Kako iskoristiti energiju skrivenu u krošnjama?
Nakon tragične nesreće Hannah ostaje bez supruga, folk pjevača, čiji jedini album zbog toga postaje legenda. Kada u njeno malo mjesto dođe arogantni profesor Andrew u potrazi za pričom, Hannah dobiva priliku krenuti dalje. Radnja je to nove romantične komedije Ponovo ljubav. “Kako film odmiče klišei ga preuzimaju i podrivaju potencijal, ali sama premisa i centralna tema su dovoljno snažne da ga i pored tog brljanja iznesu do kraja”, piše o filmu Marko Stojiljković. Monitor
Letimičnim pogledom na IMDB, shvatio sam koliko je Tumbledown pravi film za mene. Ne, nisam naročiti fan filmskih romansi, ali su me privukle druge stvari. Recimo, okruženje šumskih i planinskih predela u državi Maine. Američka folk muzika. Obećavajuća glumačka postava. I konačno, meditacija o smrti i životu jedne neobične osobe i posledicama sa kojima se nose i njegovi najbliži i oni profesionalno zainteresovani.
Floskula da smo u smrti svi jednaki ne drži dalje od pojavnog nivoa. Istina, svi idemo u zemlju ili u more, u formi praha i pepela ili mesa i kostiju. Odatle se još niko nije vratio da bi nam pričao o životu posle smrti, raju, paklu, reinkarnaciji, pa tu ostajemo samo sa verovanjima, bez ikakvog potkrepljenja. Međutim, svet ne prima isto kada umre stara ili mlada osoba, dobar ili loš čovek, jednostavni anonimus, avanturista koji je smrt već nekoliko puta prevario ili nekakav umetnik. Za umetnikom ostaje njegovo delo, a ako je još pritom bio mlad i nije raspuhnuo auru genija, onda i potencijal šta bi sve on mogao uraditi da je poživeo.
U Tumbledown taj mladi umetnik je genijalni folk pevač Hunter Miles koji se od sveta sklonio u šume Mainea, izdao jedan savršen album i onda poginuo u nesreći na planini. U filmu je prisutan samo kroz muziku koju je napisao i izveo kantautor Damien Jurado i koja u suštini liči na klasike “singer-songwriter” žanra, dakle ranog Neila Younga i oca i sina Buckleya. Za sobom je, pored 12 pesama i legende, ostavio i udovicu Hannah (Hall) koja i posle dve godine od njegove smrti svoj život gradi oko čuvanja uspomene na njega. Pritom tu uspomenu čuva samo za sebe: svaki dan odlazi na groblje i skuplja memorabiliju koju ostavljaju Hunterovi fanovi, pa je pohranjuje u svojoj kući na osami.
Kao da svoj život nije nastavila dalje, viđa se sa lokalnim susedom u nezreloj i neobaveznoj telesnoj shemi, radi intervjue sa lokalnim ljudima za lokalne novine i posećuje lokalnu knjižaru i druži se sa vlasnikom (Dunne), sve misleći da svoje uspomene na Huntera uobliči u pristojnu knjigu potpuno drugačiju od tipične lešinarske proze koja se u tim prilikama pojavljuje. Ali ona ne može sama i zato na scenu stupa profesor američkih studija i pop-kulture iz New Yorka Andrew McDonnell (Sudeikis) kojem su polje interesa baš takvi pesnici i kome bi jedna knjiga možda obezbedila stalni angažman na prestižnom univerzitetu.
Njih dvoje ne započinju svoj odnos na dobar način. Prisutne su razlike u željama šta uraditi sa Hunterovim nasleđem, ali i razlike u karakterima i motivima. Logično, sukob se gradi na osnovu podele selo-grad, što je podvučeno i u fotografiji (nasuprot šuma i planina stoji užurbani i klaustrofobični New York), ali i u tipovima njihovih ličnosti. Radnja se većinom odvija u kući u kojoj živi Hannah i malom gradiću, pa je Andrew sa svojim brbljanjem i nesnalaženjem upadljivo smešan.
Logično, film će skrenuti na ustaljene tokove romantične komedije, ali suština nije u tome da će uobraženi gradski intelektualac naučiti da ceni jednostavni seoski život. Zapravo, oboje će se promeniti usled međusobnog druženja, a centralna tema je tu mnogo kompleksnija od filmskih klišea. Tu se radi o životu, smrti, žalovanju i prihvatanju gubitka.
U krajnjoj liniji i o opraštanju. Ključna stvar tu je motiv koji Andrew ima i na osnovu kojeg gradi teoriju, a koji možda deluje konvencionalno i senzacionalistički, ali je zapravo duboko ličan. Jednako tako, Hannah živi u senci svog genijalnog, pokojnog muža, ali to ne znači da je ona osoba bez sadržaja.
Kako film odmiče, naročito pred kraj, klišei ga preuzimaju i podrivaju potencijal, ali sama premisa i centralna tema su dovoljno snažne da ga i pored tog brljanja iznesu do kraja. Makar zbog muzike i fotografije, zbog oka za detalj i pažljive postavke epizodičnih situacija. Neke od njih nisu sjajno izvedene, tako su sused (Manganiello) sa kojih se Hannah viđa i njegovo mužjaštvo nasuprot prepotentnom stavu koji Andrew gaji potpuni višak koji služi za ubiranje lakih komičnih poena. Film je isto tako mogao biti pošteđen Andrewove devojke (Agron) sa kojom se on razilazi, a da zapravo nema nekog opipljivijeg sukoba. Mi znamo zašto, ali to nije bitno. Sa druge strane, Hannahina familija, naročito majka (Danner) koja pokušava da udahne malo života u svoju kćerku koja je zapela u fazi žalovanja i otac (Masur) su vrlo potreban dodatak, a scene u lokalnom klubu i na žurci javorovog sirupa u lokalnom baru su esencija jednostavnosti američke provincije. Vrlo uspeo lik je i knjižar, kao jedini koji se ne plaši kad Hannah ima besne ispade.
Bez potrebe za preteranim naglašavanjem, Rebecca Hall i Jason Sudeikis su odlični u svojim ulogama, doduše bolji svaki za sebe nego što imaju zajedničke hemije. Nje možda ima u onim parirajućim scenama na početku, ali baš i ne kako kliše romantične komedije preuzima film. To ne treba da čudi, njihovi likovi nisu baš pojam kompleksnosti, ali su napisani dovoljno detaljno, intrigantni su i pružaju glumcima mogućnost interpretacije.
Autori filma, Sean Mewshaw i njegova žena i ko-scenaristkinja Desire Van Til su debitanti na svojim pozicijama, ali nisu amateri. Oboje su ostvareni producenti u svetu američkog nezavisnog filma i nešto od te producentske logike se vidi, pre svega u oslanjanju na opšta mesta, što pomalo guši kreativni potencijal u filmu. Pa ipak, slučajno ili ne, oni su uspeli da pronađu ne baš novu, ali svakako životnu i važnu temu žalosti i mogućnosti za nastavak života nakon smrti voljene osobe koja je pritom i deo američke i svetske baštine, te da je obrade na pristojan način, sa pristojnim likovima i bez nepotrebne patetike. Što je za pohvalu. (7/10)
Filmski kritičar Marko Stojiljković porijeklom je iz Beograda, a živi i radi u Sloveniji. Pratite ga i na blogu Film na dan.
U godinu dana policija zbog uzvikivanja ‘Za dom spremni’ zapisala – jednu osobu
Einstein: Istina i ljepota, dakle nisu nezavisni od čovjeka?
Tagore: Ne.
Einstein: Kad ne bi bilo ljudi Apolon i Belvedere više ne bi bili lijepi.
Tagore: Ne.
Einstein: Slažem se u vezi Ljepote, ali ne i u vezi Istine.
Tagore: Zašto ne? Istina se spoznaje kroz čovjeka.
