28/06/2017 - Monitor.hr
28.06.2017. (22:45)

Riva stalno na plaži, a nikad se ne okupa...

Oluja na Jadranu: More se izlilo na rive u Cresu i Starom Gradu

U srijedu popodne i navečer preko Hrvatske je prešla oluja, a posebno su pogođeni Cres i Hvar. U Starom Gradu na Hvaru u razdoblju od 18 do 19 sati more je nekoliko puta poplavilo rivu i niže predjele obale i isto se toliko puta povlačilo, a po sredini uvale more je bilo oko 15 centimetara iznad rive (Dalmacija Danas). Otok Cres oko 22.20 pogodila je kiša biblijskih razmjera, a u jednom trenutku more se zbog snažnog vjetra čak počelo prelijevati na kopno u gradu Cresu potopivši centar grada. Kišna oluja praćena pijavicama zahvatila je i Istru i nanijela velike štete, a snažno nevrijeme pogodilo je i Rijeku (Istramet). Jutarnji ima videe oluje. Snažno nevrijeme praćeno tučom i jakim vjetrom pogodilo je dijelove Sisačko-moslavačke županije, Velike Gorice i Zagreba, a u Požegi je vjetar srušio zid zatvora, ženskog! Požega.eu

29.06.2017. (00:33)

Business coaching: Stvaranje preduvjeta (precondition) – jedna od onih iz kategorije tehnika manipulacije o kojoj se ne priča niti piše previše jer spada u tajne zanata, ali i skrivena oružja dobrih manipulatora

29.06.2017. (00:01)

Stvaranje preduvjeta (precondition)

Današnja tema je jedna od onih iz kategorije tehnika manipulacije o kojoj se ne priča niti piše previše jer spada u tajne zanata, ali i skrivena oružja dobrih manipulatora.

Stvaranje preduvjeta (precondition na engleskom) je set aktivnosti kojima se potencijalnog konzumenta “priprema” da svoj budući stav i djelovanje napravi unutar naših očekivanja i/ili stvori manji otpor prema nekom budućem i nama poželjnom događaju.

U političkoj areni “stvaranje preduvjeta” možete zamijetiti kroz insajderske informacije koji se onda pretoče u set novinskih članaka i tako konzumenti nakon nekog vremena postani “kuhani” te ekstremnu informaciju ili radnju prihvate puno lakše nego da im je ona servirana sada i odmah.

U prodajnima aktivnostima “stvaranja preduvjeta” možete zamijetiti kroz različite brending kampanje gdje se malo po malo osviještava problem ili neko novo poželjno stanje, a onda se nakon nekog vremena kao “samo po sebi” zaključi da nam je taj proizvod poželjan.

Kada je u pitanju ljubav i/ili seksualna privlačnost, “stvaranje preduvjeta” je jedna od uobičajenih i prirodnih aktivnosti koje radimo.

Dakle, ništa posebno i ništa što nismo iskusili u životu, ali i ništa posebno što više ili manje ne radimo u privatnom / poslovnom životu.

Razlika dobrih “komunikatora, simpatičnih osoba, manipulatora, prodavača” i inih, naspram “nas ostalih” koji malo teže privlačimo je u tome što oni znaju za tehniku ili su je vrlo vjerojatno naučili i uvježbali, što nas dovodi i do današnje BK lekcije.

Svi mi (ljudi) barem 90% svog vremena razmišljamo o sebi, o tome što trebamo napraviti ili što trebamo izbjeći. Što nam je OK ili nije OK, kako da nešto napravimo za sebe (posredno ili neposredno). Pojednostavljeno, subjekt velike većine naših misli smo MI SAMI.

