Ugledni američki časopis Foreign Policy objavio je tekst pod naslovom Hrvatska krajnja desnica koristi prošlost kao oružje autora Paula Hockenosa, koji objavljuje za New York Times i Spiegel. Hockenos ističe kako u novoj hrvatskoj vladi sjedi gorljivi fašist Zlatko Hasanbegović prema kojem “desničari na vlasti u Mađarskoj i Poljskoj djeluju kao mlakonje”. Hockenos piše kako su se hrvatski nacionalisti okrenuli prvo kulturi ali da je njihov cilj “postaviti temelje za mogući napad na liberalnu demokraciju u zemlji.”. Foreign Policy, Jutarnji

“Imamo mi još jednu domovinu – Bosnu i Hercegovinu.To je patnička domovina koju neće dati Bošnjaci i Hrvati, koje povezuje tisuće i tisuće ljudi. Spaja ih bogoljublje, čovjekoljublje i domoljublje. Nema vjerskih razlika, mi smo isti. Mi branitelji smo braća po oružju”, rekao je prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko na odavanju počasti poginulim hrvatskim braniteljima Bošnjacima. Index

Jednakost plaća potaknula je objavu ‘Panamskih dokumenata’, rekao je neimenovani tajni izvor u prvom obraćanju javnosti ponudivši pravosuđu pomoć u progonu krivaca u zamjenu za imunitet. U priopćenju od 1800 riječi, taj tajni izvor predstavlja se kao “John Doe” i kaže da nije nikada radio za obavještajnu agenciju niti vladu. Ističe da je vrlo nejednak “pristup informacijama” bio ključan u perverznom kapitalističkom sustavu “koji se sve više približava ekonomskom ropstvu”, no misli da je internet to promijenio. Večernji, CNN

Laburistička stranka objavila je u petak da je njihov kandidat Sadiq Khan pobijedio na izborima za gradonačelnika Londona čime postaje prvi musliman na čelu britanske prijestolnice. Sin pakistanskog useljenika, Khan je uvjerljivo pobijedio Zaca Goldsmitha, kandidata konzervativaca koji su Kahna u kampanji pokušali povezati s ekstremizmom. Index, Guardian, Salon

Iako se štete tek zbrajaju, a sve županije za nedavnim mrazom opustošene jedinice lokalne samouprave još nisu proglasile elementarnu nepogodu, već sada je jasno da će ovo biti godina nestašice domaćega voća, ponajprije jabuka, a potom i povrća. Trgovci će posegnuti za uvozom, a uvoznici već zadovoljno trljaju ruke. Na domaće police će tako nažalost doći ono što se vuče po skladištima zemalja poput Poljske koje će dodatno očistiti svoje hladnjače, piše Glas Slavonije koji predviđa i rast cijena, što baš i nije slučaj uvijek kod uvozne hrane…

Islamska država u iznenadnom napadu zauzela libijski grad Misratu i otela 20 oružanih vozila

Američki predsjednik Barack Obama pozvao je američke medije da ispitaju nastupe u javnosti republikanskog kandidata Donalda Trumpa poručivši da se ne daju smesti aspektima ‘spektakla i cirkusa’. “Ako predsjednički kandidati u međunarodnim pitanjima zauzimaju stajalište koje bi moglo zaprijetiti ratom ili potencijalno može unijeti preokret u naše odnose s drugim zemljama ili slomiti naš financijski sustav, javnost o tome treba biti obaviještena”, kazao je Obama. T-Portal, Time

Vozači Ubera uskoro će početi izdavati fiskalne račune, prvo putem fiskalnih blagajni, a potom je u planu slanje računa e-mailom. “Uberovi partneri vozači izdaju račune za svaku vožnju. U njihovo ime to radi Uberova aplikacija automatski prilikom završetka svake vožnje. Važno je naglasiti kako su sve transakcije potpuno transparentne. Fiskalizacija neće utjecati na uslugu Ubera u Zagrebu”, kažu u Uberu te ističu da poslovanje uvijek prilagođavaju lokalnoj regulativi. Index

Silvano Hrelja reizabran je na dužnost predsjednika HSU-a u prvom krugu glasovanja s ukupno 348 glasova od 453 prisutna delegata. Lidija Ivandija dobila je 59, a Ivan Margaretić 42 glasa. Hrelja je u svom obraćanju članstvu istaknuo kako doprinos stranke iznosi više od 40 milijardi kuna dodatnih prava umirovljenika. No izbori ipak nisu prošli bez podmetanja, pa su se navodno članovi stranke iz krajeva gdje je HSU u koaliciji s HDZ-om žalili na telefonske pozive i nagovaranja da glasaju za Margaretića. T-Portal

Varga: Odgoda poskupljenja dopunskog velika je pobjeda javnosti

Bukurešt i Sofija najavljuju mogućnu blokadu Srbije na europskom putu i traže veća prava za svoje nacionalne manjine i veću zastupljenost u državnoj upravi, navode Večernje novosti. Pozivajući se na neimenovene diplomatske izvore beogradski list tvrdi kako su Rumunjska i Bugarska jedine članice EU koje su dale “tihu potporu” Zagrebu, čiji su “izaslanici tjednima lobirali u europskim prijestolnicama”. Jutarnji,

“Orešković nema legimitet. Premijeri bi trebali biti Karamarko, Milanović ili Petrov. Za njega nitko nije glasao, nitko od birača nije čuo za njega i on nema što raditi na premijerskoj funkciji. Vidimo da ide i nekim krivim mjerama. Vrijeme mu je da se što prije vrati u Kanadu, i bude domoljub iz Kanade. Građani nisu birali ljude da budu u Saboru da ne rade ništa i da maltretiraju javnost svojim aferama. Da mi konkretno sutra ponude da budem potpredsjednik Vlade odbio bih”, rekao je predsjednik HSS Krešo Beljak u intervju za N1 (video ovdje).

“Pjesmom Ja nisam vaš želio sam reći da nisu bili svi isti te da je fašizam apsolutno zlo koje ne smije biti pravdano drugim zločinima. Nažalost su oni ekstremniji, vrlo često i manje inteligentni i glasniji. Rokenrol koji sam ja slušao cijelog života iza sebe je imao neku ideologiju i neki zdrav humanizam. To je ono što me drži i što mi daje snagu. Nije samo stajati na bini s gitarom već iza toga mora postojati i neka poruka”, kaže frontman Hladnog piva Mile Kekin u intervjuu za novosadski Omladinski radio. T-Portal

Nekad je kreditna sposobnost služila samo kao formalni preduvjet za dobivanje kredita, a uvjeti kredita za sve klijente bili su podjednaki. Danas banke pristupaju svakom klijentu individualno pa kreditne uvjete za građane formiraju na sličan način kao i za poduzeća. To znači da oni s višim kreditnim rejtingom ostvaruju povoljnije uvjete kreditiranja od onih sa slabijim rejtingom. Svoje iskustvo iznosi čitatel jT-Portala koji je nedavno izborio jeftiniji kredit. Na kraju je postigao uštedu od 300 kuna na mjesečnoj rati, odnosno 54.000 kuna do kraja otplate kredita.