Einstein: Ne mogu tvrditi da je moja koncepcija ispravna, ali to je moja religija…
Dio razgovora koji su Albert Einstein i indijski filozof, također nobelovac vodili 1930. u Einsteinovom domu u Berlinu. Kažu jedan od intelektualno najstimulativnijih razgovora u povijesti. Brain Pickings
Ja: treba mi potvrda da nemam porezni dug. Čovjek na šalteru: (tipka nešto… gleda…) Ali vi imate dug – 178 kn. Ja: Mogu li to platiti sada… On: Možete, ali tek nakon 3 dana to će biti vidljivo u našoj bazi podataka… Nakon tri dana: Ja: Evo, platila sam dug mogu li dobiti potvrdu da nisam dužna… On: Da, platili ste dug, ali ako želite potvrdu morate platiti 40 kuna biljega. Ja: gdje? On: U pošti. Nakon 2 sata. Ja: Evo, tu su biljezi, trebam potvrdu… On: Izvolite (daje mi papir na kojem piše: ..dana 11.4. dužna je 0,06 kn). Ja: Oprostite, otkud ovih 6 lipa?.. Meni treba potvrda da nisam dužna, a ne da sam dužna…. On: To su kamate koje su obračunate u međuvremenu… Facebook
Gerald Foos je serijski voajer koji je 60ih godina prošlog stoljeća kupio motel u Denveru samo kako bi mogao nastaviti svoj ‘hobi’. Foos je postavio ventilacijske rupe na stropu soba, uz pomoć svoje žene, i zatim čučao na tavanu i gledao svoje goste. O svemu je vodio dnevnik jer je bio uvjeren da je to što radi zapravo znanstveno istraživanje, a čak se smatrao ravnim seksologu Alfredu Kinseyju. New Yorkerov novinar ga je upoznao i napisao priču o njemu. Motel je bio u Foosovom vlasništvu do 1995.
7 stvari koje sam naučila kada sam pustila da pas šeta mene
Pješak je poginuo, a dvoje je teško ozlijeđenih kod Kvaternikovog trga i Maksimirske ulice u ponedjeljak navečer kad je automobil naletio na skupinu pješaka.
O teškoj prometnoj nesreći, koja se dogodila u 21,48 sati, izvijestili su iz Policijske uprave zagrebačke čiji djelatnici obavljaju očevid.
Prema neslužbenim informacijama, vozač Audija A3 ‘pokupio’ je nekoliko metalnih stupića, udario u semafor i naletio na više pješaka. Očevici su rekli da je u nesreći na križanju Kvaternikovog trga i Maksimirske poginula žena.
Web stranica Football Leaks objavila je ugovor koji je Neymar potpisao s Barcelonom. Prema njemu, poznati nogometaš zarađuje svega 5 milijuna eura godišnje, mnogo manje nego Messi ili Ronaldo, no ima pravo na bonuse po utakmicama pa bi mogao zaraditi najmanje 49,5 milijuna eura. Ako pak želi napustiti klub to može za – 190 milijuna eura. Inače, sajt je objavio i druge ugovore nogometaša, između ostalog i ugovor Luke Modrića.
U Biogradu na Moru ovog tjedna počinje izgradnja velikog zabavnog parka, po uzoru na talijanski Gardaland i tematske parkove na Floridi. Park će biti podijeljen u tri cjeline: divlji zapad, gusarski grad i svemir, a grade ga vlasnici Mirnovec pirotehnike. Stoga će u parku biti i vatrometa, uz roller-coastere, a bit će tu i amfiteatar, hala za elektroničke igre, vodene atrakcije. Park će u prvoj fazi koštati 15 milijuna eura, a otvorit će se najkasnije do 1. svibnja iduće godine. Index
Dvadesetipet milijuna dolara vrijedna slika Amadea Modiglianija koju su židovskim vlasnicima uzeli nacisti za vrijeme Drugoga svjetskog rata zaplijenjena je u Ženevi zahvaljujući objavi Panamskih dokumenata, a otkriveni su i sporni trenutni vlasnici slike.
Po pisanju dvaju švicarskih listova “Der Bunda” i “Le Tempsa”, švicarsko državno odvjetništvo je 8. travnja izdalo nalog za pretres dobro čuvanog depoa u ženevskoj bescarinskoj zoni gdje je, među brojnim umjetničkim djelima pronađeno i sporno Modiglianijevo platno “Muškarac koji sjedi sa štapom”.
Slika je zadnji put izložena 2005. u njujorškoj galeriji obitelji Nahmad. David Nahmad, porijeklom Libanonac jedan je do najutjecajnijih trgovaca umjetninama u svijetu. Među 4500 umjetničkih djela, koliko ih njegova obitelj posjeduje, više je od 300 djela s potpisom Picassa, Moneta, Matissea i Miroa. Većina ih se nalazi u dobro čuvanom ženevskom depou.
Prije dolaska nacista na vlast slika je pripadala obitelji židovskog trgovca umjetninama Oscara Stettinera. Bježeći pred nacistima 1939. ostavio ju je u Parizu, a godinu dana nakon toga nacisti su je ponudili na prodaju.
Sueddeutsche Zeitung piše da je Oscar Stettiner 1946. sudskim putem tražio povrat vrijednoga platna, no s obizrom na to da je umro dvije godine nakon toga slučaj je zaključen.
Godine 2011. jedna je kanadska tvrtka u ime Stettinerova unuka Philipepea Maestraccija bezuspješno pokušala doći do slike preko američkog suda. Tada je ustanovljeno da je službeni vlasnik platna offshore kompanija “International Art Center”, koju kontroliraju članovi obitelji Nahmad. Panamski dokumenti su to potvrdili.
Ženevska pravosudna tijela pokrenula su kazneni postupak u sklopu otkrića povezanih s Panamskim dokumentima i od obitelji Nahmad traže da vrati sporno Modiglianijevo platno.
“Očigledno je da vlada dobro ne funkcionira. Svjedoci smo tri mjeseca praznog hoda Vlade. Ne vjerujem da će se puno promijeniti. Imamo premijera koji ima legalitet, ali nema politički legitimitet, a jedan koalicijski partner pokušava uzeti sve represivne aparate i kontrolu nad medijima”, kritizirao je Vladu Drago Prgomet u emisiji N1. Najpoštenije je da se raspišu novi izbori, smatra Prgomet.
“Jedina cenzura u vezi s Montiranim procesom je ona financijska. Samo jedna minuta te emisije koštala je više od 5000 kuna… jedna epizoda te serije koštala je oko 260.000 kuna, a gledanost je bila samo oko 5%”, izjavio je v.d. ravnatelja programa na HRT-u Jozo Barišić na sjednici Programskog vijeća. Novi ravnatelj Siniša Kovačić izjavio je da su se “ponašali kao pijani bogataši“. Naime, izvješće je pokazalo da je na djela neovisnih proizvođača utrošeno 58,4 milijuna kuna, čak 117% više od zakonom propisanog minimuma od 15% proračuna.
Programsko vijeće Hrvatske radiotelevizije na današnjoj je sjednici izviješteno o provedbi nabave programskoga sadržaja od neovisnih proizvođača u 2015. godini u kojoj je za ta djela utrošeno 58,4 milijuna kuna, što je dvostruko više od zakonskoga minimuma od 15 posto godišnjega programskog proračuna. Kako je izvijestio Zoran Mihajlović iz Produkcije Hrvatske radiotelevizije, prošle je godine tih 15 posto iznosilo 26,8 milijuna kuna te je Hrvatska radiotelevizija ispunila svoju obvezu, kako je rekao, znatno iznad onoga što je zakon definirao.
Tako je Hrvatska radiotelevizija lani raspisala jedan poziv za nabavu djela od neovisnih proizvođača, i to od 25. veljače do 25. svibnja, na koji je stiglo 518 ponuda od 137 neovisnih proizvođača u 27 kategorija, što je bio jedan od najvećih odziva. Najviše je novca utrošeno na nabavu djela dramskoga sadržaja, zatim dokumentarnih i zabavnih, a najmanje obrazovnih i znanstvenih.