I onda nam se u poslovanju dogode ovakve situacije:

hvala vam što se kupili naš proizvod XYZ
posjetiti nas u našem uredu na adresi
kupujte u našem lancu dućana
prijavite se na naš newsletter
lajkajte našu fejs stranicu

Vjerujem da je dio vas prepoznao kako se ovdje radi o “mi-mi-mi sindromu” (pretražite arhivu tekstova) i kad je ovako napisano nije teško skužiti problem. Sebe smo stavili na prvo mjesto i primarno razmišljamo o sebi, dok bismo trebali prvo staviti klijenta, njihove potrebe, očekivanja, želje…

I tu zapravo dolazimo do današnje lekcije i famoznog stvaranja preduvjeta – jednom ovako “nevinom” rečenicom, kod primatelja poruke smo stvorili preduvjet da “je to njihovo” (nije njegovo, već naše), što samo po sebi stvara mentalnu zapreku.

Percepcija dobrog pisma, weba, spota, intervjua, live nastupa vrlo često budu rezultat prijašnjih radnji i stvorenog preduvjeta. Kad očekuju dobro, sve će gledati u tom dobro modu; kad očekuju teško, sve će gledati u teškom modu; kad očekuju prijateljsku atmosferu, sve će gledati u prijateljskom modu; kad očekuju profesionalnu atmosferu… vjerujem da ste skužili.

Primjeri? Ništa lakše.

prije govora ispred publike, neka netko drugi kaže nekoliko riječi o vama i ubaci koji superlativ
želite se zaposliti i trebate poslati molbu – samo ponovite njihove riječi iz oglasa ili preformulirajte njihove vrijednosti da budu u skladu s vašim vrijednostima
želite privući nove klijente – demonstrirajte što oni ili drugi koji su slični njima dobivaju kao rezultate u suradnji s vama
želite bolju percepciju prodajnog nastupa – izbacite ili minimizirajte “mi” i “naše”

Sviđa vam se ovaj savjet/tehnika? Prijavite se na Business klinika mailing listu i direktno primajte tekstove o prodajnim vještinama i poslovnim tehnikama uz koje ćete unaprijediti poslovanje. Korisno, vrijedno i konkretno.

Ime:

Email:



Ni mi ne volimo primati SPAM, stoga možete biti sigurni kako ga nećete dobiti od nas. Nakon prijave provjerite svoj email kako biste potvrdili svoju odluku (double opt-in).

28.06.2017. (23:28)

Foto: Kendall i Kylie Jenner lansirale novu liniju majica, zapravo riječ je o starim majicama rock bendova – Pink Floyd, Doorsa, Metallice – preko kojih su stavili svoje inicijale ili lica, naplaćuju ih 125 dolara

28.06.2017. (22:48)

Kompliment ili seksizam – Donald Trump govori novinarki da ima lijepi osmijeh

28.06.2017. (22:42)

Popis stanovništva: Po prvi puta u Australiju dolazi više ljudi iz Azije nego iz Europe, po prvi puta su relativna većina ljudi koji ne vjeruju u boga

28.06.2017. (22:29)

Video: "Mali je car" rekli su o njemu – Mišo Kovač pjeva preradu ‘San Francisca’

28.06.2017. (22:14)

I malo eskapizma je zdravo

Murakami: Trčim jer tad ne moram pričati ni sa kime

“Kad trčim ne moram pričati ni sa kime i ne moram slušati nikoga. To je dio dana bez kojeg ne mogu” – ovako japanski pisac Haruki Murakami opisuje zašto voli trčanje. Ima on i malo filozofskije gledanje na trčanje: “Ako ćeš potrošiti godine puno je bolje da ih proživiš s jasnih ciljevima i potpuno živ nego u magli, a vjerujem da trčanje pomaže u tome. Dati sve od sebe unutar svojih mogućnosti, to je srž trčanja”. Outside donosi razmišljanja osmero pisaca o tome zašto trče.

28.06.2017. (21:34)

Izvoz Hollywooda

Najveći holivudski filmovi samo 20% zarade u Americi, 80% u ostatku svijeta

Indie Wire piše kako su strana tržišta Hollywoodu postala daleko važnija od domaćeg jer čak oko četiri petine prihoda filmovi ostvaruju van Sjeverne Amerike. Primjerice, u prošlom vikendu ‘Transformers: The Last Knight’ zaradio je 70 milijuna dolara u Sjevernoj Americi, a u ostatku svijeta 190 milijuna. Posebno je ovdje važna Kina gdje Hollywood ostvari 25% sve zarade od filmova, ali općenito svaki drugi od 20 najvećih filmova ove godine 80% prihoda će ostvariti van Amerike. Za usporedbu, 2000. godine nije postojao film koji je zaradio 20% ili manje svih prihoda u Sjevernoj Americi, sad je takvih filmova 10, a među njima su ‘Fate of the Furious’, ‘Transformers’ i ‘Pirates’. Indie Wire