Alibaba: Prihod u prvom kvartalu skočio 39 posto

Švicarska je ekonomski uvjerljivo najslobodnija zemlja u Europi, te je zbog toga više-manje najbogatija. Po BDP-u po stanovniku usklađenom za kupovnu moć, ispred Švicarske su od europskih zemalja samo Luksemburg, Lihtenštajn i naftom bogata Norveška. Iako su zakoni o radu u Švicarskoj prilično fleksibilni, ne postoji zakonski propisana minimalna plaća, a politička moć sindikatlija minorna, stopa nezaposlenosti je praktički najniža u Europi, a prosječne neto plaće su gotovo najviše i iznose preko 4 tisuće eura mjesečno, piše bloger Tko je John Galt u zanimljivom ekonomskom portretu Švicarske.

Sabor je i danas zasjedanje počeo stankom na zahtjev nekoliko klubova. Nakon što je predsjednik Sabora Željko Reiner objavio stanku čuo se komentar zastupnika koji je očito zaboravio isključiti mikrofon. “Koja stanka, i tak niš’ ne delate” – video (izjava se čuje na 20:40). Seebiz

Design District je napravio zanimljivi intervju sa Borisom Bakalom, iz udruge Bacači sjenki. Govori o projektu Vitić pleše (video [video_icon] o projektu), obnovi kultnog nebodera u Zagrebu, o urbanizmu i o samoj grupi, koja se bavi odnosom čovjeka i prostora. “Ljudi stvaraju prostor, vežu se za njega – ako te s prostorom ne vežu emocije, on je za tebe prazan”, kaže Bakal.

“Tomislav Karamarko se protivio imenovanju Daniela Markića za šefa SOA-e, pa se premijer Orešković danas pohvalio da Markić ima podršku generala Gotovine te podršku američkog i kanadskog veleposlanstva. To je nevjerojatan gaf, javno priznanje kako se glavni špijun postavlja uz blagoslov stranih država. Ovo priznanje otvara pitanje: čija riječ u toj Vladi zapravo ima najveću težinu?”, komentira Tomislav Klauški. 24sata

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu pridružuje se nizu opernih kuća diljem Europe koje u subotu, 7. svibnja, obilježavaju Europski dan opere.

Od 11 do 15 sati posjetitelji će imati priliku kroz niz arija, dueta i orkestralnih skladba na neuobičajenim mjestima zaviriti u operni repertoar HNK te tako upoznati i neke dosad neotkrivene kutke središnje nacionalne kazališne kuće. Publiku će na različitim lokacijama dočekivati operni solisti, puhački i gudački kvartet i zbor, a moći će na najneposredniji način poslušati izvedbe iz opernih klasika poput Seviljskog brijača G. Rossinija, La Boheme G. Puccinija, Carmen G. Bizeta, Figarova pira W. A. Mozarta, Nabucca G. Verdija, Ere s onoga svijeta J. Gotovca.

Program je zamišljen tako da će od 11 do 15 sati, na svaki puni sat, biti organizirano vođenje skupina posjetitelja prostorom kazališta.

Europski dani opere pokrenuti su 2007. godine u povodu obilježavanja 400 godina postojanja opere kao glazbeno-scenskoga djela. Otada pa naovamo, svake godine se o vikendu uoči 9. svibnja (Dan Europe) obilježavaju Europski dani opere.

Europski dani opere rezultat su zajedničke inicijative Udruge opernih kuća i festivala u Europi – Opera Europa i europske mreže za edukaciju i učenje o operi i plesu – RESEO. U spomenuti projekt uključeno je više od 100 opernih ansambala i kuća diljem Europe. Od prvoga izdanja manifestacije, više od milijun posjetitelja sudjelovalo je u posebnom programu tijekom izdanja Europskih dana opere, od čega je za više od 60 posto sudionika to bio prvi susret s repertoarom opernih kuća.

Zagrebački HNK ove se godine prvi put pridružuje navedenoj inicijativi i europskim opernim kućama.

Ove godine tema jubilarnoga desetog izdanja Europskih dana opere jest teatar svijeta.

Ulaz na događaje u sklopu obilježavanja Europskih dana opere je slobodan.

Kako bi se prikupio dio novčanih sredstava za kupnju opreme (projektor, platno i laptop) potrebne za izvođenje nastave fakultativnog predmeta Filmska umjetnost u XIII. gimnaziji u Zagrebu, jednoj od rijetkih hrvatskih srednjoškolskih ustanova koja provodi kontinuiranu filmsku edukaciju, u nedjelju, 8. svibnja, u kinu Tuškanac prikazat će film Vječni sjaj nepobjedivog uma kao temeljni dio akcije Puk’o mi film.

Prihod od prodanih ulaznica namijenjen je nastavi filma u XIII. gimnaziji. Cijena ulaznice je 20 kuna. Film počinje u 19 sati.

Event na Facebooku.

Nakon što je na kongresu Udruge poslodavaca u zdravstvu u Opatiji najavila novi način određivanja cijena lijekova, ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec podnijela je ostavku, piše Index. Na njezino mjesto navodno dolazi Fedor Dorčić. Na istom je skupu ministar zdravlja Dario Nakić najavio odgodu povećanja dopunskoga zdravstvenog osiguranja, najvjerojatnije do jeseni, piše HRT.

Kineska "Crvena zvezda" novi član KHL-a

PotPiknik portala Pot Lista ove nedjelje ispred Močvare, nastupaju ESC Life, Žen…

Govoreći o napetostima na liniji s HDZ-om oko razrješenja bivšeg šefa SOA-e Dragana Lozančića i imenovanja Daniela Markića na to mjesto, premijer Orešković u opsežnom se intervjuu za Jutarnji “zaletio” informacijom kako je Markić dobio podršku “i od američkog i kanadskog veleposlanika”. U intervjuu je premijer ustvrdio i da Lozančić “neće završiti na ulici”, ali da neće biti ni njegov savjetnik te da se neće vratiti u Vladu. O odnosu s HDZ-om rekao je: “Ako netko zaista ne razgovara, ako netko zaista ne funkcionira, onda ne bi mogao donijeti ni kvalitetni proračun niti plan reformi”. Premijer je potvrdio i da i dalje planira rasprodaju državnih tvrtki. T-Portal

U nedjelju, 8. svibnja, Pot lista sa zakašnjenjem slavi svoj rođendan na nasipu ispred Močvare, koja također slavi rođendan – 17.