Osvrćući se na te brojke, vršitelj se dužnosti glavnoga ravnatelja Hrvatske radiotelevizije Siniša Kovačić upitao je li sve to bilo potrebno. „Kako smo se ponašali? Kao pijani bogataši“, rekao je Kovačić, dodajući da će Hrvatska radiotelevizija poštivati svoju zakonsku obvezu o otkupu djela neovisnih proizvođača, no neće ići na štetu svojih unutarnjih potencijala koji nisu dovoljni iskorišteni zbog tolike količine neovisne produkcije.
Članica Vijeća iz redova zaposlenika Maja Sever upitala je v. d. glavnoga ravnatelja da ispita odgovornost za takvo trošenje sredstava. Kovačić je na to odgovorio kako misli da je to kvalitetan materijal za neke institucije te dodao da je u tijeku nekoliko postupaka revizije te se sve što ima elemente kaznene odgovornosti prosljeđuje mjerodavnim institucijama. Vršitelj dužnosti ravnatelja Programa Hrvatske radioteleviztije Jozo Barišić rekao je kako raspoloživa financijska sredstva Hrvatskoj radioteleviziji ne dopuštaju „ludovanje s projektima“. Dodao je da će poštovati sve zakonske uvjete, ali da su neke dosadašnje nabave programa bile financijski prenapuhane.
Vijeće je također raspravljalo i o ispunjavanju programskih obveza proizišlih iz Ugovora s Vladom Republike Hrvatske dotaknuvši se okolnosti ukidanja emisije Montirani proces. S tim su u vezi upite postavili članovi Vijeća Saša Milošević i Maja Sever.
Vršitelj dužnosti ravnatelja Programa Hrvatske radiotelevizije Jozo Barišić odgovorio je kako je „jedina cenzura s tim u vezi ona financijska jer je samo jedna minuta te emisije stajala više od 5000 kuna“. Dodao je i kako se pri nabavi te emisije nije kontaktiralo povjerenstvo za nabavu sadržaja od neovisnih producenata, nego je u program došlo na temelju izravne pogodbe i na poziv bivšega ravnatelja programa. „Mi moramo rezati sve što možemo. Jedna je epizoda te serije stajala oko 260 000 kuna s PDV-om, a gledanost je bilo oko 5 posto“, rekao je Barišić.
Sever je također izrazila bojazan u vezi s tim krši li programsko vodstvo Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji odnosno članke 6. i 7. koji se odnose na ljudska prava, snošljivost, demokratske vrijednosti te nepristrano i pravodobno izvješćivanje javnosti. Konkretno, zamjerila je neizvješćivanje o prosvjedu udruga civilnoga društva u vezi s koncertom potpore ekipi Montiranoga procesa, oslobađajućom presudom Vojislavu Šešelju, pokrivanju Kožarićeve skulpture Sunce te još neke primjere.
Jozo Barišić istaknuo je kako tehnički kapaciteti Hrvatske radiotelevizije ne omogućuju praćenje svih događaja, odnosno kako se svi oni ne snimaju zbog tehničkih razloga, a neki su od navodno cenzuriranih događaja uredno prikazani u informativnim emisijama HRT-a.
Član Vijeća Saša Milošević osvrnuo se na prijenos utakmice između Hrvatske i Izraela iz Osijeka te je postavio pitanje u vezi s, kako je rekao, neprikladnim porukama upitavši je li Hrvatska radiotelevizija iskorištena kao kanal za promicanje govora mržnje. Jozo Barišić naglasio je kako osuđuje svaki govor mržnje te kako se slaže da se, kad se uzvikuju neprimjerene poruke, utiša ton prijenosa.
Osvrćući se na navode kako su nakon smjene vlasti na Hrvatskoj radioteleviziji provedene smjene i čistke, vršitelj je dužnosti glavnoga ravnatelja Siniša Kovačić odbacio takve navode dodavši kako je smijenjeno samo nekoliko ljudi među kojima je i bivši ravnatelj Programa Hrvatrske radiotelevizije Saša Runjić jer nije ispunjavao postavljene ciljeve iz poslovnoga odnosno financijskoga plana i programa rada te obveza iz Ugovora s Vladom Republikom Hrvatskom. U svim ostalim slučajevima, ističe Kovačić, u pitanju su bili zahtjevi za razrješenjem ili istek mandata.
Nastavljaju se smjene na HRT-u, bez posla ostala Silvana Menđušić
Krajem ožujka u evidenciji HZZ-a bilo je 276.406 nezaposlenih, što je 13.023 osobe ili 4,5% manje u odnosu na veljaču, čime je drugi mjesec zaredom zabilježen pad broja nezaposlenih na mjesečnoj razini nakon pet mjeseci rasta. Na godišnjoj razini, broj nezaposlenih je smanjen za 13,4% ili 42.805 osoba. U zapošljavanju su predvodile Splitsko-dalmatinska županija (2.533 osoba), Grad Zagreb (2.102 osobe) te Osječko-baranjska županija (1.712 osobe), a te su županije ujedno i vodeće po apsolutnom broju nezaposlenih. Večernji
Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta u ponedjeljak su priopćili kako su za Cjelovitu kurikularnu reformu u ovogodišnjem proračunu osigurali iznos od 6,3 milijuna kuna.
Tek nakon eksperimentalne faze, uslijedit će nastavak provedbe Cjelovite kurikularne reforme koji će se financirati sredstvima Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.- 2020. (Europski socijalni fond), izvijestili su iz tog ministarstva.
Također navode da je objavljena Indikativna lista planiranih natječaja u 2016. i da je podložna reviziji te ju je moguće nadopunjavati tijekom godine, između ostalog, i uključivanjem projekta podrške provedbi Cjelovite kurikularne reforme kada se za sljedeću fazu njezine provedbe precizno definiraju svi dijelovi provedbe projekta tj. kad se po završenoj stručnoj i javnoj raspravi izrade: završni kurikularni dokumenti, definiraju zaduženja stručnih agencija sustava zaduženih za provedbu sljedeće faze CKR-a u području stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika, razvoja i uspostave sustava ocjenjivanja, vrednovanja i izvještavanja vezano uz provedbu kurikularne reforme te precizno odredi dinamika provedbe navedenih aktivnosti i potrebna pripadajuća sredstva.
Projekt podrške provedbi Cjelovite kurikularne reforme u okviru Operativnog programa Europskog socijalnog fonda, kao i svi drugi projekti, podliježe istim zahtjevima postupaka pokretanja i financiranja provedbe. Drugim riječima, za njegovo financiranje potrebno je pripremiti projektnu prijavu koja će sadržavati sve bitne elemente sljedeće faze provedbe kurikularne reforme s precizno i jasno definiranim potrebnim sredstvima za provedbu.
Prolongiranje pokretanja projekta ne znači gubitak sredstava jer je podrška provedbi Cjelovite kurikularne reforme jedno od područja ulaganja predviđenih navedenim Operativnim programom. Stoga nema zapreke za podršku provedbi kurikularne reforme kad se za to ispune prethodno navedeni uvjeti, stoji u priopćenju Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
Ratko Bošković: I ja sam osnovao offshore tvrtku… i što sam još saznao u vezi toga.
Tetoviranje jača imunitet, tvrde znanstvenici sa Sveučilišta u Alabami. Nakon prve tetovaže kod ljudi se vidi pad imunoglobulina A, antitijela imunološkog sustava dok je razina kortizola – hormona stresa, u porastu. Već kod druge tetovaže razina imunoglobulina pada vrlo malo (u odnosu na prvu) što pokazuje kako je tijelo ojačalo imunološki sustav. Svaka sljedeća jača imunitet još više.
Norveška crkva u ponedjeljak je odobrila crkveno vjenčanje istospolnih parova, čime su okončane višegodišnje rasprave o tom pitanju.
Ukupno je 88 od 115 nazočnih članova na općoj sinodi, najvšem tijelu koje donosi odluke u Evangelističkoj luteranskoj crkvi, glasalo za taj prijedlog u Trondheimu u zapadnoj Norveškoj.
Iako se odluka odnosi na cijelu crkvu, svaki pastor će imati pravo odbiti takav obred.