28.06.2017. (21:05)

Dobra k'o Buda

160.000 eura filmu o heroini koja je spasila 10.000 djece u NDH

Eurimages je dao 160.000 eura za film ‘Akcija D.B.’ redateljice Dane Budisavljević zasnovan na istinitoj priči o jednom od najvećih pothvata spašavanja djece u Drugom svjetskom ratu i iznimnoj ženi koja ga je provela – Diani Budisavljević. U ‘Akciji D.B.’ spašeno je više od 10.000 djece, ali je zbog povijesnih preokreta njezina priča ostala neispričana. Monitor

28.06.2017. (20:30)

Ma, šta oni znaju!

Ulice i trgove s Titom ima 11 gradova u Italiji, Rio, Moskva, Delhi…

Ulice i trgove s Titovim imenom u Hrvatskoj imaju Rijeka, Karlovac, Velika Gorica, Buzet, Lovran, Labin, Matulji, Rovinj, Opatija, Zaprešić, Nedelišće, Šenkovec, Varaždinske Toplice, Selce, Zabok, Fažana, Poreč, Rabac, Veli Lošinj, Lovran i Pula. U Italiji je 11 ovakvih gradova – Parma, Reggio Emilia, Quattro Castellai Campegine, Pareta blizu Napulja, Scampitelli u središnjoj Italiji, Verzin na jugu, po dva su na Siciliji, Aci S. Antonio i Palma di Montechiaro, te na Sardiniji, Nuroro i Ussana. Ima čovjek aveniju u Sao Paulu, dvije ulice na Cipru, dvije u Indiji, u New Delhiju i Jodhpuru, dok u Moskvi ima trg, piše Večernji o odluci zagrebačkog gradonačelnika da preimenuje Trg maršala Tita.

28.06.2017. (20:05)

File ojros

Broj milijunaša u Njemačkoj porastao 20% u tri godine

Broj građana Njemačke koji zarađuju više od milijun eura godišnje od 2010. do 2013. godine je porastao za 20%, na njih 17.400. Njihov prosječni bruto prihod iznosio je 2,7 milijuna eura. Nijemaca koji zarađuju više od 250 tisuće eura godišnje ima 79.200. S druge su strane porezni obveznici čiji godišnji prihodi ne premašuju iznos od 8.131 eura – takvih je 9,6 milijuna. Index

28.06.2017. (19:43)

Čovjek lošije, biznis bolje

Broj blokiranih građana popeo se na 329.725, blokiranih tvrtki pao na 27.403

Krajem svibnja blokirane je račune imalo 329.725 hrvatskih građana, što je 654 ili 0,2% više nego krajem svibnja 2016., a obveze su im porasle još i puno više – za 3,2 milijarde kuna ili 8,3%, na 42,41 milijardu kuna. Broj blokiranih tvrtki u posljednjih godinu dana je pao – na 27.403 poslovna subjekta, što je velikih 16,4% ili 5.364 tvrtki manje. Dugovanja su im tkđ. dobrano opala – za 17,7% ili 3,4 milijarde kuna na 15,97 milijardi. N1

28.06.2017. (19:42)

160.000 eura za film o heroini Drugog svjetskog rata koja je spasila 10.000 djece

Upravni odbor europskog koprodukcijskog fonda Eurimages podržao film ‘Akcija D.B.’ redateljice Dane Budisavljević u koprodukciji Hrvatske, Slovenije i Srbije s iznosom od 160.000 eura. ‘Akcija D.B.’ je igrano dokumentarni film zasnovan na istinitoj priči o jednom od najvećih pothvata spašavanja djece u Drugom svjetskom ratu i iznimnoj ženi koja ga je provela – Diani Budisavljević. U ‘Akciji D.B.’ spašeno je više od 10.000 djece, ali je zbog povijesnih preokreta njezina priča ostala neispričana.