PotPiknik počinje u podne, bit će svega, plesa na travi, puštanja zmajeva, šank se spušta na nasip… a u 16 sati počinje i glazbeni dio programa, nastupaju Žen (post rock emoaneri, a emocije su sukus hipika), ESC Life (Potlistin gotovo kućni bend koji ima bubnjara koji voli Pink Floyd, dakle hipi), Sleepyheads (omiljeni indijaneri, a što su indijanci nego hipiji?), Vibrica (megahipi drum circle kolektiv) i Modern Delusion (post punk diverzija, u biti hipiji prerušeni u kožne jakne).

S obzirom da se događaj odvija na travi, pozvani su i kućni ljubimci.

“Nastavi li Hrvatska navodnjavati poljoprivredna zemljišta, a da prije dobro ne razmisli što proizvoditi i koja su nam područja prioritetna u gradnji kanala, bacit ćemo uloženi novac”, kaže vlasnik velike hrvatske poljoprivredne tvrtke. Naime, Hrvatska je uložila milijardu kuna u navodnjavanje 13 tisuća hektara, no procjenjuje se da se doista navodnjava tek nekih 1300 hektara, a to je zato što je Nacionalni projekt navodnjavanja donesen 2005. služio za skupljanje političkih bodova, a ne za osmišljeno planiranje razvoja domaće poljoprivrede, piše Liderpress.

Zagreb se jutros probudio uz maćuhice, ivančice, narcise i drugo cvijeće i bilje kojima su ukrašeni gradski spomenici.

Najava je to za 51. izdanje međunarodne vrtne izložbe Floraart koja će se održati na parku Bundek, od 30. svibnja do 5. lipnja.

Cvjetne ukrase dobili su Marija Jurić Zagorka, Nikola Tesla, Tin Ujević, Antun Gustav Matoš, Stjepan Radić i mnogi drugi.

U sklopu Floraarta održat će se i predavanja u Botaničkom vrtu te prezentacija najljepših vrtova u Zagrebu i okolici, kao i natjecanje hrvatskih florista i natjecanje učenika u aranžiranju cvijeća.

Ulaz je slobodan za sve posjetitelje.

U rješavanju svakodnevnog stresa pomoći nam mogu i aplikacije: Pacifica prati vaše dnevne aktivnosti (unosite zapise ili audiosnimke) i pokušava odgonetnuti što služi kao okidač za vaše promjene raspoloženja (sličnu stvar radi i My Mood Tracker), posebice stres i tjeskobu te na temelju toga daje savjete kako da ih prekinete, ali i zadaje emocionalnu domaću zadaću. Pay It Forward pak predlaže dobra djela koja možete učiniti svaki dan jer se pokazalo da ona dobro utječu na psihičko zdravlje, a tu je još 11 aplikacija.

Festival europske kratke priče od 29. svibnja do 3. lipnja u Zagrebu i Osijeku

Diplomski dokumentarni film Turizam! Tonćija Gaćine jedan je od 10 naslova koji će biti prikazan u programu Future Frames Međunarodnog filmskog festivala u Karlovim Varima, čije će se 51. izdanje održati od 1. do 9. srpnja 2016.

Future Frames je inicijativa čiji je cilj skrenuti pozornost na perspektivna mlada imena europske kinematografije, nastala u organizaciji Međunarodne mreže za promociju europskog filma European Film Promotion te Međunarodnog filmskog festivala u Karlovim Varima. Program se sastoji od 10 kratkometražnih i srednjometražniih filmova nastalih u okviru obrazovne institucije (filmske akademije ili škole).

Gaćinin film bavi se turizmom, a s jednakim dozama ironije i simpatije prati nekoliko priča o domišljatim načinima na koji pojedinci nastoje obogatiti lokalnu turističku te pritom nešto i zaraditi. Tonći Gaćina rođen je 1983. u Splitu. Završio je studij na Umjetničkoj akademiji u Splitu, smjer Film i video, a 2015. godine diplomirao filmsku i televizijsku režiju, smjer Dokumentarni film, na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Njegovi kratkometražni studentski radovi Nasljeđa (2010) i Vatra! (2012) prikazani su u programu ZagrebDoxa, a Turizam! je međunarodnu premijeru imao na festivalu dokumentarnog filma Vision du Réel u Nyonu.

Na festivalu će biti prikazani i filmovi iz još devet europskih zemalja (Austrije, Belgije, Švedske, Švicarske, Njemačke, Poljske, Norveške), a među njima su i rumunjski Noć u Tokorikiju redateljice Roxane Stroe, koji je nagrađen posebnim priznanjem u programu Generation 14plus na ovogodišnjem Berlinaleu, kao i gruzijski Otac redatelja Davita Pirtskhalava, prošlogodišnji dobitnik Zlatnog leoparda na Međunarodnom filmskom festivalu u Locarnu.

Redovito mjesečno istraživanje CroDemoskop je pokazalo rast popularnosti Živog zida koji je pretekao Most, dok su HDZ i SDP gotovo izjednačeni. Da su parlamentarni izbori provedeni početkom svibnja pobjedu bi odnio HDZ s izborom od 29,5% (u travnju 29,8%). Drugi bi bio SDP s 29,2% (u travnju 29%), Živi zid treći sa 7,3%, a Most četvrti sa 5,7%. Predsjednica Grabar Kitarović je najpozitivniji političar, Karamarko i Milanović najnegativniji, a sukobi u vladajućoj koaliciji najznačajnija je tema proteklog mjeseca. Monitor

Posljednjih osam godina Lise Stoessel i njezin suprug žive na odvojenim adresama, što je korak koji su poduzeli kako bi spasili brak. Autorica knjige Living Happily Ever After – Separately objašnjava: “Kada živite s nekim 24 sata na dan, sedam dana u tjednu, lako je drugu osobu uzeti zdravo za gotovo i umjesto kvalitetno provedenog vremena jedno s drugim, uzeti svoj pametni telefon i ignorirati osobu s kojom živite”. Bračni par viđa se 6 dana u tjednu, a spavaju zajedno četiri noći. Večernji

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u razdoblju između 02.-05. svibnja pokazuje nastavak trenda pada izborne podrške Mostu uz istovremeni rast Živog zida, te gotovo izjednačenost HDZ-a i SDP-a na vrhu ljestvice stranačkih preferencija.