“To je poruka norveškom društvu koja kaže da homoseksualci ne bi trebali biti tretirani drukčije, ali i signal upućen ostatku svijeta, prvenstveno drugim crkvama da ljubav između dvije osobe istoga spola također treba biti priznata u vjerskoj areni”, izjavio je za agenciju AFP Gard Realf Sandaker-Nilsen, čelnik liberalnog pokreta Apen Folkekirke (Otvorena crkva) koji je i sam homoseksualac.
Protivnici ove odluke, koji su bili u manjini, smatraju da Biblija definira brak kao zajednicu između muškarca i žene.
Norveška protestantska crkva osnovana je nakon 1536. i oko 73 posto od 5,2 milijuna stanovnika izjašnjava se njezinim članovima. Posljednja sinoda održana je 2014. kada je taj prijedlog odbijen.
Vjenčanja istostpolnih parova u crkvi dosad su omogućile samo Švedska i Danska.
Švedski znanstvenici pokušat će razotkriti misterij mačjeg mijaukanja. Naime, sumnjaju da i mačke u svom ‘govoru’ imaju dijalekte i naglaske. Kroz pet godina, koliko će trajati istraživanje, nadaju se otkriti što mačke žele poručiti svojim vlasnicima predenjem i mijaukanjem. National Geographic, Telegraph
9 predviđanja na viktorijanskim slikama koja su se ostvarila
Phil Collins je imao običaj slikati se za svoje albume. I sad dosta godina kasnije, napravio je reizdanja šest albuma ali sa aktualnim fotografijama. Pogledajte Collinsa na coverima albuma prije i danas. Kampanja sa reizdanjima se zove Take a look at me now….
5 namirnica bogatih vitaminom D. (I ne zaboravite sunce.)
Uoči rasprave i glasovanja 11. i 12. travnja u Europskom parlamentu o izvješću koje poziva na snaženje europske dimenzije u obrazovanju, portal Europskog parlamenta objavio je kratak razgovor s izvjestiteljem Damianom Drăghicijem (S&D, Rumunjska) koji očekuje da će izvješće doprinijeti da se u školama država članica mladi obrazuju i o Europskoj uniji.
U izvješću kažete kako bi mladi ljudi bili više zainteresirani za europski projekt kad bi znali više o EU-u. Je li to uistinu razlog za političku apatiju koju vidimo u mnogim državama članicama?
Ne mislim da se radi o pojednostavljenom gledanju na problem. Prema anketama, 44 posto Europljana ne razumije kako radi EU i mnogi smatraju da se njihov glas ne čuje u Europskoj uniji. Da sam mlada osoba, želio bih znati svoja prava, želio bih znati svoju povijest, europsku povijest te kako se mogu uključiti u projekt stvaranja bolje Europske unije, naročito u vrijeme rasta euroskepticizma.
Koliko država članica je već integriralo europsku dimenziju u nacionalne kurikulume? Zašto neke zemlje to još nisu učinile?
Prema izvješću iz 2013. u većini država članica imamo sadržaj koji se tiče Europske unije u školama na nekim razinama obrazovanja, osim četiri države u kojima nije pronađen nikakav relevantan sadržaj u osnovnim školama. Međutim, sadržaj je često fragmentiran, nije napredan, preopćenit i nedostaje mu konzistentnosti i usklađenosti s ostalim predmetima, stoga je djeci teško zapravo razumjeti o čemu se radi u EU-u. Ovo područje spada pod načelo supsidijarnosti te EU nema ovlasti, ali vjerujem da nakon ovog izvješća možemo postići da se Europska unija podučava u programima svih država članica.
Kako bi se trebalo podučavati o EU-u?
Najvažnije je osigurati pravilne informacije koje će učenike i studente učiniti znatiželjnima. Ne treba biti izazov, ne treba biti vrlo tehnički. Svi se sjećamo kako smo u školama voljeli jednostavne lekcije. Vjerujem da se informirati može jednostavno.
Zastupnici Europskog parlamenta raspravljaju u ponedjeljak 11. travnja o savjetodavnom izvješću u kojem se poziva države članice da osnaže europsku dimenziju u obrazovanju kako bi građani bolje razumjeli EU, a glasovati će u utorak, navodi EP.
Otvorene su prijave za stažiranje u Europskom parlamentu a prijaviti se možete do 15. svibnja, priopćio je Europski parlament.
Ako vas zanima Parlament i njegove aktivnosti, institucije i politika EU-a, ne propustite priliku za stručno usavršavanje i prijavite se do 15. svibnja, poziva EP. Stjecanje radnog iskustva u Europskom parlamentu jedinstvena je prilika za učenje u međunarodnoj i multikulturnoj atmosferi. ističe se u priopćenju na portalu EP-a.
Stažisti Europskog parlamenta svakodnevno doprinose radu institucije te imaju priliku naučiti više o radnom postupku i mjerama koje donose zastupnici. Parlament nudi nekoliko opcija stažiranja u različitim gradovima; Bruxellesu, Strasbourgu te u državama članicama.
Stažiranje može biti plaćeno i neplaćeno, a pokriva razna područja, od prevođenja do novinarstva. Plaćene stipendije zaklade Robert Schuman otvorene su svim diplomiranim osobama, dodjeljuju se dva puta godišnje te traju pet mjeseci.
Kako se prijaviti?
Sve informacije o mogućnostima dodatne izobrazbe dostupne su na stranicama Parlamenta. Za stažiranje koje počinje u listopadu ove godine potrebno je ispuniti online prijavnicu te je poslati prije ponoći 15. svibnja. Više o stažiranju možete saznati u video prilogu na facebook stranicama Europskog parlamenta.
Tomislav Židak je saznao da Dejan Lovren više neće igrati za hrvatsku reprezentaciju. Epilog je to svađe između izbornika Ante Čačića i reprezentativca koja se odvijala preko medija, a počela je kada je Lovren u intervjuu izjavio kako ne želi igrati na Euru ako neće biti u prvoj postavi. O svemu se oglasio i Ćiro Blažević, i on smatra da je Lovren pretjerao.
Melissa McCarthy i dalje je miljenica američke publike, njena nova komedija The Boss (trailer) ovog je vikenda bila najgledanija u američkim kinima. Bez obzira na loše kritike, film je zaradio 23 milijuna dolara. Batman v Superman skliznuo je na drugo mjesto box office liste. Deadline Hollywood, Guardian
Njemački metalci Rammstein podnijeli su tužbu protiv države Njemačke koja je njihov album “Liebe ist für alle da” iz 2009. stavila na ‘crnu listu’ jer su slike na omotu bile “nečovječne i nemoralne” i pjesme Ich tu dir weh. Sud je nakon pola godine skinuo zabranu jer je pri donošenju odluke zanemareno razmatranje “umjetničke slobode”. Bend tvrdi da su morali povući iz prodaje 85.000 kopija albuma i sad, 7 godina kasnije, traže odštetu 66 tisuća eura. Monitor
Ove godine u Jasenovcu bit će organizirane najmanje tri komemoracije, pa će tako uz onu službenu, zakazanu za 22. travnja, Koordinacija židovskih općina Hrvatske komemoraciju upriličiti tjedan dana ranije, 15. travnja, a Savez antifašističkih boraca tek 24. travnja.
Hoće li se pojaviti na komemoraciji na jedan od ta tri datuma ili pak na neki četvrti u Srpskom narodnom vijeću (SNV) u ponedjeljak se nije moglo saznati, a njegov čelnik Milorad Pupovac rekao je kako bi se o toj temi trebalo razgovarati poslijepodne.
Milanović ne ide na službenu komemoraciju
Ni saborski zastupnik Roma Veljko Kajtazi nije se Hini htio očitovati o tome, tek kratko poručivši da će o tome izvijestiti na sutrašnjoj konferenciji za novinare.
Iz SDP-a se također neslužbeno može čuti da će predsjednik stranke Zoran Milanović doći u Jasenovac, ali je posve izvjesno da to neće biti na dan službene komemoracije.