Euroimages je podržao ukupno 25 dugometražnih europskih koprodukcija igranog filma, 1 dokumentarnog filma i 1 animiranog. Među ostalim podržanim naslovima su i novi filmovi istaknutih redatelja kao što su Terry Gilliam, Matteo Garrone, Asghar Farhadi, Pawel Pawlikovski, Laszlo Nemesz i drugi. Cijeli popis podržanih projekata može se pronaći ovdje.

Akcija D.B. redateljice Dane Budisavljević nastaje po scenariju Dane Budisavljević i Jelene Paljan. Direktor fotografije je Jasenko Rasol, scenografi su Dušan Milavec i Veronika Radman, kostimografkinja Martina Granić, a majstorica maske Mojca Gorogranc Petrushevska. Producentice filma su Miljenka Čogelja i Olinka Vištica iz Hulahopa, izvršna je producentica Tena Gojić, a koproducenti Vlado Bulajić (Slovenija) i Snežana Penev (Srbija). U glavnoj ulozi nastupa Alma Prica, a u sporednim ulogama joj se pridružuju Mirjana Karanović i Ermin Bravo.

Razvoj ovog projekta pomogli su Hrvatski audiovizualni centar i program MEDIA. Produkciju sufinanciraju Hrvatski audiovizualni centar, Slovenski filmski sklad i Filmski centar Srbije.

28.06.2017. (19:42)

Tinitus (pištanje u ušima od glasne glazbe) je problem, pogotovo kod plesne glazbe – postoje načini da ga se spriječi i bolje nosi s njim

28.06.2017. (19:33)

You shall not pass!

Napravljeno cjepivo za veliki cyber-napad

Sigurnosni stručnjaci napravili su “cjepivo” protiv velikog cyber-napada koji je u utorak bio pogodio niz računalnih sistema u Rusiji, Ukrajini, Danskoj, Britaniji SAD-u. Riječ je o jednoj maloj datoteki “perfc” koju treba kreirati na C disku u Windowsima što će spriječiti izvršenje ransomwarea. ZDnet opisuje što i kako treba napraviti. Kod već zaraženog računala ovo ne pomaže, samo sprečava zarazu.

28.06.2017. (19:25)

Zašto je zlato postalo najzanimljivija investicija u Hrvatskoj

Do 2013. godine samo su rijetki znali za investicijsko zlato, a legalnog načina za ozbiljno ulaganje nije bilo – proizvodi od čistog zlata bili su opterećeni visokim porezima i carinama, stoga je kupovati zlatne poluge ili zlatnike bilo neisplativo.
Međutim, od tada do danas situacija se potpuno izmijenila. Ulaskom u Europsku uniju, Hrvatska je prihvatila poreznu politiku prema kojoj je investicijsko zlato oslobođeno PDV-a, a građani ne plaćaju niti porez na dobit ostvarenu prodajom investicijskog zlata. Istovremeno, oporezovane su sve druge investicijske opcije u Hrvatskoj – od štednje, preko dionica do nekretnina, stoga je zlato ostalo jedina domaća “porezna oaza”.
Upravo to potaknulo je veći interes Hrvata za kupnjom investicijskog zlata. Tvrtka Auro Domus, najveća hrvatska grupacija u djelatnosti trgovine zlata, ostvarila je u razdoblju od 2013. do 2017. eksponencijalni rast prihoda od prodaje investicijskog zlata: od 0,6 milijuna kuna prihoda ostvarenih 2013. godine do više od 50 milijuna kuna koliko planiraju ostvariti ove godine. Iz ove tvrtke ističu kako sve veći broj ljudi odlučuje uložiti u zlato, za što često koriste sredstva ostvarena prodajom nekretnina ili podizanjem štednje.
No, osim porezne politike, postoji još niz razloga zbog kojih je zlato zaintrigiralo hrvatske kupce – njemu vrijednost raste u vremenima krize i gospodarskih nestabilnosti, pa se cijena zlata utrostručila u proteklih deset godina. Osim toga, početno ulaganje u investicijsko zlato ne mora biti skupo, jer se u webshopu Auro Domusa mogu naći zlatne pločice po cijeni od svega nekoliko stotina kuna.
S obzirom na velik interes za investicijsko zlato, Auro Domus otvorio je i besplatni telefon, pa svi zainteresirani na broju 0800 73 72 mogu saznati sve što ih zanima o ovoj temi, a brojne su informacije dostupne i putem internetskih stranica tvrtke – investicijsko.aurodomus.hr

