30/01/2017 - Monitor.hr
30.01.2017. (23:36)

Pjesma i vino

Melodije Bljeska i Oluje: Stilske vježbe bunta i otpora

Melodije Bljeska i Oluje (video jedne izvedbe) su jednostavna, rudimentarna scenska forma: Lucić i Dežulović sjede i pjevaju, uz butelju crnog vina kao neizostavan potpomažući rekvizit, te čitaju stihove. Reklo bi se kako je riječ o lakome, bećarskom pučkome veselju s recitacijama i pjevanjem. No Melodije su razorna, na ovim prostorima neviđena politička satira izvedena sofisticiranim umjetničkim izrazom, što ih čini jedinstvenim scenskim činom u povijesti izvedbenih umjetnosti ne samo bivše Jugoslavije, nego vjerojatno i u europskome kulturnom krugu uopće, piše Novi list.

30.01.2017. (23:55)

Kad Ivica kihne...

Forum: Zašto bi država liječila Todorićevu upalu pluća?

“Todoriću se zapravo događa ono što se dogodilo već gomili ‘obiteljskih’ firmi. Umislio je da sve zna, da jednako dobro razumije ekonomske procese i tržište kao što ih je znao 1990-ih, da je nedodirljiv i bogom dan…Njemu bi bilo najteže kad bi Agrokor propao. Ne zato što više ne bi imao ništa, nego zato što bi mu stradala taština. Dovraga, valjda smo u ovih 27 godina dovoljno napredovali da nećemo još i to spašavati, jer Ivica Todorić nije ništa drugo nego pametniji Miroslav Kutle”, piše Forum, komentirajući napise kako država mora pomoći Agrokoru u dugovima.

30.01.2017. (23:32)

Call me maybe

Francuzi zainteresirani za gradnju Pelješkog mosta

U Hrvatsku su doputovali predstavnici Francuske udruge poslodavaca iz dvadesetak tvrtki jer su navodno zainteresirani za gradnju Pelješkog mosta. Prema podacima HNB-a, ukupna francuska ulaganja u Hrvatsku od 1993. do trećeg tromjesečja 2016. iznosila su 1,4 milijarde eura, odnosno 4,73% ukupnih izravnih inozemnih ulaganja u Hrvatsku. HRT

30.01.2017. (22:52)

Grozan običaj

Japanci svoje senilne bake i djedove ostavljaju na ulici

Prije par stoljeća u Japanu se pojavio običaj ubasute ili odbacivanje staraca. Siromašni ljudi koji nisu mogli brinuti o starijim članovima obitelji odveli bi ih u planinu i tamo ostavili. Danas, kada je zemlja u ekonomskim i demografskim problemima, običaj se ponovo vratio. Sve više Japanaca ostavlja svoje starce pred bolnicama ili vratima humanitarnih organizacija. Yahoo

30.01.2017. (22:35)

Neka se zna

Poljska na internetu objavila popis stražara u Auschwitzu

Poljski Institut za nacionalno sjećanje (INR) na internetu je objavio imena nacističkih zapovjednika i stražara u logoru smrti Auschwitz za vrijeme njemačke okupacije Poljske. Na popisu je oko 9000 imena, gotovo sva njemačka, a uz neke je dodana i fotografija. INR se nada da će tako dokazati da su Auschwitzom upravljali Nijemci, a ne Poljaci. U logoru je ubijeno više od milijun ljudi, najviše Židova, ali su žrtve bili i Poljaci, Romi te politički zatvorenici. Index, BBC

30.01.2017. (21:59)

Nova postava

Životopisi 11 članova Povjerenstva koji nastavljaju s reformom školstva

Na sjednici Vlade održanoj 26. siječnja donesena je odluka o ukidanju pa osnivanju Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija i djelovanja na području obrazovanja i znanosti. Već u ponedjeljak uz prisutnost Andreja Plenkovića i ministra Pavu Barišića održan je i prvi sastanak novog stručnog povjerenstva. Sastanku je nazočilo ukupno osam novih članova Povjerenstva kojega čine akademik Ivica Kostović, akademkinja Milena Žic Fuchs, dr. sc. Vilmica Kapac, prof. dr. sc. Vedran Mornar, prof. dr. sc. Davor Romić, prof. dr. sc. Drago Šubarić, prof. dr. sc. Dijana Vican kao predsjednica Povjerenstva, prof. dr. sc. Slobodan Uzelac, prof. dr. sc. Josip Milat, akademik Miroslav Radman i prof. dr. sc.Pero Lučin. Srednja.hr donosi njihove biografije.

30.01.2017. (21:46)

12 knjiga koje treba pročitati, za one koji se žele obogatiti

30.01.2017. (21:42)

Zagrebačke policajce pokosio automobil dok su na raskrižju Ivanićgradske i Vukovarske provodili očevid, završili su u bolnici

30.01.2017. (21:41)

Plava invazija

Bilo jednom u Jugoslaviji: Kako su Štrumpfovi osvojili domaće TV ekrane?

U svom pobjedonosnom pohodu svijetom, popularna TV serija Štrumpfovi stigla je u siječnju 1985. i na ekrane bivše Jugoslavije. Zagrebačka Televizija počela je emitirati trinaest epizoda crtane serije o malom plavom narodu i njihovu štrumpfanju kroz život. Štrumpfovi su zapravo likovi iz stripova nastali u Belgiji, koji se dnevno pojavljuju u novinama cijelog svijeta, a albumi s njihovim dogodovštinama prodaju se u milijunskim nakladama. “Nakon prijevoda mi radimo vlastiti dijalog. Naime, ubacujemo neke naše štoseve, a i sami glumci poneseni Štrumpfovima i njihovim doživljajima dodaju mnogo svoga”, rekla je tadašnja redateljica sinkronizacije Biserka Vučković o radu na toj seriji. Index

30.01.2017. (21:22)

Nezadovoljni argumentima

Ina i MOL: Sindikati protiv otkupa dionica Ine prodajom dijela HEP-a

Predstavnici sindikata izrazili su na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća protivljenje otkupu dionica Ine od MOL-a, kao i prodaji 25 postio dionica HEP-a kako bi se to učinilo.”Sindikati su očekivali puno više kada je riječ o ovoj sjednici GSV-a i informacijama. Nismo čuli ništa više, nego čak možda i skučenije od onoga što se vidi u javnoj raspravi koja se vodi putem medija i izjavama koje dolaze od različitih članova Vlade. S druge strane nije se otvarala tema niti oko vrijednosti kompanija niti o tome na koji način bi se to provodilo”, rekao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. Dnevnik.hr