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom svibnja (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), na ljestvici samostalnih političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 29,5% (u travnju 29,8%), a SDP je drugi s 29,2% (u travnja 29%). Na treće se mjesto, a nakon osam mjeseci, vratio Živi zid koji je s izborom od 7,3 posto (prije mjesec dana 5,7 posto) pretekao Most koji je sada na četvrtom mjestu s izborom od 5,7 posto (u odnosu na travanjskih 6,3 posto). Tako je Most najveći postizborni gubitnik a Živi zid dobitinik. Most je od prvog postizbornog mjerenja stranačkih preferencija izgubio dvije trećine izborne potpore (u prosincu je iznosila 15,6 posto, a sada spomenutih 5,7 posto). U istom je razdoblju Živi zid i više nego udvostručio izbornu potporu (s 3,2 posto u prosincu na sadašnjih 7,3 posto). Kad je riječ o dobitnicima u ovu bi se skupinu mogle svrstati još četiri stranke: HNS (3,1 posto), HSS (2,8 posto), Stranka BM 365 (1,6 posto) i HSLS (1,3 posto). I dok su prve dvije stranke porast izborne potpore zabilježile na valu promjene na stranačkom vrhu, Stranka BM 365 i HSLS ovaj trend rasta bilježe na valu jasnije artikulacije vlastitih pozicija u aktualnoj parlamentarnoj većini. Osam se stranaka natiskalo na ljestvici izbora s podrškom između 0,5 i 1,1 posto: HSP AS (1,1%), IDS (1,1%), HDSSB (1,0%), Orah (0,8%), Hrvatski laburisti (0,7%), HSU (0,6%), Hrid (0,5%) i NS Reformisti (0,5%). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 1,7%, dok je 11,5% neodlučnih.

Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara nalazi se hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 20,7 posto (prema 19,3 posto iz travnja). Aktualni premijer Tihomir Orešković je na drugom mjestu s izborom od 12,5 posto (prema 17,8 posto iz travnja). Aktualnom premijeru za vrat puše njegov prethodnik, Zoran Milanović koji je s izborom od 12,3 posto na trećem mjestu (prema 10,9 posto iz travnja). Ivan Sinčić je četvrti s izborom od 6,7 posto (u travnju 5,1%).

Slijede Josip Leko s izborom od 3,8 posto i Tonino Picula s 3,3 posto. Među deset najpozitivnijih političara još su Milan Bandić (3,0%), Božo Petrov (3,0%), Tomislav Karamarko (2,9%) i Ivo Josipović (2,1%).

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara uvjerljivo i već poprilično dugo drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka: Tomislav Karamarko (34,3%) i Zoran Milanović (26,4%). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (10,7%), a na četvrtom je mjestu Božo Petrov s izborom od 3,1 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Ivo Sanader (2,6%), Nenad Stazić (2,0%), Kolinda Grabar Kitarović (1,9%), Zlatko Hasanbegović (1,8%), Milorad Pupovac i Vesna Pusić (po 1,3%).

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca najčešće su sljedeće četiri teme: sukobi u vladajućoj koaliciji s 22,5 posto i izloženost tijela sv. Leopolda Mandića u Zagrebu s 12,4 posto, pljačka u zagrebačkoj policiji i uhićenje bivšeg šefa krim-policije za pljačku s 11,6 posto, te Vladin plan i program reformi s 11,2 posto. Još je pet tema i događaja zabilježilo nešto učestaliji izbor: završetak braniteljskog prosvjeda u Savskoj (7,7%), izbjeglička kriza u Europi (7,1%), tri odvojene komemoracije u Jasenovcu (6,6%), posjeta turskog predsjednika Erdogana Zagrebu (5,3%), te biciklistička utrka kroz Hrvatsku i pobjeda Matije Kvasine (5,0%). Sve ostale teme i događaji bilježe manji izbor od 5 posto.

Smjer kretanja zemlje podupire 16,4 posto građanki/građana (u odnosu 18,8 posto iz travnja, 20,6 posto iz ožujka, 24,1 posto iz veljače, odnosno 29,4 posto iz siječanja), dok ih 71,4 posto misli da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru (isto kao i u travnju, 64,8 posto iz ožujka, 58,6 posto iz veljače, odnosno 49,4 iz siječanja). Ne zna njih 12,2 posto (u travnju 9,8%, ožujku 14,6%, u veljači 17,3%, u siječnju 21,4%).

Najveći udio društvenih optimista bilježi se među glasačima stranaka koji čine trenutnu parlamentarnu većinu, premda se i u njihobom slučaju bilježi pad pozitivnog doživljaja smjera. Da se opće stanje u zemlji kreće u dobrom smjeru smatra 58,3 posto posto birača Stranke Milana Bandića (u travnju 72,3%), 44,9 posto birača HDZ-a (u travnju 50%), te 32,7% birača Mosta (u travnju 47,8%). Među glasačima koalicijskih partnera najmanje su optimistični glasači HSLS-a (25,2%), HSP AS (25%) i HSS-a (23,1%).

Među glasačima stranaka opozicije zabilježena je prilično niska razina društvenog optimizma: HNS (9,1%), SDP (3,7%), Živi zid (2,8%), Hrid, IDS i NS Reformisti (sve tri stranke po 0,0%). Među neodlučnima i apstinentima je zabilježen niski udio društvenih optimista (5,7% među neodlučnima i 8,3% među apstinentima).

Vlada RH je u ovomjesečnom istraživanju zabilježila nižu razinu potpore za svoj rad u odnosu na rezultate zabilježene prije mjesec dana, te su se gotovo izjednačila potpora i nepodrška rada Vlade.

Podrška početkom svibnja iznosi 42,0 posto (u odnosu na prošlomjesečnih 50,3 posto), dok rad Vlade ne podržava 41,5 posto građana (prema 30,8% iz travnja), uz 16,5 posto neodlučnih. Pad potpore Vladi potvrđen je i u ocjeni rada koja ovaj mjesec iznosi 2,12 (prema 2,25 u travnju, 2,31 iz ožujka). Iz ova dva pokazatelja se čini kako se kraj političkog medenog mjeseca poklopio s padom potpore Vladi i prije 100 dana poštede. Zabilježena ocjena Vlade Tihomira Oreškovića niža je od one s kojom je završila svoj mandat prethodna Vlada (koja je u posljednjem mjesečnom istraživanju u listopadu prošle godine dobila ocjenu 2,52), ali je i niža od ocjene koju je Vlada Z. Milanovića zabilježila u istom mjesecu prije četiri godine (u svibnju 2012. godine je iznosila 2,54).

