP ima obavezu ugraditi brojila za daljinsko očitanje struje u 2,1 milijuna kućanstava, što će koštati 200-tinjak eura po brojilu, odnosno sve skupa nešto iznad 3 milijarde kuna, o HEP-ovom trošku. S daljinskim brojilima iskapčanja i ponovna ukapčana radit će se automatski, iz centrale, odnosno više radnici neće ići na teren. Novi list

Luci Rijeka 32 milijuna Bruxellesovih eura za rekonstrukciju željezničkog kolodvora Brajdica

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić sinoć u ‘Otvorenom’ nije uspijevao izračunati koliko bi smanjenje PDV-a s 25 na 23 posto manje novca donijelo u proračun. On je tvrdio da je 7 milijardi kuna, a HDZ-ov ekonomski strateg Tomislav Čorić morao ga je ispravljati da bi to bilo 3,3 milijarde kuna. Na to se Grčić počeo izmotavati kako se u svakom slučaju radi “o jako puno novaca”. Index, HRT

Otkud ISIS-ovcima toliko Toyotinih terenaca?

Rusi nastavili bombardirati: U dvadesetak letova zrakoplovstvo je pogodilo logističku infrastrukturu, zapovjedna mjesta, kampove za obuku i baze IS-a

U ponedjeljak je potpisano Trans-pacifičko partnerstvo (TPP), trgovinski sporazum 12 pacifičkih država (SAD, Kanada, Meksiko, Čile, Peru, Novi Zeland, Australija, Singapur, Malezija, Brunei, Vijetnam, Japan) kojim Amerikanci žele nadjačati Kinu, a regija želi naći utočište u sjeni slabljenja kineske ekonomije. “Tvrdnje da će ovaj trgovinski ugovor pojačati rast neuvjerljive su. Napravljen je u interesu korporacija, a preko glava Amerikanaca”, piše Guardian. Fortune ocjenjuje da je izostavljanje Kine iz TPP-a “užasna pogreška”. NY Times

Samo da znate da će svijet danas propasti, i to konkretno "pomoću vatre", kaže biblijska grupa eBible Fellowship (osim ako je ova kiša na ugasi…)

“Među efikasnim tehnikama kako ne ispasti iz radara (potencijalnih) klijenata je redovita komunikacija ‘što ima kod nas’. Svrha ovakvih priča nije u tome da prodajete tj. da imate takve direktne namjere, već održavati bliski kontakt i približiti se svojim klijentima kako bi u vama prepoznali vrijednosti i specifičnosti – kako bi se osjećali posebno i kako bi im bilo drago surađivati s vama”, savjetuje Monitorov business coach Goran Blagus. Monitor

Iza svakog uspješnog vođenja poslovanja i odličnog odnosa s (potencijalnim) klijentima stoji kvalitetna i redovita komunikacija.

Nije rijedak slučaj kada poduzetnici upadnu i situaciju da ne znaju što bi komunicirali svojim klijentima, jer:

• sve je isto kod nas
• tehnologija je poznata i nema ničeg novog
• nismo sigurno da li bi ih išta interesiralo
• ne želimo smetati
• bolje ne čačkati mečku
• …

Česta posljedica takvog odnosa je što vam klijenti prigovore kako ih se samo sjetite kada treba produžiti uslugu ili ono gore – napuste vas bez većeg razloga jer su se zaželjeli isprobati sličnu uslugu kod drugog (konkurencije).

Suvišno je spominjati kako smo svakodnevno (kao potrošači) bombardirani tisućama poruka koje nam žele skrenuti pažnju, tako da željeli vi to ili ne, kao poduzetnik morate aktivno sudjelovati u takvim aktivnostima.

Među efikasnim tehnikama kako ne ispasti iz radara (potencijalnih) klijenata je redovita komunikacija “što ima kod nas”. Ne mora to nužno uvijek biti neki novitet ili nešto revolucionarno, no mala pričica o tome kako ste zamijenili postere u uredu ili kako je Ivo napunio 33 godine i sada ga svi zovemo djedicom su dovoljne.

Svrha ovakvih priča nije u tome da prodajete tj. da imate takve direktne namjere, već održavati bliski kontakt i približiti se svojim klijentima kako bi u vama prepoznali vrijednosti i specifičnosti – kako bi se osjećali posebno i kako bi im bilo drago surađivati s vama.

Na pitanje “Što ima kod vas?” možete napraviti zgodan newsletter ili pismo i iskoristiti šprancu koju vam dajem u nastavku.

“Dragi XYZ,

ima već nešto vremena kako nismo podijelili što Vaš davatelj usluge radi, na čemu troši najviše resursa i što priprema u najvećoj tajnosti.

Možda se malo i šalim da imamo nešto u tajnosti, no svakako stoji da redovito radimo na dnevnom nadgledanju i optimizaciji usluge. Ponekad nam to uzme i cijeli vikend ali nije teško jer Ivana (naša uredska šefica) pripremi odličnu kavu i kolače te uz malo povišeni glas – Hajmo, brže te ručice! obavimo posao.

…

Vama hvala što ste do sada imali povjerenja u nas i pružili nam priliku da budemo Vaš davatelj usluge.

Vjerujemo kako samo trud nije dovoljan i kako nije sve u pravovremeno riješenim ticketima, već i dobar odnos s Vama je bitan. Zato i dijelimo dio naše atmosfere i ako u bilo kojem trenutku zatrebate pomoć ili neku dodatnu informaciju, samo nazovite.

Hvala,

Ime Prezime”

Tekst / pismo je šaljivo ali isto tako dovoljno ozbiljno da primatelj shvati kako mislite na njega i kako niste samo “oni iz emaila” ili “iza šaltera”. Ljudi vole priče, ljudi vole da se mogu opustiti… a zašto im to ne biste pružili.

Sviđa vam se ovaj savjet/tehnika? Prijavite se na Business klinika mailing listu i direktno primajte tekstove o prodajnim vještinama i poslovnim tehnikama uz koje ćete unaprijediti poslovanje. Korisno, vrijedno i konkretno.

Ime:

Email:

Ni mi ne volimo primati SPAM, stoga možete biti sigurni kako ga nećete dobiti od nas. Nakon prijave provjerite svoj email kako biste potvrdili svoju odluku (double opt-in).