30.01.2017. (20:53)

Život na sjeveru

‘Venus’ – žene preispituju seksualnost

Marina Richter, Monitorova dopisnica s filmskog festivala DocPoint u Tallinnu, piše o zanimljivom dokumentarcu Venus [video_icon], koji se bavi pitanjima ženske seksualnosti. “Sumnje koje isplivavaju na površinu nisu uvek vezane za sam seks koliko za odnos prema sopstvenom telu. Kod ispitanice rano otkrivanje religije, odnosno Biblije izaziva osećaj krivice i greha zbog želje za seksom.”. Monitor

30.01.2017. (20:48)

‘Venus’ – žene preispituju seksualnost kroz lična iskustva

Okupirane pitanjima o sopstvenom seksualnom identitetu i načinu na koje žene sebe doživljavaju kao seksualna bića, danske rediteljke Mette Carla Albrechtsen & Lea Glob su združile frontove u nameri da se posvete erotskom filmskom projektu baziranom na realnim ispovestima i osećanjima žena. Ideja je nastala putem obične prepiske između dve autorke koje su jedna drugoj, ali i same sebi, postavljale pitanja o relaciji seksa i osećanja, “crnom ponoru koji se stvorio između čežnje i sopstvene ličnosti, mračne strane seksualnosti i fine linije između užitka i destrukcije ili tuge ukoliko dozvoliš da ti se približi pogrešna osoba”. Da li uopšte postoji upotrebljiv jezik za razumevanje ženske seksualnosti i čežnje?, jedno je od centralnih pitanja koje okupira autorke Albrechtsen & Glob. Odgovore su potražile od žena koje su pokazale hrabrost da se otvore pred njihovom kamerom posle javno raspisanog poziva na kasting u Kopenhagenu. U dnevnoj sobi Mette Carle Albrechtson u kojoj je prostor očišćen od bilo kakvih detalja sem jedne stolice namenjene za intervjue, mlade žene, jedna za drugom, govore o svojim prvim iskustvima, čežnjama, erotskim fantazijama i strahovima i frekventnosti želje za intimnim odnosima. Najraznovrsnijih karaktera, seksualne orijentacije i iskustava, one pokušavaju da u reči prenesu teško opisive emocije vezane za doživljaj prvog orgazma ili uopšteno prvog seksualnog iskustva i kako su se ona na njih odrazila u kasnijim odnosima sa partnerima.

Kamera menja fokus prema reakcijama ispitanica na prirodu pitanja – od krupnog plana koncentriranog na mimiku lica do totala koji prati govor tela; nelagodnost, stidljivost ili u retkim slučajevima, potpunu harmoniju osećanja i otvorenosti sa kojima su izrečena.

Sumnje koje isplivavaju na površinu nisu uvek vezane za sam seks koliko za odnos prema sopstvenom telu i jedna od ispitanica će vokalizovati nešto sa čime se danas bori većina žena – “ne živim u sadašnjosti svoga tela koje bih poboljšala da mogu. Stalno razmišljam kako bih izgledala kada bih imala drugačiju figuru”. Dokaz da ni savršena figura nije garancija za samosvesnost, dolazi od anđeoski lepe žene na početku tridesetih koja govoreći o svojoj stidljivosti priznaje da se nikada pred partnerom nije skinula tako da je vidi: “perfekcionirala sam tehniku svlačenja pod pokrivačem… I dalje ne mogu da se pogledam naga u ogledalu”. Razlog za to pronalazi u ranom otkrivanju religije, odnosno Biblije koja je u njoj izazvala osećaj krivice i greha zbog želje za seksom. Različitih sklonosti, figura i pristupa intimnosti, žene listaju po dnevniku sećanja, tražeći najupečatljivije momente koje su na njih ostavile utisak. Iz dubine tih iskustava izranjaju slikovite erotske epizode, ispričane emotivno, u nekim trenutcima i nostalgično. Neke od njih postavljaju legitimno pitanje muškog pristupa oralnom seksu koje se za njih podrazumeva, a za žene ne.

Jedno od klasičnih pitanja sa kojima su ispitanice konfrontirane – da li bi se skinule pred kamerom i eventualno postale i intimne pred njom, većinu zbunjuje, ali u samoj završnici, skoro sve skupljaju hrabrost da se pokažu nage, stojeći pred objektivom.

Venus je zanimljiv projekat koji bi mogao da rezultuje u haosu pri pokušaju mapiranja ženske seksualnosti. On je dobrodošao stepenik u studiranju višeslojnosti ženskog erotskog bića.

Marina D. Richter je filmska kritičarka i novinarka iz Beograda koja već dvadeset godina živi i radi u Beču. Od 2004. je specijalni dopisnik beogradskog dnevnog lista Politika za rubriku kulture. Redovno surađuje s austrijskim portalom Artmagazine.cc, a piše i za razne austrijske publikacije kao slobodni novinar.

30.01.2017. (20:43)

Foto: Parovi koji se ljube na trgovima širom svijeta

30.01.2017. (20:24)

Zeleno

Vodena leća – hrana budućnosti?

Neke vrste vodene leće koje se u azijskoj kuhinji koriste kao dodatak juhama i kajgani mogle bi postati hranom budućnosti za ljudsku vrstu jer su odličan izvor proteina, smatraju znanstvenici. Vodena leća je biljka koja poput plivajućeg saga prekriva vode stajaćice i rukavce rijeka, a izvor je hrane pticama, insektima, mikroorganizmima i ribama. Novi list

30.01.2017. (19:34)

Razgovori ugodni

Robi K.: Tramp na Brionima

“Onda je barba Tonino rekao: Eeee, da je drug Tito živ! Je*a bi on sad Trampu mater! Moj dida je rekao: Stoposto! Odveja bi ga na Brione, nakljuka sa ribom i škampima, nalija sa ćivasom i konjakom, pa bi taj malo drukčije piva… Barba Tonino je rekao: Reka bi: Ajme druže Tito šta je ovde lipo, ovo je totalni raj na zemlji…Kako si to, druže Tito, postiga? Dida je dignijo kažimprst i rekao je: Socijalizam, Donalde, socijalizam…”, piše Robi K. Peščanik

30.01.2017. (18:33)

Te tri nježne riječi

Ante Tomić: Što je Donald šapnuo Melaniji?