Predsjednica republike je za svoj rad dobila trojku, odnosno 3,07 (prema travanjskih 3,25). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, za svoj rad bilježi ocjenu od 2,06 (prije mjesec dana 2,22).

Ako vam auto tone, ovo morate napraviti kako biste se spasili

“Razočarani što se Ministarstvo kulture tako olako odlučilo na gašenje ovako dugovječnog i produktivnog medija koji se distribuirao u cijeloj državi. I prije su postojali ministri s kojima nismo dijelili politički svjetonazor, ali oni su bili dovoljno svjesni da su sloboda medija i medijski pluralizam važniji od njihovih osobnih političkih preferencija”, govori u intervjuu za Novosti urednik ugašenog časopisa Zarez Luka Ostojić. Gašenjem Zareza tako jedini tiskani časopisi specijalizirani za kulturu preostaju desni Vijenac i egstremno desno Hrvatsko slovo, no Zarez prelazi na web.

Prvi dio ovog rada je realiziran 20. veljače na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu, a tijekom kojeg je Bruno Isaković crnom bojom izbičevao riječi humanizma istaknutih hrvatskih umjetnica i umjetnika. Performans je trajao dok misli umjetničkih velikana poput Miroslava Krleže, Ivana Gundulića, Vesne Parun i drugih nisu gotovo posve nestale u crnilu.

Drugi dio u seriji izveden je 10. travnja u Muzeju suvremene umjetnosti, a umjetnik Bruno Isaković i taj se put bavio riječima i crnilom, međutim ne više riječima humanizma istaknutih umjetnica i umjetnika, već riječima koje je napisao i izrekao tijekom svoje znanstvene i političke karijere trenutni ministar kulture. Izvođač se tom prilikom podvrgnuo drevnoj kineskoj metodi mučenja koja ima za svoj cilj izluđivanje žrtve tako što joj dugotrajno pada kap po kap vode na glavu. Istovremeno se umjetnik tada prepustio i jednoj domaćoj, za potrebe tog četverosatnog performansa, osmišljenoj metodi psihičkog mučenja – dugotrajnom čitanju tekstova i izjava ministra kulture RH.

Treći i zaključni dio ciklusa performansa posvećenih slobodi referira na jedan od temeljnih stupova slobode o kojemu se u zadnje vrijeme naročito promišlja – slobodi govora u javnom prostoru, a posljedično i slobodi misli. Također, ovaj treći performans će biti masovniji i interaktivniji u svojoj izvedbi te će u njemu moći sudjelovati građani. Kad je riječ o fašizmu, u borbi protiv njega je važno sudjelovati, ali je važno i pobijediti.

Performans se održava 8. svibnja u podne na Trgu Petra Preradovića u Zagrebu.

Kliofest – festival povijesti održava se od 11. do 14. svibnja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a nekoliko promocija knjiga i razgovora bit će u Knjižnici Bogdana Ogrizovića i Hrvatskom državnom arhivu.

U sklopu festivala četrdesetak hrvatskih nakladnika izložit će svoje knjige iz povijesti i srodnih znanosti. Nekim će knjigama cijene biti znatno snižene.

Festivalu nazvanome prema muzi Klio, grčkoj boginji zaštitnici povijesti, onoj koja je u drevno doba nadahnjivala pjesnike junačkih eposa, nakana je višestruka: da posjetiteljima približi povijesnu znanost i njezine stvaratelje, da popularizira nakladničku djelatnost na polju historiografije i srodnih znanosti, da potakne raspravu među povjesničarima o nekim važnim pitanjima struke te općenito njihova mjesta i položaja u današnjem hrvatskom društvu, da tijekom nekoliko dana povijest bude u žiži kulturnih događanja.

Uz okrugle stolove, tribine, predstavljanja knjiga i predavanja, na Kliofestu će biti i nekoliko radionica koje priređuju povjesničari, arhivisti, muzealci i nakladnici, dvije izložbe, jedna iz gornjostubičkog Muzeja seljačkih buna i druga iz Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu, te jedan mali povijesni kviz – Kliotest. U suradnji s Udrugom Krila pokazat ćemo i mogućnosti terapije pomoću konja kod nas. Na festivalu sudjeluju mnogi poznati hrvatski povjesničari, a bit će i nekoliko gostiju iz inozemstva.

‘Hasanbegović se ne bavi historijom, već histerijom’

Hodočašće Leopolda Mandića – satira ili govor mržnje?, spajanje Katoličkog bogoslovnog i Filozofskog fakulteta – da ili ne?, stranka Most – “treći put” ili skriveni projekt Crkve? U hrvatskoj se javnosti u posljednje vrijeme sve više govori o desekularizaciji/klerikalizaciji društva, odnosno o pojmu sekularizma, koji se nalazi u temeljima suvremenih ustavnih demokracija. No “zid” između države i crkve čak je i u ustavnim demokracijama teško u potpunosti sprovesti te pronaći balans između pravo na vjeru i javno ispovijedanje vjere te sekularizma. Zanimljiv osvrt o temi donosi tportal.

Ovogodišnje izdanje festivala posvećeno je temi koja kratku priču označava jednako uporno i jednako temeljno kao i Europu – granicama i njihovim prelascima.

Petnaesto izdanje festivala, 29. svibnja s početkom u 20 sati u Lauba – kući za ljude i umjetnost, otvorit će nagrađena makedonska autorica Rumena Bužarovska, čije su zbirke priča Osmica i Moj muž objavljene na hrvatskom jeziku, norveški pisac Frode Grytten, koji od 1983. piše romane, kratke priče, poeziju i knjige za djecu te koji je velik uspjeh doživio romanom Pjesma košnice za koji je dobio najveću norvešku književnu nagradu Brageprisen, te László Jakab Orsós, direktor festivala World Voices i javnih programa američkog PEN-a.

Od čak 28 gostujućih autora s 4 kontinenta izdvaja se irački autor Hassan Blahim, a tu su i regionalni gosti Faruk Šehić i Asja Bakić, te hrvatski pisci Josip Novakovich, Ivana Šojat-Kuči, Jasna Jasna Žmak, Zoran Ferić, Zoran Malkoč, Ružica Aščić i brojni drugi.

Zagrijavanje za Festival, tzv. Knjiga za van 2.0, održat će se 14. svibnja na Marulićevom trgu od 15 do 18 sati. Za sudjelovanje su nužni dekica i knjiga.

Ovdje pogledajte cijeli program.

