Slijedi nestašica domaćeg voća i povrća - Monitor.hr
06.05.2016. (19:58)

Posljedice mraza

Slijedi nestašica domaćeg voća i povrća

Iako se štete tek zbrajaju, a sve županije za nedavnim mrazom opustošene jedinice lokalne samouprave još nisu proglasile elementarnu nepogodu, već sada je jasno da će ovo biti godina nestašice domaćega voća, ponajprije jabuka, a potom i povrća. Trgovci će posegnuti za uvozom, a uvoznici već zadovoljno trljaju ruke. Na domaće police će tako nažalost doći ono što se vuče po skladištima zemalja poput Poljske koje će dodatno očistiti svoje hladnjače, piše Glas Slavonije koji predviđa i rast cijena, što baš i nije slučaj uvijek kod uvozne hrane…


Slične vijesti

31.03.2023. (17:00)

Nije isplativo

‘Slavonija nas može prehraniti’, ali svejedno uvozimo

Gotovo da nema grane u gospodarstvu koja je lošija od poljoprivrede u Hrvatskoj. Iako imamo resurse i područje da se praktički sami prehranimo, i dalje uvelike ovisimo o uvozu. Kako navodi N1, s nešto manje od tri milijarde eura Hrvatska čini jedva 0,7 posto ukupne ostvarene godišnje vrijednosti u poljoprivrednoj industriji cjelokupne Europske unije. Točnije, trenutno ne proizvodimo dovoljno poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za vlastite potrebe. Slaba nam je proizvodnja voća, povrća, biljnih ulja, mliječnih proizvoda, jaja, vina, meda i mesa. Pokazuje to stupanj samodostatnosti, jedan od važnijih pokazatelja stabilnosti i razvijenosti poljoprivrednog tržišta neke zemlje. Green

20.07.2022. (16:00)

I dalje ide, malo sporije, ali ide

Uvoz iz Ukrajine manji za 2 milijuna eura

Prema podacima iz 2019. godine, Ukrajina je bila odgovorna za 42% suncokretovog ulja kojim se trguje na svjetskom tržištu, 16% kukuruza i 9% pšenice. Neke zemlje jako ovise o Ukrajini, poput Libanona koji uvozi 80% pšenice iz ove zemlje i Indije koja iz Ukrajine uvozi 76% svog suncokretovog ulja. Prema podacima iz 2021. godine, uvoz iz Ukrajine u Hrvatsku iznosio je 6,3 milijuna eura, a u prva četiri mjeseca 2022. godine četiri milijuna. Iako iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) ističu da vanjskotrgovinsku razmjenu s Ukrajinom karakterizira deficit, dodaju da je zabilježen “kontinuirani porast izvoza i uvoza u zadnjih nekoliko godina što je bio dobar pokazatelj sve jačih gospodarskih odnosa prije početka rata”. N1

27.03.2022. (12:00)

Unatoč zalihama sirovina, krah je neizbježan

Analiza ruskoga gospodarstva: strmoglavi pad uvoza i slaba proizvodnja

Ukupna proizvodnja u Rusiji (misli se na industriju bez nafte, plina, rudarstva i građevinarstva) prema podacima Svjetske banke, 2014. godine iznosila je 233,43 milijarde dolara, a u 2019., posljednjoj godini prije pandemije Covida-19, 219,22 milijarde dolara. Najveći pad zbio se 2015. i 2016., nakon aneksije Krima. Udio proizvodnje u BDP-u Rusije je 13 posto, što pokazuje da se radi o zemlji koja se ne oslanja na proizvodnju. To nije problem ako postoji neki drugi izvor rasta BDP-a, a to je za Rusiju izvoz sirovina. Cijena nafte je usko povezana s kretanjem BDP-a Rusije; ako cijena raste, raste i BDP. Gledajući ukupnu proizvodnju po zemljama, Rusija nije ni proizvodni ekonomski div, ni samodostatna u proizvodnji. S proizvodnjom od oko 200 milijardi dolara godišnje tek je nešto bolja od Meksika. Usporede li se podaci o uvozu Rusije od 2014. do 2019./2020. s podacima o ukupnoj proizvodnji u istom razdoblju, očito je da Rusija nije nadomjestila uvoz vlastitom proizvodnjom niti je obnovila industrijske kapacitete. Uvoz iz cijelog svijeta je smanjen, a pala je i domaća proizvodnja, što je očiti simbol ekonomske propasti. Index

 

17.06.2020. (16:30)

Hrana raste u dućanu

Hrvatska proizvodi tek dovoljno kukuruza i mandarina za svoje potrebe, sve ostalo moramo uvoziti

U prva tri mjeseca Hrvatska je izvezla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 552 milijuna eura (8% više nego lani), dok je uvoz rastao po stopi od 10%, sa 769 na 844 milijuna eura, čime nam je pokrivenost uvoza izvozom pala sa 67 na 65%… Hrvatska trenutačno za vlastite potrebe može proizvesti dovoljno tek kukuruza, pšenice, ječma i zobi te mandarina. Voćem podmirujemo 50%, a povrćem 65% potreba. Novi list…

09.05.2019. (15:00)

Vrijednost hrvatskog izvoza u prva tri mjeseca popela se 8,2% na 26,6 milijardi kuna, uvoz se popeo 5% na 44,3 milijarde kuna; pokrivenost uvoza izvozom popela se na 60 posto, na 17,7 milijardi kuna minusa

30.01.2019. (23:30)

Pa da, normalno za tropsku državu...

Hrvatska najviše izvozi čokoladu, najviše uvozi – svinjetinu

Hrvatska je u prvih deset mjeseci prošle godine izvezla robe u vrijednosti 1,64 milijardi eura, što je 5 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine, dok je uvoz porastao 4 posto na 2,55 milijardi eura. Najviše se izvozilo prehrambene i poljoprivredne proizvode, a među njima najviše čokoladu (6,3%), cigarete (5,3%) i ribu (5,2%), dok se najviše uvozilo svinjsko meso (5,6%), hranu za životinje (4,9%) te kruh, peciva i kolače (4,8%). Poslovni…

27.05.2018. (16:28)

Otišlo u mineralnu

Proizvodnja vina u Hrvatskoj u posljednjih pet godina – prepolovljena

Posljednjih godina gotovo nestala je privatna proizvodnja vina za osobnu potrošnju, profesionalna proizvodnja stagnira, a uvoz vina je udvostručen, piše T-Portal o potencijalno jakoj ekonomskoj grani. U brojkama: 2011. je u Hrvatskoj proizvedeno 1,4 milijuna hektolitara vina, pet godina kasnije 760 tisuća hektolitara; u tom istom razdoblju nije povećana profesionalna proizvodnja – kretala se u rasponu od 500 do 600 tisuća hektolitara; izvoz je od 2013. do 2017. bio između 10,4 i 13,1 milijun eura godišnje, a uvoz je povećan s 16,5 milijuna eura 2013. godine na 28,7 milijuna eura lani.

08.02.2018. (19:22)

Hvatanja svog repa

Hrvatski izvoz lani porastao na 95 milijardi, a uvoz na 150 milijardi kuna

Hrvatska je tijekom prvih jedanaest mjeseci prošle godine na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti 95,49 milijardi kuna, što je porast od 13,6 posto u usporedbi s istim razdobljem lani. Uvoz je porastao na 149,8 milijardi kuna, odnosno za 10,5%. Manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom iznosio je 54,3 milijardi kuna, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila na razini od 63,7 posto. Najviše izvoza otpada na prerađivačku industriju – 88,9 posto. Lider