“Svi su primijetili kako se Donald Trump usred svečane inauguracije okrenuo supruzi Melaniji i kratko joj rekao nešto od čega je njoj trenutno iščezao osmijeh. Svijet je zaprepastilo kako je Donald Trump bezobziran i okrutan prema najbližima. Ali, ako mene pitate, to je to. Drugačije se sa Slovencima i ne da razgovarati. Mislim da joj je kazao sljedeće: Slušaj, prenesi zemljacima, ono s Piranskim zaljevom neće ići. Razgovarao sam s ljudima, to sranje je hrvatsko, dobacio joj je on, a Melanija se, vidjeli ste, gotovo rasplakala”, piše Ante Tomić. Jutarnji

30.01.2017. (18:17)

Kontra predsjedniku, kontra suprugu

Kim Kardashian kritizirala Trumpovu izbjegličku politiku i zaradila pohvale

Kim Kardashian na opće iznenađenje svih na svom Twitter profilu objavila je statističku tablicu koja pokazuje kako je do sada dvoje Amerikanaca ubijeno od strane ekstremističkih muslimanskih imigranata, a da Amerikanci godišnje ubiju 11.000 sugrađana. Zvijezda armenskog podrijetla ovim je tweetom kritizirala anti-imigrantsku politiku novoizabranog američkog predsjednika i zaradila podršku brojnih fanova, ali i kritiku neistomišljenika. Mashable

30.01.2017. (17:54)

Mitovi i legende

10 suludih stvari koje su ljudi vjerovali o ženskom tijelu

Hipokrat, otac zapadne medicine, smatrao je da maternica luta ženskim tijelom, izazivajući pritom nered. Aristotel je vjerovao da su žene jednostavno “deformirani muškarci” i da su u svakom pogledu inferiorne muškarcima jer je prevladavajući stav tog vremena bio je da je žena tek pogreška, produkt deformacija u maternici. Također se vjerovalo da žena koja menstruira može uništiti selo. Libela

30.01.2017. (17:46)

Prva pomoć

Google je osnovao krizni fond za zaštitu prava imigranata

Google je osnovao krizni fond koji bi mogao prikupiti do četiri milijuna dolara za četiri organizacije za zaštitu prava imigranata. Google je potvrdio da će u fond uplatiti dva milijuna dolara, dok će preostala dva milijuna dolara biti osigurana kroz donacije zaposlenih u kompaniji. Američka tvrtka je izrazila zabrinutost zbog posljedica koje će odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa o zabrani ulaska u SAD državljanima sedam muslimanskih država, imati po zaposlene u Googleu i njihove obitelji. TechCrunch

30.01.2017. (16:54)

Višegodišnje muljanje

Grad Zagreb kao javni bankomat za vrhunski sport

Dinamo, RK Zagreb, Cibona i ostali klubovi zahvaljujući političkom i financijskom interesu političara i rukovodstava klubova već desetljećima izvlače javni novac usprkos činjenicama da svojim poslovanjem izlaze van okvira neprofitnih organizacija. Međutim, poslovni i politički interesi prepreka su poštenijoj i svrsishodnijoj raspodjeli javnih sredstava namijenjenih za sport. Do kada će trajati napumpavanje proračuna zagrebačkih vrhunskih klubova javnim novcem ostaje za vidjeti nakon proljetnih lokalnih izbora, piše Bilten.

30.01.2017. (16:10)

Sa festivala DocPoint Tallinnu

‘Forever Pure’ – priča o najrasističkijoj nogometnoj fan bazi Izraela

“Ovo je film koji pokazuje manipulativnu stranu zvanične politike koja zloupotrebljava ksenofobiju zarad sopstvenih interesa. Forever pure je ogledalo društva koje udiše istu onu retoriku koja je njen narod pre skoro sedamdeset godina potpuno iskorenila”, piše Marina Richter, Monitorova dopisnica s festivala DocPoint u Tallinnu, o dokumentarcu koji pokazuje rasizam navijača nogometnog kluba Beitar Jerusalem. Monitor

30.01.2017. (16:04)

‘Forever Pure’ – priča o najrasističkijoj fudbalskoj fan bazi Izraela

Fudbalski klub Beitar Jerusalem, osnovan 1963, najkontoverzniji je tim izraelske fudbalske lige zbog fanatične baze navijača koja veruje da je Beitar mnogo više od jednog kluba. Zbog takvih ubeđenja oni će Beitar Jerusalem dovesti do potpunog kolapsa u sezoni 2012-2013, vođeni ekstremno rasističkim motivima i agresivnom nakanom da utiču na interne odluke menadžmenta, na izbor igrača i na “njihovu lojalnost principima Beitara” koja glasi – “zauvek čisti i bez Arapa”. Slike koje se posle uvodne špice vide u dokumentarnom filmu Maye Zinshtein Forever Pure, pokazuju verne fanove dok prate autobus sa fudbalerima, skandirajući i mašući zastavama. Ovo bi mogla biti bilo koja fanatična grupa navijača diljem planete, onih koji su manje vođeni sportskim, a više ideološkim, rasističkim motivima. Međutim, retko koja od njih ima takvu vrstu huliganstva, sa jakom i strogo definisanom podelom uloga i političkim uticajem. O stvaranju mita vezanog za Beitar Jerusalem, tim koji tradicionalno podržavaju političari Likud Nacionalne Liberalne Partije, najveće političke stranke desnog centra u Izraelu, gledalac saznaje od Erela Segala, izdavača i navijača Beitara: “Klub je decenijama predstavljao Mizrachi Jevreje i desnicu. Tokom godina, postao je simbol tzv. drugoklasnih Izraelaca, tim neprivilegovanih”.