19. Međunarodni festival alternativnog kazališnog izričaja FAKI započinje umjetničkim rezidencijama koje će tokom svibnja istraživati ideju elite kroz ples, performans, video, zvuk, tekst i glazbu. Umjetnici rade i žive u istom prostoru promatrajući kako interakcija sa zajednicom oblikuje umjetničko djelo koje stvaraju. Veza između kulture, umjetnosti i političkih praksi uspostavlja se svaki dan. Društveni eksperiment usmjeren prema proizvodnji osobnog iskustva drugih modela življenja te ostvarivanja zajedništva, obrađen umjetnički i sociološki, približava umjetnika, takazvanog drugog, zajednici. Rezultati umjetničkih procesa bit će prikazani na festivalu od 24.5. do 29.5.2016., kad će u 6 dana ukupno biti izvedeno 28 predstava i performansa u više različitih prostora AKC Medika.

Ovogodišnji FAKI je posvećen otpornosti na elitu. Kazalište je kao skupa kolektivna umjetnost vremenom postalo buržujskom umjetnošću i služi kao mjesto na kojem se elita okuplja te svojom odsutnošću i nezainteresiranošću oslabljuje poruku i izričaj medija, odnosno umjetničkog djela. Američko­meksički duo YAYA COLLABORATIONS afirmira mekoću tijela koju formalni suvremeni ples isključuje. Trenirana, umjetna ranjivost kojom plesači očaravaju publiku može štititi izvođača od istinske ranjivosti njegove osobitosti.

Plesačice Liv Fauver i Kata Cots, koje su 2.5. pristigle u Zagreb iz Seattlea i Tijuane, u radu „Soft Associations“ nastojat će razotkriti estetske konstrukte koji ograničavaju naša iskustva suvremenog plesa te pokazati ekonomiju plesnih tijela svjesno i otvoreno štedeći vlastita tijela.

2.5. je u zagrebački AKC Medika pristigao i izvedbeni kolektiv iz Linza RED BUTTON, kojeg čine mlade koreografkinje, plesačice i video umjetnice Sonia Borkowicz, Elsa Mourlam, Izabela Soldaty i Vilte Svarplyte. Red Button je nastao na studiju suvremenog plesa na Sveučilištu Anton Bruckner, kad su četiri studentice viših godina razvile zajednički kritički odnos prema gradu u koji su došle živjeti zbog željenog studija te odlučile svoje iskustvo sistematizirati u jedinstveno koreografsko istraživanje urbanog plesnog tijela. Na FAKI­jevoj rezidenciji stvorit će eksperimentalnu plesnu predstavu “Spectaculat’or” , istražujući društvene koncepte ponašanja, preuzimajući tjelesne izraze iz gradskog okruženja te transponirajući zvučno­vizualnu sliku urbane svakodnevnice u originalnu elektronsku glazbeno­vizualnu manifestaciju.

U predstojećim tjednima, djevojkama će se na rezidenciji pridružiti australska plesna kompanija ANYTHING IS VALID DANCE THEATRE iz Pertha s predstavom “When We First Met”, varšavsko­londonska kazališna grupa JAJAJANENENE s predstavom “How the Hares Are Dying”, američka umjetnica nastanjena u Berlinu Sura Hertzberg s performansom “Straight­jacket”, te londonski umjetnički duo Gabi Serani i Chan Sze­Wei s projektom „Talk to me and I slap you“.

Izvedbeni program FAKI­ja, otvoren i besplatan za javnost.

Pogledajte kako je bilo na prošlom FAKIju

U velikoj dvorani Pogona Jedinstvo 9. svibnja se otvara izložba Tajči Čekada: 2004.-2016. / retrospektiva kroz kostime i modne performase.

Multimedijalna umjetnica Tajči Čekada izložbu će otvoriti performansom Posmrtna odijela i urne iz 2006. realiziran u suradnji sa keramičarkom Eldom Čekada.

Biografija umjetnice: Tajči Čekada djeluje na području kostimografije, modnog dizajna performansa, fotografije i videa. Svojim radom započinje 2003. u studiju koji se je nalazio u sklopu kluba Palach. 2006. godine u suradnji s tvrtkom M.M.C. pokrenula je ciklus modnih manifestacija pod nazivom Modne novosti. U periodu od 2004. do 2013. aktivno sudjeluje u radu MMC-a i Galerije O.K. često u osmišljavanju zajedničkih projekata sa umjetnicima okupljenih oko tadašnjeg Palacha odnosno K.U.N.S. – a, osobito na području performansa , a neki od važnijih ostvarenih su: Mars, Embrio, Selotejp, Džada, Čišćenje radničkih uspomena, Post mortem high fashion, Ispraćaj, Portretiranje zeca, Zagrebe i ja te volim. Le Déjeuner sur l’Herbe vs. The Dinner, Što je to performans i što ti performeri zapravo rade?“ ,Where was the hare?,Kava za Maričku, Šunka- sir, kulen – sir, samo sir, Mir u svijetu… Od početka rada redovno ostvaruje razne angažirane, konceptualne i avangardne modne kolekcije koje uglavnom predstavlja na nekonvencionalnim modnim performansima i lokacijama: Vozi me na Jadransko more (2004), Dagnje (2004), Diplomatske oprave za pregovore među vrstama (2005), Metalna pička (2005), Posmrtna odijela i urne (2006), Mars (2007), Modna povorka (2008), Mrtva priroda (2009), Akril na platnu (2010), Večernje skulpture (2011). Djevojačka soba (2012), Gorgona (2012), Bestiary in vogue (2015). U posljednje vrijeme intenzivno se bavi fotografijom i ostvaruje velik broj samostalnih fotografskih izložbi. Dizajnira i izrađuje kostime za brojne koncertne nastupe i potrebe snimanja spotova raznih glazbenih skupina, za filmove, kazalište, plesne predstave i sl.. Izlagala je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Članica je strukovnih udruženja HDLU i ULUPUH. Živi i radi u Rijeci.

Američki predsjednički izbori polako se pretvaraju u izbor za “miss/tera nepopularnosti” jer se glasači ne opredjeljuju za favorite, već misle glasati za “manje zlo”: prema istraživanju čak polovina glasača glasat će ili za Donalda Trumpa ili za Hillary Clinton samo zato da drugi kandidat ne bi dobio izbore, a ne jer im se ti kandidati sviđaju ili jer ih podržavaju. Takvo stanje ogledalo je sve dublje ideološke podjele u američkom društvu, smatraju američki komunikolozi. Index

U ponedjeljak, 9. svibnja u zagrebačkoj galeriji Greta otvara se izložba fotografija pod nazivom Bog i Hrvati kojom autori Maša Barišić i Jurica Marković ironično ilustriraju današnju društveno-političku situaciju.