Čelnici Koordinacije židovskih općina Ognjen Kraus, SNV-a Milorad Pupovac i Saveza antifašističkih boraca Hrvatske Franjo Habulin o problemu komemoracije žrtvama Jasenovca razgovarali su u ponedjeljak na Pantovčaku s predsjednicom Republike Kolindom Grabar Kitarović na njezin poziv.
“Predsjednica je svjesna situacije u Hrvatskoj i podjela po svim osnovama, kao i problema vezanih uz to. Tražila je od nas da pomognemo u tom dijelu da se započne dijalog i da se tenzije smanje te se krene zajedništvom dalje”, rekao je Habulin nakon sjednice Izvršnog odbora SABA-e na kojoj je odlučeno da će antifašisti održati komemoraciju 24. travnja.
Antifašistička komemoracija na neradni dan
“Donijeli smo odluku da ćemo komemoraciju u Jasenovcu održati 24. travnja jer je to neradni dan, pa će oni koji žele imati priliku otići tamo”, rekao je Habulin.
Pojašnjavajući razloge zbog kojih odbijaju ići na službenu komemoraciju, Habulin je rekao kako je situacija u zemlji takva da “na djelu više nije nikakav klizajući i puzeći fašizam već je on tu. Vidimo ga i osjećamo na ulici i stadionu, svakodnevno, a aktualna vlast ne reagira ni na jednu od tih pojava”, poručio je.
Upitan zašto na komemoraciju ne idu zajedno s Koordinacijom židovskih općina, čelnik antifašista je pojasnio kako su oni već ranije donijeli odluku da idu 15. travnja, dok je antifašistima to prekratak rok da se organiziraju.
Što se tiče programa komemoracije, Habulin je samo rekao kako “neće biti puno govora”, te da će se skupu obratiti on ili počasni predsjednik SABA-e Stjepan Mesić, koji je danas također viđen u sjedištu Saveza.
Pupovac, koji je nakon sastanaka s predsjednicom Republike došao u sjedište SABA-e, izjavio je kako je čuo njihovu konačnu odluku te da će SNV tijekom poslijepodneva odlučiti o datumu komemoracije. Jedno je ipak izvjesno, kaže Pupovac, 22. travnja na službenu komemoraciju ne idu.
Pupovac: “Ugodan razgovor” s predsjednicom
Osvrnuo se i na susret kod predsjednice rekavši kako je to bio “ugodan razgovor”. “Predsjednica je zabrinuta zbog podjela i negativnih trendova koji se u društvu vide i osjete, a koje i sama prepoznaje, pa je odlučila da nas sama pozove i da čuje koji su naši razlozi zašto ne idemo 22. travnja na službenu komemoraciju”, rekao je Pupovac.
Predsjednici je, kaže, poručio da cijene njezin poziv na razgovor, no ne vide pretpostavke za promjenu svoje odluke. “Spremni smo s njom razgovarati o tome da se stvari počnu mijenjati i da trend negacije žrtava ustaškog režima i negacije Jasenovca i relativizacije nacističkih, fašističkih i ustaških ideologija u društvu postane tema za ozbiljan razgovor”, naglasio je.
Čelnik Koordinacije židovskih općina Ognjen Kraus, nakon sastanka na Pantovčaku novinarima je izjavio da je predsjednica željela da svi zajedno idu u Jasenovac. “Mi smo odluku donijeli, i ja je niti mogu niti hoću mijenjati”, rekao je Kraus.
Saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi nije htio reći Hini kome će se predstavnici Roma prikloniti. “Sve je otvoreno jer skupljamo odluke na terenu. O datumu komemoracije bit će odlučeno voljom mog biračkog tijela, nezavisno od moje volje”, kazao je Kajtazi.
“Izgubiti se u bespućima Kine neprocjenjivo je. Upoznat ćete sebe, izgubljeni među nacijom naoko još izgubljenijih Kineza i shvatiti da ste nekad više otuđeni među ‘svojima’ nego miljama dalje od društveno definiranog pojma ‘dom'”, piše Marko Medić u divnom putopisu o Kini. Jutarnji
Njemački metalci Rammstein podnijeli su tužbu protiv Njemačke zbog albuma “Liebe ist für alle da” koji je 2009. privremeno završio na ‘crnoj listi’ zbog nemorala, prenosi Deutsche Welle.
U njemačkoj vladi djeluje Odjel za štetne medije – agencija odgovorna za popis djela i radova koji bi potencijalno mogli naštetiti mladima, a koja je 2009. odlučila da je pjesma Ich tu dir weh (Nanosim ti bol’) s albuma Liebe ist für alle da (Ljubav je za svakoga) kao i slike na omotu CD-a “nečovječne i nemoralne”. Tako je cijeli album završio na ‘crnoj listi’.
Jednom kada se nečiji rad ili djelo nađe na popisu te organizacije zabranjuje se njegova reklamiranje te se može prodavati pod strogim uvjetima.
Bend tvrdi da su morali uništiti ili povući iz prodaje gotovo 85.000 kopija albuma nakon te klasifikacije te sada traže odštetu u iznosu od oko 500. 000 kuna ili 66 tisuća eura.
Na originalnom omotu tog albuma prikazani su članovie benda oko trpezarijskog stola na kojem leži neobično jelo – gola djevojka. Na stražnjoj strani albuma trpezarijski stol je prikazan prazan uz nekoliko ostataka tijela. Ipak, najveći problem bila je unutrašnja slika koja prikazuje jednog od članova benda kako udara djevojku po stražnjici.
Album je uspješno objavljen bez problema u ostatku svijeta, dok je u Njemačkoj mogao biti prodavan u cenzuriranom obliku, samo odraslim osobama i bez pratećeg marketinga.
No, album nije dugo ostao na popisu – sud u Kölnu je nakon pola godine uklonio zabranu uz objašnjenje da je klasifikacija bila nelegalna jer je pri donošenju odluke zanemareno razmatranje ‘umjetničke slobode’. Sud je ustvrdio da je pretjerano prikazivanje nasilja obilježje benda te da se takvi pretjerani prikazi ne mogu smatrati realnim izrazom nasilja.
Nejasno je zašto je bend tek sada odlučio tužiti državu, sedam godina nakon zabrane.
Rammstein će na sud ovog ljeta.
Planinarstvo: Krasne fotografije sa snježnog uspona na najviši vrh Velebita (i paljenja stjenica na Strugama)
Sveučilište u Zagrebu krenulo je u poduzetništvo i zasad su osnovali tri tvrtke, s ciljem da osnuju deset u idućih nekoliko godina. Prva pokrenuta tvrtka, Comprehensive Water Technology na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije (analiza voda i razvoj tehnologije), proslavila je nedavno svoj prvi rođendan, imala je početni kapital od 20.000 kuna, a u jednoj godini došli su do milijun kuna prihoda. HighTechVets na Veterinarskom fakultetu (VEF) priprema se za početak rada, a Centar za promet i logistiku na Fakultetu prometnih znanosti (FPZ) upravo je osnovan. Poslovni
“Današnja samostalna Republika Hrvatska ne bi postojala da 1943. – 1945., kad se krojila karta poslijeratne Europe, nije bilo ZAVNOH-a i AVNOJ-a. Najvjerojatnije bi bila skučena pokrajinska oblast pod žezlom dinastije Karađorđevića, s vlašću koja bi izrasla iz četničkog pokreta i kraljevske vojske pod komandom Draže Mihailovića”, piše povjesničar Slavko Goldstein o ideji publicista Igora Vukića da se ZAVNOH briše iz Ustava RH i da se na njegovo mjesto stavi – NDH!
“Socijalističkim idejama u hrvatskom SDP-u nema tko otvoriti vrata. Unatoč tome što se prvi put u povijesti događa da socijalizam postaje potencijalno važna evroatlantska ideja… Smanjio se kapacitet ovdašnje ljevice da stvara nove povijesne vrijednosti, barem u skladu s veličinom zemlje. Zato su, eto, protekli izbori u SDP-u izgledali kao mala seoska priredba izvedena točno po mjeri HDZ-a”, piše Marinko Čulić za Novosti o današnjem SDP-u.