28.06.2017. (18:56)

Šest hrvatskih filmova na festivalu u Karlovym Varyma – ‘Moj život bez zraka’, ‘Muškarci ne plaču’ i ‘Dede’ u konkurenciji su za nagrade, dok će ‘Ne gledaj mi u pijat’, ‘Neparožderi’ i kratkometražni igrani film ‘Crveno’ biti prikazani u nekompetitivnim sekcijama

28.06.2017. (18:50)

Šest hrvatskih filmova na festivalu u Karlovym Varyma

U petak počinje Međunarodni filmski festival Karlovy Vary, u sklopu čijeg će 52. izdanja biti prikazano šest hrvatskih filmova: ‘Moj život bez zraka’, ‘Muškarci ne plaču’ i ‘Dede’ u konkurenciji su za nagrade, dok će ‘Ne gledaj mi u pijat’, ‘Neparožderi’ i kratkometražni igrani film ‘Crveno’ biti prikazani u nekompetitivnim sekcijama.

Međunarodni festival u Karlovim Varima jedan je od najstarijih i najprestižnijih europskih filmskih festivala na kojem se prikaže preko 200 novih filmskih naslova. Festival prati preko 500 akreditiranih novinara iz cijelog svijeta, a hrvatski filmovi redovito gostuju na ovoj manifestaciji. U sklopu ovogodišnjeg, 52. izdanja, tri će hrvatska filma biti prikazana u kompetitvnim sekcijama: dokumentarni film Moj život bez zraka Bojane Burnać bit će prikazan u natjecateljskom programu dokumentarnog filma, bosanskohercegovačko-hrvatsko-slovensko-njemačka koprodukcija Muškarci ne plaču Alena Drljevića odabrana je u službenu natjecateljsku sekciju, dok će ‘Dede’, debitantski igrani film gruzijske redateljice Mariam Khatchvani nastao u koprodukciji Gruzije, Katara, Irske, Nizozemske i Hrvatske (MP filmska produkcija) biti prikazan u sekciji East of the West.

Uz navedene naslove, u nenatjecateljskim programima festivala prikazat će se još tri hrvatska filma. Nagrađivani redateljski prvijenac Hane Jušić Ne gledaj mi u pijat bit će prikazan u sklopu ‘Horizonata’, uz rame novim filmovima Michaela Hanekea, Fatiha Akina, Akija Kaursmäkija, Sofije Coppole i dr., koji su već ostvarili zapažene nastupe na drugim festivalima. U programu ‘Češki filmovi’, koji je fokusiran na suvremenu češku produkciju, bit će prikazan dugometražni animirani film Neparožderi redateljice Galine Miklinove, koji je koproducirao hrvatski Filmosaurus Rex. Program ‘Praški festival kratkometražnog filma predstavlja’ donosi selekciju filmova prikazanih na ovome festivalu, a među njima i ovogodišnjeg dobitnika nagrade publike, kratkometražni igrani film Crveno bugarskog redatelja Tome Waszarowa, koji je nastao u koprodukciji s hrvatskom produkcijskom kućom Eclectica.

U sklopu industrijskog programa ‘Eurimages Lab Project’ bit će predstavljen ‘Aleph’ Ive Radivojević, dugometražni dokumentarni film u razvoju koji nastaje u koprodukciji Kanade (Parabola Films) i Hrvatske (Fade In). Riječ je o hibridnom dokumentarnom filmu inspiriran istoimenom pričom Jorgea Luisa Borgesa, koji će pratiti živote 10 protagonista iz 10 različitih zemalja te njihove specifične poglede na svijet. Aleph će se uz još osam drugih projekata u razvoju natjecati za nagradu od 50.000 eura.