Film pokazuje pravu stranu medalje fanatizma navijača poznatih kao La Familia i posledice sa kojima se klub zbog njega suočava u sezoni 2012-2013, srozavši se sa relativno visokog mesta u ligi na poslednju prečku. U pozadini priče o eskalaciji nasilja, pretnji i smeni vlasnika/menadžmenta pa čak i igrača te sporne sezone, stoji politička ambicija jedne od najkontroverznijih ličnosti Izraela koja je kroz inat i beskrupulozne poteze, dovela do toga da se rasizam konačno uoči i definiše kao problem. Ne iz plemenitih namera, naravno. Maya Zinshtein dobija neverovatno iskrene odgovore od čoveka po imenu Arcadi Gaydamek, rusko-izraelskog milijardera upletenog u pranje novca i Angolagate zbog trgovine oružjem u vrednosti od 800 miliona dolara tokom ondašnjeg građanskog rata (1993-1998) i višegodišnjeg vlasnika Beitar Jerusalem fudbalskog kluba.

Iskoristivši javno nezadovoljstvo vladom Ehuda Olmerta 2005, Gaydamek vidi svoju šansu da napravi političku karijeru u Izraelu. Kupovina Beitar Jerusalema (2005) se biznismenu, svesnom uticaja koju klubski fanovi imaju u Jerusalemu, čini kao logičan potez u građenju političke karijere i dočepavanju funkcije gradonačelnika. Na arhivskim snimcima vidimo ga na javnim nastupima sa timom – velikodušna investicija u klub od skoro 100 miliona dolara, na početku mu garantuje veliku popularnost. Onog trenutka kada planovi o gradonačelničkoj stolici 2008. padaju u vodu – Gaydamak osvaja svega 3,6% glasačkog tela – njegovo interesovanje za klub sporta koji nikada nije voleo ni razumeo, nestaje: “Beitar ima više navijača od svih drugih izraelskih klubova zajedno. I zato su oni intersantan instrument propagande”, kaže u jednom trenutku.

Pre rezultata glasanja, sve je još uvek u savršenom redu – Gaydamek je zvezda kojoj masa kliče, pet godina kasnije on je meta mržnje zbog toga što je klub čiji je vlasnik, godinama ostavio u finansijskom škripcu. Iznanedno interesovanje oligarha za svoj klub nakon tolike pauze, 2013. svima podiže obrve i jasno je da iza toga mora stajati strategija. Pare se ponovo slivaju u klupsku kasu, Teddy stadion je dupke pun sa do 20.000 gledalaca na svakoj utakmici.

Od tima koji se dugo borio za preživljavanje, Beitar se u 33 meča sezone 2012-2013 podiže na četvrto mesto tabele. La Familia oligarhu ne oprašta ostavljanje kluba u škripcu i na njega se na stadionu obružava pevanjem stihova o njegovoj umešanosti u ratne zločine i pranje novca: “Moj san je da te vidim kako padaš, kurvin sine. Gonićemo te danonoćno”. Lojalnost timu je međutim tu i Beitar ne gubi nijedan meč tokom dva meseca.

Problemi počinju sa Gaydamekovom odlukom da se januara 2013. u Čečeniji odigra prijateljska utakmica između Beitara i tima iz Groznog. U izraelskim novinama osvanjaju naslovi: “Arcadi odvodi Beitar Jerisalem usred sezone da igra u muslimanskoj zemlji /U čemu je poenta ovog puta?/ Šta Arkadi ima na umu?!” Na umu su mu biznis i jedan, kako će se ispostaviti, opasan potez – on pod ugovor stavlja dva čečenska igrača: devetnaestogodišnjeg Dzhabraila Kadiyeva i Zaura Sadayeva, današnju zvezdu poljske fudbalske lige. Ne samo navijači, već i izraelska štampa reaguju rasistički: “Arcadi Gaydamek je angažovao dva Muslimana da igraju za Beitar Jerusalem”.

Itzik Kornfine, nekadašnji golman Beitar Jerusalema i sada predsednik kluba, od kultnog statusa koji je uživao među navijačima postaje persona non grata, zajedno sa kapitenom tima, nekadašnjim miljenikom publike – Arielom Harushom posle konferencije za štampu na kojoj je poželeo dobrodošlicu novim kolegama. Kornfine i Harush postaju mete pretnji zbog “izdaje načela” kluba i njihovi životi postaju nesnošljivi. U ništa manje opasnoj situaciji se nalaze dva čečenska igrača koje publika neprestano vređa, skandirajući konkretne pretnje: “Evo nas, najrasističkijeg tima Izraela”. Trener Eli Cohen se nalazi u nezgodnoj situaciji nekoga ko ne može više da motiviše igrače zbog sve snažnijeg bojkota od navijača koji doživljavaju na terenu. Eksplozija nacionalizma je zastrašujuća i novi fudbaleri se svuda osećaju neželjenim.

Konfrontiran pitanjem rediteljke zašto je Čečene doveo u Izrael, Arcadi (pitanje je koliko) otvoreno kaže: “Nisam ih uzeo zato što su dobri fudbaleri. Čak ne znam ni da li jesu ili nisu. Poenta ovog transfera je bila da se izazovu reakcije i da pokažu pravo lice ovog društva”. Rasizam koji je od samog osnivanja kluba bio neraskidiv deo identiteta navijačkog tela, odjednom dobija lice i jedan od transparenata koji se na stadionskim tribinama nalazi maltene od osnivanja kluba – “Forever pure. Smrt Arapima!” – počinje da živi svoju poruku: “Bez obzira na političke ideologije i stavove, kao Jevrejin ne bi smeo koristiti takve parole zbog prošlosti”, primećuje direktor kluba Kornfine, udarajući, takoreći ekser u glavu ovog fenomena. Komentar ide i na račun Benjamina Netanyahua koji tek posle potpune eskalacije nasilja, apeluje na navijače da ne podržavaju ovakvu vrstu retorike i ponašanja. “Gde je bio do sada?”, postaviće se logično pitanje. Svaki od uticajnih predsednika Izraela je nošen na rukama Beitar Jerusalem navijača.