“Čini se da je ovaj napad na Tomića spontani čin nasilja. Gotovo je sigurno da ni jedan političar u ovoj zemlji, čak i ako su mu se takve misli vrtjele po glavi dok je čitao zajedljive satirične tekstove na svoj račun, nije naručio napad… Napad je posljedica neodgovornih izjava političara kojima se uspostavlja atmosfera u kojoj vrijeđanje, mržnja i nasilje postanu normalni”, osvrće se Slavenka Drakulić i uspoređuje napad na hrvatskog pisca s napadima i smaknućem ruske političarke Ane Politkovskaje.
Broj tigrova koji žive u divljini od Rusije do Vijetnama porastao je na 3.890, što je prvi rast brojčanosti ovih krasnih životinja unazad stotinu godina. Posljednjim brojanjem provedenom 2010. procijenjeni broj tigrova bio je 3.200, što je bilo najniže u povijesti, tako da ni ovo nije veliki broj, ali je pozitivan trend. Nije ni posve sigurno da je zaista došlo do rasta broja tigrova, ili znanstvenici sad imaju bolje metode brojanja. Svejedno, ovo je po prvi puta od 1900. da broj tigrova u divljini raste – tada ih je bilo 100.000. Najveći dio današnjih tigrova je u Indiji, 2.226. Mashable
Ovogodišnji travanj mogao bi biti jedan od najtoplijih od početka meteoroloških mjerenja, naročito u kopnenom dijelu Hrvatske – u Bjelovaru su temperature zraka ovog travnja već dostigle prosječne srpanjske vrijednost, piše Istramet. Idućih dana na Sredozemlje dolazi vrlo vruć zrak iz Afrike pa će biti pretežno sunčano i još toplije, osim malo kiše oko četvrtka, kako prognozira DHMZ. Norvežani prognoziraju malo kiše i mali pad temperature od nedjelje, i to samo u unutrašnjosti (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek).
Zagrebačka tvrtka gradila je u Zagrebu javne toalete za 80.000 kuna po kvadratu, sanirala je potok Črnomerec – Vrbani bez javnog natječaja, za tri milijuna kuna sagradili su ZET-ovu kućicu od 83 kvadrata (procjena je bila 700.000 kuna za isti objekt), a sad saniraju rupu na križanju Slavonske avenije s Vrbikom. Oni su Tigra, tvrtka u vlasništvu Milana Penave, Bandićevog kuma, a dvije su obitelji u prijateljskim odnosima otkako je Bandić došao u Zagreb. 24sata
John Kerry danas je posjetio Hirošimu i postao postao prvi državni tajnik i najviši dužnosnik američke vlade koji je bio na mjesto eksplozije atomske bombe otkako su Sjedinjene Države 1945. bacile bombu na taj grad, pozivajući da se “zauvijek otkloni prijetnja nuklearnog oružja”. Rekao je da je tužan. Monitor
John Kerry danas je posjetio Hirošimu i postao postao prvi državni tajnik i najviši dužnosnik američke vlade koji je bio na mjesto eksplozije atomske bombe otkako su Sjedinjene Države 1945. bacile bombu na taj grad, pozivajući da se “zauvijek otkloni prijetnja nuklearnog oružja”.
Japan je posjet Kerryja i njegovih kolega iz skupine najbogatijih zemalja svijeta G7 kojima je ovo bila priprema za summit u svibnju, nazvao “povijesnim”. Ministri vanjskih poslova došli su tijekom prijepodneva u memorijalni centar za mir, potresno svjedočanstvo o razarajućoj atomskoj sili koja je 6. kolovoza 1945. sravnila grad sa zemljom i odnijela 140.000 života.
“Svi bi trebali vidjeti i osjetiti snagu ovog mjesta”, poručio je John Kery upisujući se u zlatnu knjigu muzeja, prenosi State Department. “To nas snažno i trajno podsjeća da moramo ne samo zauvijek otkloniti nuklearnu prijetnju, nego i učiniti sve kako bismo spriječili rat”, istaknuo je državni tajnik, vijetnamski veteran koji nije sklon vojnom intervencionizmu i zauzima se za razoružanje.
Nakon posjeta muzeju koji posjetiteljima kroz mučne fotografije daje predodžbu o razmjerima katastrofe, ministri G7 su posjetili park oko muzeja. Zatim su položili vijenac ispred kenotafa, luka koji se nadvija nad pločom s imenima svih žrtava i riječima uklesanim u kamen: “Počivajte u miru, nećemo dopustiti da se tragedija ponovi”.
Mnoštvo mladih ih je dočekalo mašući zastavama sedmerih zemalja (SAD, Japan, Kanada, Francuska, Velika Britanija, Italija i Njemačka) i predajući ima ogrlicu od papirnih ždralova, simbola mira.
Kerryjev posjet mogao bi utrti put dolasku američkog predsjednika Baracka Obame u prigodi susreta na vrhu predsjednika država i vlada G7 koji se 26. i 27. svibnja održava u Japanu, premda još službeno nije donesena nikakva odluka. Obama se od 2009. zalaže za “svijet bez nuklearnog oružja”.
Upitan u nedjelju navečer hoće li Kerry zatražiti oprost za razaranje Hirošime, američki diplomat je rekao da službeno neće to učiniti, ali da je “kao i svi Amerikanci i Japanci ispunjen tugom”.
Ovaj posjet, prvi takav za SAD, ali i još dvije nuklearne sile G7, Veliku Britaniju i Francusku, gurnuo je u drugi plan aktualne svjetske teme o kojima su ministri razgovarali na susretu, a to su terorizam i sigurnost na moru.
Francuz Nicolas Jarossay (38) krenuo je u nedjelju iz Praiae na Zelenortskom Otočju na prelazak Atlantika, bez pratnje veslajući na dasci, što je prvi pokušaj samostalnog prelaska Atlantika na dasci na kojoj se stoji i vesla. Plan mu je doći do Kariba. Prijeći će 4.000 km, trebat će mu dva mjeseca, a na dasci ima komoru za odmaranje. Projekt košta 100.000, a kaže avanturist da je odlučio ići sam, bez pratnje, zbog – jedne noćne more. Monitor
Francuz Nicolas Jarossay (38) krenuo je u nedjelju iz Praiae na Zelenortskom Otočju na prelazak Atlantika, bez pratnje veslajući na dasci. To je prvi pokušaj samostalnog prelaska Atlantskog oceana na dasci na kojoj se stoji i vesla. Ovdje sajt projekta.
Taj profesionalni vatrogasac visok 1,90m i težak 90 kg bavi se tom discipilinom osam godina. Krenuo je iz luke Praiae oko 16 sati po srednjoeuropskom vremenu na put dug oko 4000 km do francuskog otoka Martiniquea u Karibima.
Nepotopivo plovilo dugo sedam metara, široko 83 cm ima kabinu za odmor dugu 2,2 m, visoku 45 cm, s jednom komorom u stražnjem dijelu za opremu i hranu.
Solarne ploče na vrhu kabine trebaju plovilu osigurati napajanje električnom energijom.
U lanjskom intervjuu Jarossay je objasnio kako ga ovaj projekt košta 110.000 kuna, da je zbog jedne noćne mora odlučio da neće imati pratnju te da će mu putovanje trajati dva mjeseca.