28.06.2017. (18:26)

Popis: Etno i world music koncerti ovog ljeta u regiji – dolaze Shabaka and The Ancestors, Kries svira k’o lud itd.

28.06.2017. (18:18)

Deda at work

U Hrvatskoj radi 4% starijih od 65, na Islandu 52%

U Hrvatskoj je 4,59% ljudi starijih od 65 godina i dalje u radnom odnosu, a najviše takvih u Europi je na Islandu gdje je radno aktivno 51,88% ljudi starijih od 65. U Turskoj ih ima 19,98%, a s druge je strane Luksemburg s 2.66% i Španjolska s 2,53%, piše Lider o problemu manjka radnika na broj umirovljenika. Procjene je da će Hrvatska do 2025. godine imati veći broj umirovljenika nego radnika. Lider

28.06.2017. (17:52)

Savjet: Trikovi za veću šarmantnost

28.06.2017. (17:42)

Hrvatska dobila pristup Schengenskom informacijskom sustavu (SIS), omogućuje pristup glavnom alatu u suradnji policija šengenskog prostora pomoću kojeg se godišnje pronađe preko dvjesto tisuća traženih osoba, vozila, isprava i predmeta, Slovenci najavili da će popustiti kontrolu na granici kad Hrvatska ovo uvede

28.06.2017. (17:30)

U Bizovačkim toplicama otvoren Aquapolis, najveći kompleks bazena u istočnoj Hrvatskoj [foto]

28.06.2017. (17:01)

Nadomak spasa

Novi generički lijek za AIDS stigao u Afriku, prvi pacijenti u Keniji zadovoljni

Kenija je prva afrička zemlja u kojoj počinje primjena najnovijeg generičkog lijeka za AIDS koji poboljšava i produljuje živote desetaka tisuća ljudi koji pate od teških nuspojava i otpornosti na druge terapije. Generički lijek Dolutegravir (DTG), prvi put odobren 2013. u Sjedinjenim Državama, prima 20.000 pacijenata u Keniji, a ove godine proširit će se na Nigeriju i Ugandu, sve uz potporu zdravstvene agencije UNITAID. Doughtiest Ogutu iz Nairobijakoja već 15 godina živi s HIV virusom rekla je da je količina HIV-a u njezinoj krvi smanjena na deseti dio – s 450.000 na 40.000 otkako je počela uzimati DTG. Index, Business Daily Africa

28.06.2017. (17:01)

Jedan običan život...

Pio 2 piva dnevno 5-6 dana tjedno, da vidi što će se dogoditi

Urednik portala Bright Side isprobao je jednu navodno lošu naviku – pio je dva piva dnevno 5-6 dana tjedno na 30 dana, što je bila poprilična promjena jer ga inače nije toliko pio, hranio se zdravo i redovno vježbao. Redom, ovo mu se dogodilo: nakon trećeg dana pojavila mu se glavobolja, a nakon jednog tjedna lice mu je bilo otečenija, podočnjaci tamniji; drugi tjedan više nije uspijevao brzo zaspati nego se vrtio u krevetu barem 40 minuta prije nego je zaspao, a ujutro se teško budio pa je kasnio na posao; u trećem tjednu postao je razdražljiviji i nije se mogao koncentrirati na posao pa je morao češće pauzirati; prestao je redovito vježbati pa mu je, među ostalim i zbog toga, narastao trbuščić. Ovdje je sve dokumentirao.