Autori radovima ironiziraju i do granice apsurda ismijavaju situaciju u društvu u kojem živimo, imaginarno prikazujući hrvatski narod u emigraciji na Marsu i Mjesecu. Izložene fotografije donose maketama isceniranu priču u čijem su središtu Bog i Hrvati: nezadovoljan načinom vođenja hrvatske države, Bog u svojoj ljutnji kažnjava Hrvate olujom koja izaziva novo ledeno doba te uzrokuje iseljenje svih Hrvata iz Lijepe naše na Mjesec i Mars. Hrvati u emigraciji na Mjesecu otvaraju novo masovno turističko svetište, a na Marsu, koji se po novom zove Planet dr. Franje Tuđmana, podižu spomenik Tuđmanu.

Izložba Bog i Hrvati rezultat je fotografske vježbe 3. godine snimanja na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu pod nazivom Imaginarni pejzaži, a sastoji se od tri fotografije velikog formata 2,30m x 1,50m. Makete za projekt izradila je akademska slikarica Maša Barišić, dok fotografije potpisuje Jurica Marković.

Otvorenje izložbe je u 20 sati, a ulaz je slobodan. Izložba će biti otvorena do petka, 13. svibnja (svakim danom od 9 do 20 h).

Lak za nokte koji promijeni boju na prisutnost droge za silovanje

6 namirnica koje će vas razbuditi bolje od kave

“Free shipping” s eBaya i sličnih internetskih trgovina u Hrvatsku više neće biti “free” – zbog sve većeg broja kupnji u inozemnim internetskim trgovinama u Hrvatskoj pošti su zabilježili rast prometa “malih paketa”, pa su od ovoga tjedna odlučili promijeniti svoju politiku naplate dostave takvih pošiljaka. Malim paketima smatraju se pismovne pošiljke do mase od 2 kilograma, a njihova je poštarina u startu niža od ostalih pismovnih pošiljaka: primatelj prilikom uručenja malog paketa plaća 4,50 kuna (čitav cjenik međunarodnog poštanskog prometa), čak i kada se dođe osobno podići paket u poslovnicu. posta.hr, Index

Odluka ECB-a o povlačenju novčanice od 500 eura izazvala je brojne interpretacije; da je to borba protiv kriminala, korak prema ukidanju gotovine i kontrola građana, kao i osiguranje protiv likvidnosti jer otežava podizanje većih količina gotovine. Činjenica je da bankama koristi bezgotovinsko poslovanje jer mogu zaraditi na naknadama.

10:20 Ta divna Francuska: Normandija, HTV1
13:20 Opasne vrane (4.2), HTV2
15:51 Eiffelov toranj, HTV1
16:46 Financijalac: Prvi mirovinski stup, HTV4
20:03 Lov: Glad na moru, HTV2
20:05 Princeza i žabac (7.2), RTL
20:06 Britanski supertalent (6.8), HTV1
21:19 Samoća primarnih brojeva (6.4), HTV3
23:14 Slijepa planina (7.5), HTV3
23:20 Čovjek iz sjene (4.1), NovaTV
23:38 Opaki par, HTV1
00:00 Lov do smrti (5.2), RTL
00:04 Frost / Nixon (7.7), HTV1
01:10 Rock zauvijek (5.9), NovaTV
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, NovaTV

U Moslavini se prodaje crkva s 50-ak mjesta i okućnicom

30. travnja ove godine Registar hrvatskih branitelja imao je upisano 505.221 branitelj jer se broj osoba koje su dobile taj status branitelja povećao za 2.543 ljudi (’96. bilo ih je 336 tisuća…). Kako objašnjavaju iz Kabineta ministra branitelja Tome Medveda, do povećanja je došlo zbog naknadnog upisa triju kategorija osoba: branitelji koji “nisu bili upisani greškom”, osobe kojima je “naknadno priznat status” te oni kojima je “presudom Visokog upravnog suda RH vraćen status branitelja”. Prosječna braniteljska mirovina iznosi 5.085 kuna. T-Portal

Zašto jesti beskvasni kruh i na što paziti pri kupnji

Times Higher Education: 24 najboljih sveučilišta na svijetu

Desetogodišnji Finac imenom Jani otkrio je rupu u Instagramu koja omogućuje brisanje komentara po njegovoj volji. Kad je o tome obavijestio Facebook, dobio je 10.000 dolara, a za Mashable otkriva koje je još sve rupe otkrio: “1. Moja Playstation mreža ima grešku zbog koje mi se igrica isključi kad postane kasno, 2. Usprkos pokušajima gđe. Snyder, ponovno sam instalirao AddictingGames.net na kompjuterima u knjižnici, 3. Facebook ima neku grešku zbog koje mi statuse ne lajkaju jedino cure koje ja lajkam…”. Mashable

Američki šamar Vladi: John Kerry odbio primiti ministra Kovača

Između ograda[video_icon]: Remek-djelo izraelskog sineasta Avija Mograbija otvara 9. Subversive Film Festival

Googleov program za edukaciju poduzetnika, Digitalna garaža, od danas i na hrvatskom

Guverner Vujčić: Plaće u Hrvatskoj su niže nego što se mislilo, to znači da smo konkurentniji

9. Subversive Film Festival: Kuća filma i prijateljstva otvara se u nedjelju, 8. svibnja u 20 h u kinu Europa, najnovijim filmom velikog izraelskog sineasta i borca za ljudska prava Avija Mograbija Između ograda. Beskompromisni kritičar izraelskog režima Mograbi ovaj nas put vodi u Holot, centar za prihvat izbjeglica smješten na granici Izraela i Egipta, u kojem pokreće Teatar potlačenih sastavljen od tražitelja azila iz Eritreje i Sudana, koji pokušavaju artikulirati svoja iskustva, diskriminacije i ideje. Pokretanjem Teatra potlačenih Mograbi pokušava pronaći estetsko sredstvo političke i socijalne promjene.

Ovogodišnje festivalsko izdanje održavat će se od 8. do 16. svibnja u kinima Europa, Tuškanac i MM centru (raspored), a prikazat će se preko 50 filmova, među kojima će najbolji dobiti nagradu WILD DREAMER za najbolja postignuća u konkurenciji igranih, dokumentarnih i kratkometražnih filmova.