Fenix je nastao 2003. kao prva hrvatska bespilotna letjelica i izum Milivoja Hucaljuka, bivšeg branitelja, a prva upotreba njegovog drona bila je kao pomoć vatrogascima u osmatranju terena prilikom velikih šumskih požara. Belje ga koristi za preciznu poljoprivredu, što je bio prvi komercijalni projekt ove verzije besposadne letjelice, a može ga se koristiti i za precizne vojne udare, geodetska i snimanja deponija otpada, arheološka te snimanja u kolonijama ptica u nacionalnim i parkovima prirode. Ovisno o količini ugrađene opreme Feniks košta između 20.000 i 30.000 eura. T-Portal
“Dok smo trenutno zaokupljeni oglašavanjem, čekamo da nam klijent odgovori na poslanu ponudu, a u moment nakon što smo oglasili uslugu dolazi obavijest o problemu koji treba sanirati, da bi ubrzo partner tražio ekstra pažnju za novu priliku, a nakon toga javila se država sa svojim hitnim zahtjevom… Dobra vještina upravljanja zadacima, željama i potrebama često se svodi na prepoznavanje s kojim i kakvim lopticama žongliramo”, piše u današnjoj kolumni Monitorov business coach Goran Blagus uspoređujući baratanje zadacima sa – žongliranjem. Blagus ima novi projekt – Business klinika report, besplatni newsletter gdje detaljno i bez zadrške obrađuju poslovne teme, vještine i tehnike. Monitor
Na izjave HSS-ovog predsjednika Kreše Beljaka u Nedjeljom u 2 žestoko je uzvratio Mostov glasnogovornik Nikola Grmoja u Facebook poruci: “Izgleda da u HSS-u moraš nešto ukrasti da bi dobio poziciju u vrhu stranke. Ili novac iz gradskog proračuna ili barem kazetofon.” U fajt se uključio i SDP-ov Gordan Maras Facebook porukom: “Jadan je taj tko politički ovisi o Karamarku. Pozicija Mosta je nakon tri mjeseca više nego duplo slabija nego na izborima. Ukoliko se Karamarko odluči za nove izbore gospoda iz Mosta bi mogli gledati Sabor i Vladu samo na televiziji.”
Onako, zdravoseljački, žongliranje je vještina istovremenog upravljanja s dvije i više loptica u zraku kroz različite tehnike bacanja i hvatanja.
Uz žongliranje često povezujemo klaune i akrobate ili slične vrste zabavljača koji su razvili tu vještinu bacanja i hvatanja te se vrlo često zabavljamo gledajući ih ali im se često i divimo jer su razvili sklad pokreta tijela kroz koji uspijevaju izvesti svoju točku.
Kada gledamo nekog kako žonglira s tri loptice to nam je fora, ako žonglira s pet i više loptica to je još veća fora, a ako pak žonglira s deset ili više loptica ili možda čak deset vatrenih čunjeva i u isto vrijeme se smije, to znamo percipirati kao nešto posebno i osjećamo veliku dozu poštovanja.
I kada tako promatramo te žonglere, jeste li se ikada zapitali jeste li vi jedan od njih?
Možda niste žongler s lopticama ili vatrenim čunjevima, no definitivno jeste žongler s hrpom poslova, zahtjeva, problema i ostalih stvari koje nam svaki dan “upadaju u ruke” i koje svakodnevno moramo / želimo / trebamo “držati u zraku”.
Kako bi žongler mogao “držati” više loptica u zraku, on ih mora baciti u zrak te u momentu kada jedna od njih na putu prema dolje stigne do ruke, ponovno je baca u zrak te ubrzo ponavlja taj isti korak za prvu sljedeću padajuću lopticu.
Ako povučemo analogiju na posao, to je gotovo pa ista situacija. Dok smo trenutno zaokupljeni oglašavanjem, čekamo da nam klijent odgovori na poslanu ponudu, a u moment nakon što smo oglasili uslugu dolazi obavijest o problemu koji treba sanirati, da bi ubrzo partner tražio ekstra pažnju za novu priliku, a nakon toga javila se država sa svojim hitnim zahtjevom…
Zanimljivo kako smo svi mi žongleri i kako svakog trenutka imamo više ili manje “loptica” u zraku. No, današnja misao i današnji tekst nije u tome kako što više loptica “držati u zraku”, već što napraviti kada jedna od njih padne. Ili još bolje, koju od “loptica možete pustiti da padne”.
Budimo iskreni, želje i potrebe su često veće od naših mogućnosti i kao pravi žongleri moramo prepoznati koja od “loptica” može i treba pasti. Jer, ako ona ne padne, gotovo sigurno da će sve ostale pasti.
I u tom padanju ima jedna jako dobra stvar na koju rijetko mislimo – a to je da neke loptice nakon što padnu budu dovoljno fleksibilne da se nakon “udarca o zemlju” vrate u krug žongliranja, no neke od loptica su “staklene” i kada padnu možda i odskoče ali se možda i razbiju.
Dobra vještina upravljanja zadacima, željama i potrebama često se svodi na prepoznavanje s kojim i kakvim lopticama žongliramo. “Gumene” loptice možemo slobodno pustiti da padnu s vremena na vrijeme, neke užarene slobodno bacimo jer čine štetu ostalim lopticama, a staklene i lako lomljive često su povezane uz nama najvažnije stvari u životu (zdravlje i obitelj) i trebamo biti svjesni kako i koliko će one odskočiti kada padnu ali isto tako i koliko će napuknuti radi tog udarca.
Prepoznajte svoje “loptice”, maknite neke koje smetaju, identificirajte “staklenu” i manje se zamarajte tehnikama kako što više držati loptica u zraku, već više pažnje posvetite dovoljnom broju loptica koje možete najkvalitetnije i najefikasnije žonglirati.
p.s. Jedan od najtraženijih odgovora koji gotovo 90% poduzetnika traži je “Kako se diferencirati od konkurencije?”. Ovo je preširoka tema za kratku kolumnu, no odgovor na gornje i slična pitanja možete čitati u “Business klinika reportu” – novi projekt by Goran Blagus. Više detalja nalazi se na LINKU.
Sviđa vam se ovaj savjet/tehnika? Prijavite se na Business klinika mailing listu i direktno primajte tekstove o prodajnim vještinama i poslovnim tehnikama uz koje ćete unaprijediti poslovanje. Korisno, vrijedno i konkretno.
Ni mi ne volimo primati SPAM, stoga možete biti sigurni kako ga nećete dobiti od nas. Nakon prijave provjerite svoj email kako biste potvrdili svoju odluku (double opt-in).
U mreži Prvog jutros, tema Panamski papiri. Gosti – Marko Rakar, Tvrtko Jakovina i komentator Hrvatskoga radija Tihomir Vinković.
Logistika smione pljačke zgrade MUP-a nije bila neka naročito komplicirana operacija, nisu je izveli Oceanovi eksperti, nego lokalni bezveznjaci, Alarma nema, kasa je bezvezna, pljačkaši imaju ljude iznutra, a zbog promjene na vlasti imali su priliku da onemoguće istrage nad sobom javno kompromitirajući Organizirani kriminal, a ti su ljudi nakon krađe zaista i smijenjeni, analizira Denis Kuljiš pozadinu krađe iz zgrade policije u zagrebačkoj Heinzelovoj. Spominje Kuljić i tvrtku Kreše Milanovića, brata bivšeg premijera Zorana, koja je umiješana u pranje novca za peruanske dilere preko fiktivnog otkupa zlata, što je bilo zataškano, a poreznice koje su ovo otkrile su smijenjene/degradirane.