La Familia nosi pobedu. Njihov jedini “verni” igrač Ofir Kriaf, mladi oportunista, postaje kapiten kluba, a novi menadžment objavljuje da nema nameru da pod ugovor stavi arapskog igrača. Arcadi Gaydamek klub poklanja novom vlasniku, a La Familia prošlost svoga kluba bukvalno spaljuje jedne večeri u kojoj vatra guta svu imovinu Beitar Jerusalema, uključujući i mini muzej. Ovo je film koji pokazuje manipulativnu stranu zvanične politike koja zloupotrebljava ksenofobiju zarad sopstvenih interesa. Forever pure je ogledalo društva koje udiše istu onu retoriku koja je njen narod pre skoro sedamdeset godina potpuno iskorenila.

Marina D. Richter je filmska kritičarka i novinarka iz Beograda koja već dvadeset godina živi i radi u Beču. Od 2004. je specijalni dopisnik beogradskog dnevnog lista Politika za rubriku kulture. Redovno surađuje s austrijskim portalom Artmagazine.cc, a piše i za razne austrijske publikacije kao slobodni novinar.

30.01.2017. (15:05)

Sreća u neimaštini

Većina Slavonaca zbog niskih plaća više ne plaća porez na dohodak

U siječnju je većina zaposlenih osoba u zemlji dobila veće plaće zahvaljujući novom Zakonu o porezu na dohodak kojim je osnovni osobni odbitak povećan na 3800 kuna. Sada sigurno tri četvrtine radnika zaposlenih u privatnim poduzećima u Slavoniji i Baranji praktično porez na dohodak – uopće ne plaća zbog toga što imaju dohodak niži od 3800 kuna ili ta obveza ne postoji na osnovi poreznih odbitaka na uzdržavane članove obitelji, piše Glas Slavonije.

30.01.2017. (15:03)

Još jedna krasna fotografija s 500px.com: Jezero Bled s Triglavom u pozadini

30.01.2017. (14:57)

Video: Završetak izbora Miss Universe za ovu godinu, plus štos s naočalama

30.01.2017. (14:54)

Foto: Saudijski princ kupio 80 karata za avion za svojih – 80 sokolova

30.01.2017. (14:36)

Trgovac u opoziciji

Reportaža iz Velike Kladuše: Posljednji trgovački poduhvat Fikreta Abdića

Prije tri mjeseca za općinskog načelnika Velike Kladuše izabran je Fikret Abdić Babo, danas 77-godišnjak. U vrijeme rata bio je suprotstavljen vlasti u Sarajevu, čak je i ratovao proti Armije BiH svojom vojskom, a svoju politiku Abdić danas gradi na opreci službenom Sarajevu. Ljudi u Kladuši vjeruju da ih Sarajevo zapostavlja – što je po svemu sudeći točno, jer nebrojen je broj bosanskih varoši prepuštenih sebi i svojoj muci – nije teško razumjeti da Abdićeva politička stratregija daje rezultate, piše Novi list.

30.01.2017. (14:11)

Fotografije Tirola s kraja 19. stoljeća, obojane novom tehnikom

30.01.2017. (13:45)

Foto: Zaleđeni slap u tirkiznim bojama u šumi Jankovac u Parku prirode Papuk

30.01.2017. (13:14)

Malo gleda s visoka

Istraživanje: Jedan blizanac u svemiru, drugi na Zemlji, rezultati – suprotni od očekivanja

Američki astronaut Scott Kelly proveo je blizu godinu dana u svemiru, na Međunarodnoj svemirskoj stanici, njegov brat-blizanac Mark Kelly, bivši astronaut, bio je na Zemlji, a kad se Scott vratio, početkom 2016. znanstvenici su uzeli uzorke iz tijela obojice. Prvi rezultati ovog projekta su iznenađujući – telomeri, zaštitne strukture na krajevima kromosoma, kod Scotta su bili puno duži nego kod Marka, što je točno suprotno od onoga što su istraživači očekivali. U međuvremenu su se telomeri vratili na prijašnju razinu, a znanstvenici ne znaju što to znači. Kod Scotta su otkrili i manje DNK metilacije, modifikacije DNK gdje se određene molekule dodaju na DNK, dok je kod Marka zabilježen rast. Ni za ovo ne znaju zašto. Nature, PBS

30.01.2017. (12:54)

Kućni projekt nije uspio: Eno se muž malo ubucio...

30 milijuna kuna Milanovićevoj supruzi da spriječi debljinu kod djece

Projekt Živjeti zdravo iz Europskog socijalnog fonda dobio je 30 milijuna kuna za prevenciju debljine i promicanje zdravog načina života. Projekt vodi doc. dr. sc. Sanja Musić Milanović koja u intervjuu Večernjem kaže da će novac potrošiti na: poligone za sve škole koje nemaju dvoranu, organiziriranje školskih prehrambenih timova, učenje djece prepoznavanju mentalnih simptoma, educiranje djecu o spolno prenosivim bolestima, organiziranju 8-kilometarskih kružnih staza za hodanje u svakoj županiji te po jedan park za djecu. Malo je bocnula i svog muža kad je rekla – “nemam pravo ne raditi i dobivati plaću”.

30.01.2017. (12:31)

Ratostrojka

Gorbačev: Sve izgleda kao da se svijet priprema za novi rat

“Snage NATO-a i Rusije, koje su se u prošlosti razmještale na sigurnoj udaljenosti, sada su sve bliže jedni drugima, kao da žele držati jedni druge na nišanu. Istovremeno, dok se države bore da osiguraju osnovne socijalne potrebe svojim građanima, rastu izdavanja za vojske… Političke i vojne vođe sve češće zvuče ratoborno, a njihove obrambene doktrine su opasne. Sve to upućuje da se svijet priprema na novi rat”, kaže Mihail Gorbačov u intervjuu Timeu. O svojim kolegama kaže “svijet je opterećen problemima, a političari djeluju zbunjeno i izgubljeno”.

30.01.2017. (12:10)

Agrokor skočio za 33 mjesta na listi najvećih maloprodajnih lanaca svijeta

30.01.2017. (11:51)

Esej o promjeni u društvu: Kako je ubojstvo djevojke pokrenulo promjenu Islanda

30.01.2017. (11:38)

Kritični pogodak

Filmska kritika: ‘La La Land’ – Hollywood voli kada dobije ljubavno pismo

“Ša-la-la eskapistički mjuzikl sa atraktivnim glumcima na atraktivnim lokacijama, sa predivno koreografiranim plesnim masovkama, zgođušnom, sladunjavom mjuzikl muzikom začinjenom s malo jazziranja, snimljen analogno na Panavision kamerama i obrađen da emulira Cinemascope format. To je, dakle, ‘show’… ‘La La Land’ nije loš film, ali je konfekcija i čista kalkulacija koja je uspela”, piše Monitorov filmski kritičar Marko Stojiljković o glavnom kandidatu za Oscare. Monitor

30.01.2017. (11:13)

Čobane, javi se!