Volimo razmišljati o Subversive Film Festivalu kao o kući filma. On mora biti mjesto prijateljstva i mjesto slobode. Zato nas ne zanimaju filmovi koji ilustriraju određenu temu, već oni koji nas obogaćuju. Filmovi koji otvaraju nove horizonte i subjektivnosti. Filmovi koji ne ovise isključivo o jednom teritoriju, jednom režimu i zakonima tržišta. Filmovi koji nas promatraju ravno u oči. U sklopu ovogodišnjeg natjecateljskog programa mnogi filmovi dolaze nam iz mediteranskih zemalja koje su najviše pogođene aktualnom izbjegličkom krizom, te problematiziraju između ostalog revolucionarno nasljeđe arapskog proljeća i njegova izdana obećanja. Također, cilj nam je otkrivati i promovirati nova autorska imena koja kritički promišljaju o svijetu u kojem živimo, ističu organizatori.

Na 9. Subversive filmskom programu gledat ćete nekoliko redateljskih prvijenaca: feministički manifest Baden Baden talentirane mlade autorice Rachel Lang s neodoljivom i androginom Salomé Richard u glavnoj ulozi, ali i film Teret mladog njemačkog sineasta Axela Koenzena, smješten na trgovački brod na kojem rade dronovi kasnog kapitalizma.
Od igrane konkurencije izdvajamo sjajan debi tuniske redateljice Leyle Bouzid Kad otvorim oči, o buntovnoj Farah i njezinu bendu Joujma koji tik pred Jasmin revoluciju bivaju suočeni s cenzurom i represijom zbog svojih provokativnih i režimu Bena Alija mrskih tekstova. Film je dobio nagradu publike na festivalu u Veneciji. Tu je i S puno ljubavi, dosad možda najeksplicitniji prikaz ženskog erosa u recentnoj magrebskoj kinematografiji, koji se bavi prostitucijom u zemlji u kojoj se seksualnost percipira kao instrument podjele i ekonomske dominacije. Nakon premijere redatelj Nabil Ayouch zbog neprestanih je prijetnji morao zatražiti azil u Francuskoj, dok je njegova glavna glumica Loubna Abidar usred dana napadnuta na ulici Casablance.

Nemojte propustiti ni najnoviji film kultnog alžirsko-francuskog redatelja Rachida Bouchareba Put za Istanbul, u kojem izvrsna Astrid Whettnall susreće kolonu sirijskih izbjeglica dok pokušava prijeći tursko-sirijsku granicu ne bi li ušla u trag kćeri koja je pronašla put prema islamu i pridružila se džihadistima.

Iz dokumentarne konkurencije uz Između ograda izdvajamo sablasni, postapokaliptični doks Homo sapiens cijenjenog austrijskog dokumentarista Nikolausa Geyrhaltera. Tu su i najnoviji uradak našega starog znanca, autorskog nomada Andree Segrea, koji u svojim Snovima slanog jezera prati naftni boom u Kazahstanu, te sjajan doks Ja sam narod libanonske redateljice Anne Roussillon, koji pokazuje kako su se egipatska (post)revolucionarna gibanja odrazila na svakodnevicu jednog lucidnog seljaka i njegove obitelji. Iz kratkometražne konkurencije izdvajamo Povratnika, sjajan direktni kratkiš Mahdija Fleifela i dobitnik Srebrnog medvjeda na ovogodišnjem Berlinaleu.

Osim natjecateljskog, i ove godine očekuje nas bogat popratni program. U suradnji s Centrom za mirovne studije donosimo filmski program naslovljen Razotkrivanje, koji ukazuje na ulogu zviždačkog neposluha u jačanju demokracije. U sklopu programa održat će se i nekoliko informativnih tribina, a jedna od gošći bit će i nekadašnja glasnogovornica Haaškog suda i autorica knjige Zviždači Florence Hartmann. Donosimo i ciklus slabije poznatih i rijetko prikazivanih dokumentarnih filmova velikog Piera Paola Pasolinija u kojima njegova društvena angažiranost najviše dolazi do izražaja, kroz putovanja Trećim svijetom i suradnju s kolektivom Lottacontinua. Tu je i program Švicarski aktivistički film, u sklopu kojeg izdvajamo nekoliko naslova trenutno iznimno zanimljive švicarske kinematografije i njezina angažiranog, autorskog filma koji nam pokazuju mračnu stranu jedne od najbogatijih zemalja na svijetu koja je daleko od alpskog raja kakvom je obično prikazuju.

U suradnji s Restartom donosimo masterclass jednog od najvažnijih predstavnika jugoslavenskog crnog vala, Karpa Godine, snimatelja kultnih djela iz povijesti jugoslavenskog filma, kao što su Rani radovi Želimira Žilnika i Okupacija u 26 slika Lordana Zafranovića. No, Godina je i autor niza kratkometražnih remek-djela u kojima je preispitivao društveno-političku situaciju u zemlji na sasvim poseban, suptilno razbarušen, anarhičan i duhovit način, kao što možemo vidjeti u dokumentarcima Zdravi ljudi za razonodu i O ljubavnim vještinama ili film s 14441 kvadratom ili u dokumentarnoj TV seriji Ram za nekoliko poza.
U sklopu sekcije Hommage prisjećamo se čak triju velikih sineasta koji su nas napustili ove godine: najmisterioznijeg predstavnika francuskog novog vala Jacquesa Rivettea, talijanskog majstora gorke komedije Ettorea Scole i poljskog genijalca Andrzeja Żuławskog, čijim oproštajnim djelom Kozmos, koji je dobio nagradu za režiju na ovogodišnjem festivalu u Locarnu i koji je snimao punih 15 godina, adaptacijom istoimena romana velikog poljskog emigrantskog pisca, krajnje subverzivnog Witolda Gombrowicza, zatvaramo ovogodišnji festival.

Cijena ulaznice za projekcije u kinu Europa iznosi 20 kuna, projekcije u kinu Tuškanac 10 kuna, a na programe u Dvorani Müller ulaz je besplatan. Subversive Festival pokrenuo je ove godine i crowdfunding kampanju, gdje je moguće za donaciju od 10 $ dobiti pet ulaznica po izboru. Od 12. do 15. svibnja 9. Subversive Film Festival gostuje u riječkom Art-kinu Croatia.

Računala nisu kreativna, ne znaju učiti i ne mogu predviđati, može im se samo dati zadatak da rade induktivna predviđanja utemeljena na prošlim iskustvima – mogu u bazama podataka tražiti kompleksne korelacije. To znači da će predviđateljska moć računala dobro raditi u slučajevima gdje se stvarnost ne mijenja dramatično. Međutim, zakazat će u bilo kojem slučaju dramatičnih, nepredvidivih promjena u budućnosti, piše TechCrunch o snazi čovjeka ispred računala.