Početak turističke sezone, ali i cijeli niz povoljnijih makroekonomskih pokazatelja učinili su kunu najsnažnijom prema euru u gotovo tri godine – prošli tjedan euro vrijedio 7,50 kuna što je nezabilježeno od ljeta 2013., moglo bi ići do 7,45 kuna
10:41 Univerzum uma, HTV2
10:46 Treća povijest: Rimljani i Germani, HTV3
11:15 Poirot (7,7), HTV2
11:20 Zvonili ste, milorde?, RTL
12:20 ‘Allo, ‘allo!, RTL
13:45 Hrabar i brz (4,0), RTL
13:48 U vrtlogu laži (4,8), HTV2
14:00 Tragovima pračovjeka, HTV3
15:10 Andrija i Anđelka, RTL
15:30 Podržite svog lokalnog šerifa (7,5), HTV3
17:52 Sveti visovi manjih religija, HTV2
20:00 Princeza Motpensier (6,5), HTV3
20:03 BezVeze, HTV1
20:05 10 najkontroveznijih osoba Hrvatske, RTL
20:06 Lov: Najveći izazov (9,4), HTV2
20:50 Dobra žena (8,3), HTV1
22:55 Zločinci u odijelima (7,4), HTV2
23:04 Svjetski biseri: Azurna obala, HTV1
23:25 Andrija i Anđelka, RTL
00:40 Luzeri (6,4), Nova TV
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, Nova TV
Krajem siječnja u Hrvatskoj je bilo 37.875 blokiranih poslovnih subjekata s 22,79 milijardi kuna neizvršenih osnova za plaćanje. Najveći dio duga od 39%, odnosno 8,9 milijardi kuna, imaju poduzetnici iz Zagreba, slijede poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije (14,2%, 3,2 milijarde) pa Primorsko-goranske županije (6,5%, 1,5 milijardi). Prosječni iznos neplaćenih dugovanja bio je 601,8 tisuća kuna, a najzaduženiji su trgovci. T-Portal
Ovog će ljeta vlasti u Japanu početi s testiranjem sustava koji će stranim turistima omogućiti da se identificiraju i kupuju služeći se samo svojim otiskom prsta. Dakle, pri dolasku u Japan turisti će registrirati svoje otiske prstiju, kao i druge informacije poput podataka o kreditnoj kartici nakon čega će kupovina u trgovinama ići preko – otiska prsta, isto kao i oslobađanje od plaćanja poreza. Nadalje, u hotelima se neće morati pokazivati putovnice, nego će se procedura tkđ. svesti na – očitavanje otiska prsta. Cilj je uvesti ovaj sistem do Olimpijade u Tokyju 2020., a namjera je smanjiti kriminal i oslobodite ljude od nošenja gotovine i kartica. The Japan News
Ako je još što nejasno oko afere Panama Papers – video-objašnjenje
Međunarodno umrežavanje registara s imenima vlasnika kompanija omogućilo bi identifikaciju svih ljudi koji se kriju iza offshore kompanija, prvi je od 10 koraka u borbi protiv poreznih oaza, prema planu njemačkog ministra financija Wolfganga Schäublea. Nadalje, stoji u planu, treba napraviti standardizaciju crnih lista nekooperativnih poreznih oaza, pravo na zastaru trebalo biti omogućeno tek nakon što porezni obveznik/obveznica dostavi informacije u skladu sa svojim obvezama, treba uvesti strože administrativne mjere kako bi se kompanije pozivalo na odgovornost… 24sata, Deutsche Welle
T-Portal na primjeru produžavanja vozačke dozvole opisuje neučinkovitost državne administracije. U slučaju ograničenog trajanja vozačke zbog vida, nakon isteka dokumenta mora se otići na kompletan zdravstveni pregled u ovlaštenoj ordinaciji medicine rada (cijena 400 do 500 kuna), iako se ograničenje odnosi samo na vid. Potom se ide u policiju, plaća 30 kuna biljega i 151 kuna u proračun, pa za tri tjedna po novu vozačku, sve skupa za oko 690 kuna i najmanje 7 sata vremena. Pregledom samo kod oftalmologa i rješavanjem papirologije preko sustava e-građani procedura bi trajala najviše 2 sata i koštala 100-tinjak kuna…
Kako je obiteljski biznis oborio rekorde i povukao lijep novac iz Bruxellesa – proizvođač prirodne kozmetike Olival počeo iz hobija miješanjem krema, danas ima 12 milijuna kuna godišnjeg prometa i 18 zaposlenih
Facebook se suočio sa stalnim smanjenjem dijeljenja sadržaja na svom new feedu – od 2015. pad šeranja na godišnjoj razini iznosi 21 posto. Osim što manje dijele, korisnici Facebooka imaju sve manje prijatelja i poznanika s kojima su povezani na ovoj socijalnoj mreži. Objašnjenje je u subjektivnom faktoru – ljudima je postalo neugodno poručivati javno sve što im se dogodilo, dok za druge stvari smatraju da su irelevantne… Tech Times, The Verge
Zanimljiva teorija: Indijancima duga kosa bila produžetak živčanog sustava – služila im kao ljudska antena
Da bi se graditeljstvo oporavilo, treba se usredotočiti na ulaganja u turizmu – “turizam je, zahvaljujući i nekim drugim okolnostima u svijetu, jedna od najpropulzivnijih grana – koja se može najbrže razvijati”, kaže predsjednik uprave Radnika, a drugi spas vide u sufinanciranju projekata novcem iz Bruxellesa. U krizi se opseg građevinskih radova smanjio za čak 43 posto, a izgubljene su 54 tisuće radnih mjesta. HRT
Pasivna kuća ne treba aktivni sustav grijanja i hlađenja. Ne treba klimu niti radijatore. Pa ipak, u njoj je izuzetno ugodno. A režije su mizerne, oko 200 kn mjesečno za čitavu kuću. Iskustva kupaca potvrđuju kako se isplati graditi kuću s Ytong materijalima. Bruna, Ana Lena i Dunja već su gotove kuće koje čekaju da ih pregledate ovdje.
The Boston Globe na nedjeljnoj je naslovnici uz naslov pokazao što bi se moglo dogoditi sa SAD-om ako Donald Trump bude izabran za predsjednika i ispuni svoja predizborna obećanja: deportacija milijuna ilegalnih iseljenika, trgovinski rat s Kinom i Meksikom, odbijanje američkih vojnika da ubijaju obitelji terorista, stroži zakoni o kleveti protiv novinara… List objašnjava da satiričnom naslovnicom privode Trumpovu retoriku “logičnom završetku”. Monitor
Američki dnevni list The Boston Globe objavio je u nedjelju satiričnu naslovnicu na kojoj prikazuje što bi se moglo dogoditi sa Sjedinjenim Državama ako Donald Trump bude izabran za predsjednika (ovdje cijela naslovnica).
List nosi datum 9. travnja 2017. i naslov “Počinju deportacije”, najavljujući članke o Trumpovom ispunjenju predizbornih obećanja da će deportirati milijune ilegalnih doseljenika.
Ostali članci detaljno skiciraju opasnost trgovinskog rata s Kinom i Meksikom, odbijanje američkih vojnika da ubijaju obitelji terorista, kao i strože zakone o kleveti, usmjerene protiv novinara.
The Boston Globe u uvodniku piše: “Vizija Donalda J. Trumpa o budućnosti naše nacije duboko uznemiruje i duboko je neamerička”.
Objašnjavaju da satiričnom naslovnicom privode Trumpovu retoriku “logičnom završetku” kako bi čitateljima dali do znanja da “njegova vizija Amerike obećava da će u stvarnom životu biti podjednako strašna kao što je na novinskom papiru”.
Pozivaju republikansku stranku da na konvenciji u srpnju podupre drugog kandidata, navodeći kao moguće alternative bivšeg kandidata Mitta Romneya odnosno predsjednika Zastupničkog doma Paula Ryana.
Trump je na skupu u Rochesteru kritizirao satiričnu naslovnicu The Boston Globea, ocijenivši je “glupom”. “Bezvrijedna je, jeftina”, kazao je Trump, nazivajući priču izmišljenom i nepoštenom.
Treba vam mjesto gdje ćete osjetiti dodir pozitivne energije? Gdje svaka priča poklanja barem jedan osmijeh za ljepši dan? Od sada postoji jedan nedirnuti kutak interneta rezerviran samo za vašu sreću.Kutak inspiriran dobrotom, ljepotom, zdravljem i ljudima koji svojim životom i djelima potaknutim iskrenim srcem i otvorenom dušom svakim danom pretvaraju ovaj naš svijet u još čudesnije mjesto. Započnite dan na zdravaisretna.hr gdje će optimizam zagrijati vaše srce, a vedrina i inspiracija uljepšati svako jutro.
Yahoo je na prodaju, a lista zainteresiranih uključuje Google, Verizon, Facebook, Twitter, Time i SoftBank imena su o kojima se spekulira, sve zato što Yahoo navodno raspolaže bankom patenata teškom 3 do 4 milijarde dolara. Čini se da Google i Facebook od kupovine ne bi mnogo profitirali, dok bi ga Twitter mogao iskoristiti za marketinške svrhe, no najzagrijanijim se čini Verizon. Rok za predaju ponuda je 18. travnja. Tech Times