Isidora Šebeljan: Nezadovoljni smo i imamo potrebu da budemo vođeni

“Pošto je iz Srbije otišao veliki deo intelektualnog krema, na istaknutim mestima su se odjednom većinom zadesili oni najneduhovitiji, najnemaštovitiji, najneobrazovaniji i najprimitivniji. I nije njihova krivica što su se odjednom našli na mestima koja im ne priliče”, kaže Isidora Šebeljan, skladateljica i najmlađa srpska akademkinja u intervjuu Nedeljniku. “Srbi, kao i ostali balkanski narodi, nisu imali istorijskih uslova da postanu zrela nacija. Zato sada živimo u ledenom, beskrvnom prostoru večitog nezadovoljstva, okovani potrebom da budemo vođeni”.

30.01.2017. (11:12)

‘La La Land’ – Hollywood voli kada dobije ljubavno pismo

Pre gledanja ‘La La Landa’, treba u glavi imati dva aksioma. Prvo, svako, a naročito Hollywood i Akademija, voli kada dobije ljubavno pismo. Od bilo koga. To naprosto godi sujeti i osećaju važnosti i veličine. Kada pogledamo pet poslednjih dobitnika Oscara za najbolji film, tri od njih su bila direktnija ili diskretnija ljubavna pisma: ‘The Artist’, ‘Argo’ i ‘Birdman’. Drugo, još od podvale zvane ‘Whiplash’, Damien Chazelle je pravi hollywoodski zlatni dečko sa svim pripadajućim osobinama: zanatski i estetski pismen, stilski dopadljiv, “quirky” taman koliko treba da ne bi bilo očito da nema ličnost, ali u suštini bez nekog jasnog sadržaja i velike priče u sebi, kooperativan i spreman da se okrene kako vetar duva.

U tom smislu, kladioničari: pozor! Sva je prilika da iz pomenutih razloga ‘La La Land’ “čisti” ovogodišnje Oscare, jer romantični mjuzikl o uspehu u modernom Hollywoodu koji je pride još pošprican nostalgijom i referencama na onaj klasični je igra na sigurno kod publike, kritike i dodeljivača nagrada. Druga moguća, premda manje verovatna, opcija je da se Akademija povede za angažmanom (za meritokratijom neće sigurno), pa ‘La La Land’ zasluženo pobere kipiće u tehničkim kategorijama, a one ozbiljnije odu filmovima na ozbiljnije teme. Sudeći po nominacijama, mrka kapa.

No, dosta o Oscarima, da vidimo kakav je ‘La La Land’ film. Realno, kakav može biti film sa takvim naslovom? Ša-la-la eskapistički mjuzikl sa atraktivnim glumcima na atraktivnim lokacijama, sa predivno koreografiranim plesnim masovkama, zgođušnom, sladunjavom mjuzikl muzikom začinjenom s malo jazziranja, snimljen analogno na Panavision kamerama i obrađen da emulira Cinemascope format. To je, dakle, “show”.

Da pređemo na “go”. Priča je do samog kraja klasična i u njoj pratimo prodavačicu u studijskoj kafeteriji Miu (Stone) koja želi da postane glumica i Sebastiana (Gosling), jazz-pijanistu koji skuplja kolekcionarske predmete, ima cool auto i nosi kravatu u svakoj prilici, što će reći pozira, ali još uvek nije uspeo u životu pa mora da tezgari i, zamislite, da oko Božića svira božićne pesme bez svojih jazz eskapada, pa se još čudi kad mu menadžer restorana (J.K. Simmons u kameo-ulozi drkadžije, naravno) da nogu. Nakon dva “meet jerk” momenta, uslediće treća sreća, “meet cute”, zvezdano nebo, vidikovac, šetnja po studijima, hollywoodski klasični filmovi, leptirići u stomaku i ostala romantika. Usponi i padovi, želje i snovi, audicije i gaže, prodati se ili izdržati i uspeti na svoj način i pod svojim uslovima.

U toj silnoj divoti će se naći mesta za reference i citate, čak i limitiranu kritiku muzičke i filmske industrije, kao i kalifornijskog životnog stila kroz pametno tempirane i pažljivo dozirane humorne momente poput glumica u istoj odeći na audicijama, štoseva na račun pop-muzike ili opaski o inflaciji hibridnih automobila “Toyota Prius” u okolini. Biće tu mesta i za citate od onih self-help mudrosti tipa “kažeš romantično kao da je to nešto loše” do pseudo-kritike na foru “ovaj grad se svemu divi, a ništa ne ceni”. Ništa od toga ne pomera granice dobrog ukusa ili lepog ponašanja, naravno. Chazelle igra onako kako drugi sviraju. Čak ni njegove opservacije o jazzu nisu naročito sveže i nove.

Kako god to bilo zgodno, to i dalje ostaje eskapizam, dakako potpuno predvidljiv u svom toku. ‘La La Land’ je ša-la-la limunada u kojoj ćete u svakom trenutku znati gde se tačno nalazite, čak i kad u toku projekcije zadremate ili skočite po novu dozu kokica i osvežavajućeg pića. Propustićete možda poneku muzičku numeru, plesnu sekvencu, atraktivni švenk ili zadivljujući total koji se topi u zasićenim bojama, ali priča ide po ucrtanoj putanji tako da je možete i odsanjati.