28.06.2017. (16:46)

Riječka tvrtka Vectrino u Bruxellesu dobila posebno priznanje, nagradu Drone Hero Europe, za najbolji start-up projekt, za dron za suzbijanje komaraca

28.06.2017. (16:22)

Dunavski paradajzi

Baranja: U pogon pušten najveći sustav navodnjavanja u Hrvatskoj

U rad je pušten sustav za navodnjavanje Baranja, najveći u Hrvatskoj, a kojim će se vodom iz Dunava preko lateralnog kanala Kneževi Vinogradi-Zmajevac opskrbljivati pet tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta. Na istom ovom području napravljen je i sustav odvodnje čime je zaštićeno 10.000 hektara. U sustav je uloženo 129 milijuna kuna. Postotak navodnjavanih površina u Hrvatskoj povećao se na dva posto, a Bruxelles je iz Programa ruralnog razvoja osigurao 100 milijuna eura za izgradnju novih sustava navodnjavanja. HRT

28.06.2017. (16:15)

Tkalčićeva ulica u Zagrebu je mjesto sa najviše internacionalnih restorana u Zagrebu. Šrilankanski, izraelski, indijski, turski i panazijski restoran nalaze se samo nekoliko metara jedan od drugoga, a svaki od njih, pogotovo u kasnoposlijepodnevnim satima, dupkom su puni

28.06.2017. (16:06)

"Serijski poduzetnik" Hrvoje Prpić donosi fascinantnu istinu o životu startupa u Silicijskoj dolini (video)

28.06.2017. (15:52)

Moj TV podsjetnik

Šest programa srijedom

15:54 Detektiv Murdoch (7,7), HTV1
16:15 Treći element: Sigurnost na internetu, HTV3
17:13 Bonton: Čari azijske kuhinje, HTV1
17:15 Zemlje – ljudi – pustolovine (8): Plemstvo obvezuje – Baron i njegovo selo, HTV3
18:12 Igre moći (7,9), HTV1
19:10 Potraga, RTL
19:55 Kup konfederacija: Portugal – Čile, HTV2
20:00 Špilja žutog psa (7,7), HTV3
20:06 Ritam ljeta, HTV1
20:57 Zaronite s nama: Zala Luka – otok Hvar, HTV1
21:03 Ruke: Od rukovanja do razumijevanja, HTV1
21:20 Andrija i Anđelka, RTL
21:30 Animatik – ususret Supertoonu 2017., HTV3
21:54 Pošiljka (6,4), HTV2
23:06 Veliko zavođenje (7,0), HTV1
23:35 Dogodilo se na Manhattanu (5,1), Nova TV
00:57 Crna lista (8,1), HTV1
01:32 Mame u top formi (5,7), HTV2
02:19 Bilješke o jeziku: O imenima, HTV1
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, Nova TV

28.06.2017. (15:27)

Smjena generacija

Papa: Stariji bi morali raditi manje i otvarati prostor mladima

“Stariji ljudi trebali bi raditi manje ili se ranije povući u mirovinu kako bi se otvorio prostor za mlade generacije. Postoji hitna potreba za novim humanim socijalnim paktom, socijalnim paktom u korist rada, kojim bi se smanjio broj radnih sati onima koji su na kraju svog životnog vijeka, kako bi se stvorila mogućnost zapošljavanja mladih, koji imaju pravo na rad i trebaju raditi”, kazao je papa Franjo ponovno se založivši za socijalnu pravdu. Govoreći tijekom audijencije na kojoj je primio članove talijanskog trgovačkog sindikata CISL, povezanog s Katoličkom crkvom, papa Franjo je rekao da je “društvo koje prisiljava stare ljude da rade predugo i prisiljava cijele generacije mladih ljudi da ne rade… glupo i kratkovidno”. HRT, Radio Vaticana

28.06.2017. (15:27)

Jedan mali pogled unazad: Appleova 6-mjesečna bitka s vremenom kako bi napravili prvi iPhone

28.06.2017. (13:30)

Predsjednica Grabar Kitarović se zalaže da Mislav Kolakušić postane ustavni sudac: Hrvatsko pravosuđe treba nova lica koja imaju energiju i znanje te integritet koji je sustavu prijeko potreban

28.06.2017. (13:30)

Automatizirana štednja: Top 3 navike koje te dijele od putovanja ili novog fotoaparata

28.06.2017. (12:47)

Simultano gubljenje vremena

Uptime – Googleovo rješenje za zajedničko gledanje YouTubea

Aplikacija Uptime dostupna je u testnoj inačici, a po novome i za sve korisnike iOS-a. Uptime funkcionira kao društvena mreža formirana oko YouTubea, te omogućava da s prijateljima podijelite neki video s te platforme, i potom ga odgledate zajedno – svatko na svojem uređaju, u isto vrijeme. S prijateljima ga možete i unutar Uptimea prokometnirati (tekstom ili emotikonima). Zanimljivo, iako je nastala unutar Google inkubatora Area 120 aplikacija još nije dostupna za Android uređaje. Bug, The Verge

28.06.2017. (12:06)

Stalna distrakcija

Mobiteli nas čine glupljima

Mobiteli omogućavaju, ali i potiču, konstantan priljev informacija prema korisnicima. Međutim, to čine tako da zauzimaju određenu količinu “prostora” u kognitivnom procesu razmišljanja, i tako korisnike neminovno čine – glupljima. Znanstvenici sa sveučilišta Texas u Austinu proveli su istraživanje među 600 korisnika i promatrali rezultate u ovisnosti o tome gdje im se mobitel u trenutku ispitivanja nalazio. Uvjerljivo najbolje rezultate u postavljenim zadacima imala je skupina koja je mobitele ostavila u drugoj sobi. Ljudi konstantno imaju na pameti da im je mobitel u blizini i na njega obraćaju pozornost što im smanjuje sposobnost razmišljanja o drugim stvarima, zaključuje se u studiji. Bug, Sac Bee

28.06.2017. (11:18)

Nove prilike

Male i srednje tvrtke lakše do novca pomoću burze

Predsjednica uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić istaknula je kako se burza uključila u projekt Unije tržišta kapitala Europske komisije kroz koju se, između ostaloga, želi malim i srednjim tvrtkama omogućiti brži pristup kapitalu te tako jači razvoj i veća mogućnost investiranja. Upravo zbog ograničenih mogućnosti financiranja poslovanja putem tržišta kapitala u EU u odnosu na američko, profil rizičnosti investicija koje se financiraju znatno je konzervativniji nego u Europi. Tako često inovativne i visokotehnološke kompanije ne mogu financirati svoj rast. “Mi ćemo pružiti u stvari dvije usluge – mogućnost prikupljanja kapitala ili samo tehnički listing odnosno stavljanje dionica tvrtke na platformu i potencijalno stavljanje naloga na prodaju”, kaže Gažić. Večernji

28.06.2017. (09:59)

Boja novca

Hrvatska će do 2020. dobiti 800 milijuna kuna iz EU za zelenije gospodarstvo

EU će prema Pariškom sporazumu do 2020. godine uložiti 17 milijardi eura za smanjenje stakleničkih plinova, a Hrvatska će u tom razdoblju za tu svrhu dobiti preko 800 milijuna kuna. Ugljični dioksid je ‘prvi krivac’ za klimatske promjene, a u posljednjih 160 godina evidentno mu raste koncentracija, što izravno uzrokuje porast temperature. Obnovljiva energija konkurentna je po cijeni i sve je češća od fosilnih goriva. Tako je energija vjetra nadmašila ugljen kao drugi glavni izvor energije u Europi, nakon plina. Jutarnji

28.06.2017. (09:48)

The Cult je sinoć na Šalati odsvirao svoje najveće hitove vjernoj zagrebačkoj publici.

28.06.2017. (09:42)

Previše eura nam stiže: HNB otkupio 374 milijuna eura da tečaj ne padne ispod 7,4 kn/€

28.06.2017. (09:15)

Ljeto počinje na autoputevima

Od subote poskupljuje cestarina – od Zagreba do Splita 199 kuna

U subotu 1. srpnja poskupljuju cestarine zbog ljetne tarife i to na cestama Hrvatskih autocesta i Autocesti Rijeka -Zagreb. Cestarine će do 30. rujna biti 10% skuplje u odnosu na zimske tarife. Tako će vožnja od Zagreba do Splita umjesto 181 kunu koštati 199 kuna, a od Zagreba do Rijeke iznosit će 77 kuna, sedam više. Vožnja ljeti od Zagreba do Osijeka bit će 12 kuna skuplja i iznosit će 134 kune. Istarski ipsilon je poskupio već 1. lipnja. Večernji