Sve je, dakle, artificijelno, iskonstruirano radi vaše ugode. Uključujući i glumačka ostvarenja. Njih dvoje su slatki kao šećer, uigrani kad zapevaju i zaplešu, čak simpatični svako ponaosob. Emma Stone je dobra glumica, sposobna da dočara i poneku emociju, a Ryan Gosling je razigran i simpatično bleskast, premda je njegove melanholične momente teže kupiti. Međutim, svaki nagoveštaj hemije između njih dvoje, a, da se podsetimo igrali su zajedno i u ‘Crazy.Stupid.Love’, ograničen je ne samo šablonskom pričom, nego i skoro nikakvom motivacijom iza te velike ljubavi. Jedino što na narativnom i emotivnom planu u ovom tehnički maestralnom filmu vredi je poslednja sekvenca koja zaista dolazi kao iznenađenje i nosi više iskrenosti i naboja nego celi dotadašnji tok filma i u njoj se Chazelle ne ustručava da pokaže šta je stvarno romantično nasuprot hollywoodskoj ideji romantike koju je propagirao do tada. Slučajno ili namerno, prosudite sami.

‘La La Land’ nije loš film, ali je konfekcija i čista kalkulacija koja je uspela. Publika je nagrnula, kritika piše hvalospeve, nagrade samo pršte. Nema tu ničeg revolucionarnog, čak ni preterano elegantnog. Opet, to je napredak za Chazellea jer ma kako prozaičan bio, ‘La La Land’ nije ni priglup ni zloćudan film kakav je bio ‘Whiplash’ (barem se ne primenjuje kriva formula tamo gde ne treba i barem se to ne čini namerno i sa agendom), može vas razgaliti i uljuljkati, što je valjda i cilj mjuzikla kao najhollywoodskijeg od svih hollywoodskih žanrova.

Ono što ume da iznervira je pogled unazad, na 1982. godinu i sličnu priču o traganju za uspehom koju je pokušao da ispriča Francis Ford Coppola. Mesto je bilo jedan drugi artificijelni neonski hram, Las Vegas, ton je bio melanholičniji, pevao je Tom Waits, ali su nostalgija, starinske kamere i zasićene boje bile tu. ‘One from the Heart’ nije ni onda bio dobar film, nije to ni danas, ali nije ni toliko lošiji od ‘La La Landa’ i svih ostalih modernih ša-la-la mjuzikala, pa su ga kritika i publika dočekali na nož. Coppola je bio spiskao ogroman novac i dobru deceniju se oporavljao od gubitaka režirajući po narudžbi. Nikada više nije snimio veliki film.

Vremena se menjaju. Chazelle je to osetio i pogodio žicu. Stil nad supstancom? Svakako. Hollywood to voli i ceni. Međutim, postavlja se pitanje koliko dugo neko može biti “money player”, naročito kad počne tako mlad. Mašinerija ipak ne haje puno za stare zasluge. (6/10)

30.01.2017. (10:55)

Ljubo Ćesić Rojs izmislio Donalda Trumpa

Ivan Pernar: Genij i cirkusant na svom vrhuncu, ali dolaze drugi iza njega

Eksploatiranje i spretno manipuliranje medijima, pokušaji mijenjanja pravila grupe, visoka inicijativnost, ali i impulzivnost, visoko samopouzdanje posebice vidljivo kad se izlaže rizičnom ponašanju sve do granice sukoba sa zakonom – ovako Aleksandra Mindoljević Drakulić, profesorica psihologije i psihoterapeut, opisuje Ivana Pernara. Politolog Berto Šalaj njegovu popularnost objašnjava time da je “jedan dio građana izrazito nezadovoljan s onim što rade etablirane političke elite i onda traže ono što bi se moglo nazvati protestnim političarima, ili populistima” te ga uspoređuje s Kerumom i don Grubišićem. Smatra da je ovo Pernerov vrhunac i da uskoro dolaze novi populisti. Novi list

30.01.2017. (10:41)

Moj TV podsjetnik

Šest programa ponedjeljkom

11:10 Sjedni, odličan, HTV2
13:24 Veliko putovanje po škotskim otocima, HTV1
13:38 Drvo nade (6,4), HTV2
13:50 U rimskom domu Maestra Morriconea, HTV3
13:53 Bonton: Glasno jedenje, HTV1
15:36 Čovjek iz Arizone, HTV3
18:05 Bonton: Četiri čarobne riječi, HTV1
20:01 Labirint, HTV1
20:10 Svete planine svijeta: Kailash, HTV3
20:38 Stambeno pitanje: Zagreb gospodina Lorkovića, HTV1
20:41 Knjiga ili život, HTV3
21:10 Turistička klasa, HTV4
21:26 Dva : jedan u gostima: Petar Fileš, HTV1
22:45 Ljubav u visinama (6,1), HTV3
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, Nova TV

30.01.2017. (10:35)

Tri starije osobe poginule u požaru u Vinkovcima, dvije sestre i brat, svi stariji od 80 godina; grijali su se paleći kartonske kutije i najvjerojatnije se ugušili

30.01.2017. (10:20)

Treba nešto i naučiti iz grešaka...

Valter Matošević: Što smo dobili sedmim igračem? Budućnost je – Norveška!

“Najviše me smetao taj naš napad sa sedmim igračem. Razgovarao sam s mnogim stručnjacima i nitko ne zna reći što smo dobili tim eksperimentom”, kaže rukometni igrač i trener Vlater Matošević u osvrtu na rukometno prvenstvo, a kaže za Norvešku – “momčad budućnosti, igra izvanredan, brz i dinamičan rukomet, podjednako su dobri i u obrani i u napadu”. Izbornik slovenske reprezentacije Veselin Vujović, bivši Zagrebov trener, na mogućnost da bude hrvatski izbornik kaže “lagao bih vas kad bih vam rekao da nemam želju”. Kaže da je svojim igračima u poluvremenu rekao “jeste li izgubili utakmicu prije početka? Pa kažite mi da i ja sjednem na klupu i da ne izigravam budalu”.

30.01.2017. (09:58)

Debele guske

Mesiću i Ankici Tuđman mirovina porasla 3.000 kuna

Bivši predsjednik Mesić i udovica Tuđman poreznom reformom dobili su 3.000 kuna veću mirovinu, umirovljenici s penzijama od 10.000 kuna sada imaju 550 kuna više, a općenito mirovine su porasle za samo 1,2% umirovljenika (14.000 ljudi) koji imaju više od 6.200 kuna bruto. Za 183.000 ili 15% umirovljenika čija mirovina ne prelazi 1000 kuna te za 850 tisuća ili 74% umirovljenika čija je mirovina manja od 2.850 kuna nije se promijenilo ništa. Index

30.01.2017. (09:49)

Osim ako se Donald pomiri s Vladom

MORH-ov prijedlog vojnog roka – mjesec dana, mladićima obavezno

Ministarstvo obrane pred Sabor će izaći s prijedlogom ponovnog uvođenja obaveznog vojnog roka – trajao bi četiri tjedna i bio bi obavezan za sve mladića. Djevojke bi se mogle dobrovoljno javiti. Pokusno bi projekt krenuo iduće godine, a vojni bi rok obavezan bio od 2019. Svrha ovoga – kratkotrajno uvježbavanje i savladavanje osnova vojničke obuke. Rok bi se služio ljeti. Večernji

30.01.2017. (09:17)

Svaka treća žena žrtva seksualnog zlostavljanja na poslu

38 posto žena u Hrvatskoj doživjelo je seksualno zlostavljanje na poslu, od seksualnih aluzija do fizičkih dodira i direktnih ponuda. Napadnute osobe ovakve stvari najčešće ne prijavljuju, a razlozi su sram, strah od poslovne i društvene stigme i sumnja da će počinitelj ikad odgovarati. Udruga Mobbing lani je evidentirala samo tri kaznene prijave i jednu sudsku tužbu zbog spolnog uznemiravanja na poslu, a njima se u isto vrijeme za pomoć obratilo – 1.200 ljudi. Novi list

30.01.2017. (08:50)

Crno brdo

GSS crnim humorom spašava živote, a zaradili i nominaciju za nagradu

“Da li ste se u ovim hladnim danima čuli sa svojom rodbinom treće životne dobi, naročito samcima, a da nema veze s nasljedstvom?”, posljednja je u nizu GSS-ovih crnohumornih obavijesti, a Novi list je kao autora pronašao Christiana Nikolića, informatičara i vodiča potražnih pasa, koji je davno radio u reklamnoj agenciji. On je autor i lanjske kampanje Dear tourist kojom je GSS molio turiste da se suzdrže od plivanja noću do najbližeg otoka i od snimanja “glupih selfija”. Nikolić objašnjava da “današnji mladi ljudi – populacija koja sve češće odlazi u brda i prirodu, uglavnom crpe informacije s društvenih mreža, služe se aplikacijama na mobitelu, stalno su na wifi-ju… Danas postoji mogućnost da službe direktno komuniciraju s ljudima na terenu i smatram da to treba iskoristiti”. HGSS je ove godine kao prvi kolektiv nominiran za nagradu Hrvatskog komunikatora godine.

30.01.2017. (08:26)

Kanada: Šest ubijenih, osam ranjenih u pucnjavi u džamiji

Šest je osoba ubijeno, a osam ranjeno u masovnoj pucnjavi jučer u džamiji u Quebec Cityju u Kanadi. Policija je uhitila dvojicu osumnjičenih za napad, jednog blizu džamije, drugog koji je već bio daleko odmakao u bijegu, no ne daje podatke o njihovom identitetu niti o motivima napada. Kanadski premijer Justin Truedeau osudio je pucnjavu kao “teroristički napad”. Ispred istog ovog centra Quebec Islamic Cultural Centre u lipnju prošle godine postavljen je “poklon” s umotanom svinjskom glavom i natpisom “bonne appetit”. Washington Post, BBC

30.01.2017. (08:24)

Mateo Kovačić strijelac i asistent za Real koji je u susretu 20. kola španjolskog prvenstva na svojem Santiago Bernabeu svladao Real Sociedad 3:0, Modrić nije igrao zbog ozljede

30.01.2017. (08:06)

Sunčeva energija im prija...

Već u siječnju u Istri 40% više noćenja, nedostaju tisuće sezonskih radnika

HRT donosi priču o početku nove turističke sezone i velikom povećanju brojki – u Istri u siječnju imaju 40-postotno povećanje broja noćenja. Tko sad ide na godišnji na more? Pa, npr. domaći i strani nogometni prvoligaši i europski rukometni klubovi (njih 12 u Poreču) koji su došli na pripreme. Druga strana priče je nedostatak sezonskih radnika, što je akutni problem posljednje dvije godine, a ove će godine tih radnika nedostajati bar 10 tisuća.

30.01.2017. (08:03)

Glumac Ashton Kutcher ustao protiv Trumpove zabrane ulaska izbjeglicama – "moja supruga stigla je u ovu državu s izbjegličkom vizom usred Hladnog rata"; Mila Kunis otišla je iz Ukrajine 1980.-ih kao pripadnica židovske obitelji, tad se još zvala Milena

30.01.2017. (07:02)

Egzekutivna naredba

Trump zabranio ulaz muslimanima; kaos i prosvjedi u zračnim lukama

Suci iz najmanje četiriju američkih saveznih država blokirali su, a državni odvjetnici iz 16 saveznih država osudili uredbu predsjednika Donalda Trumpa kojom se zabranjuje ulaz u Sjedinjene Države legalnim imigrantima iz sedam većinskih muslimanskih zemalja – Irana, Iraka, Jemena, Somalije, Libije, Sirije i Sudana. Iako odluke američkih sudaca ne mogu utjecati na poništenje Trumpove uredbe, veći broj takvih odluka mogao bi znatno zakomplicirati nastojanja administracije da je provedu. Uredba je izazvala kaos u zračnim lukama, Iran je reagirao prosvjednom notom, a Irak traži zabranu ulaska Amerikancima u tu zemlju. Bijela kuća ne odustaje od uredbe. HRT

30.01.2017. (07:00)

Sponzorirana vijest

Amantilla relax – prirodno do mira i sna

Stres je glavni uzročnik emocionalnih tegoba koje mogu narušiti i vaše fizičko zdravlje. Čak 77 posto osoba osjeća psihofizičke simptome koji su izravna posljedica stresa. Amantilla je prirodni, biljni tekući ekstrakt koji otopljen u čaši vode gotovo trenutno uklanja tjeskobu, donosi osjećaj smirenosti te potiče dubok i kvalitetan san. Velika prednost Amantille je što, za razliku od drugih suplemenata i tableta za smirenje, ne izaziva ovisnost. Amantilla relax je dostupna u svim boljim ljekarnama, a više možete saznati i na amantilla.hr