Sir Winston Churchill je uglavnom vodio život kakav je hteo, zaliven viskijem i nadimljen cigarama, vodio partiju do svoje 80. godine, pisao memoare za koje je dobio Nobelovu nagradu, napisao i održao neke od najsnažnijih govora u istoriji, bavio se ključnim političkim pitanjima i vodio zemlju u najtežim trenucima Drugog svetskog rata. Osim najvećeg sukoba u istoriji čovečanstva, Churchill je svedočio i drugim ratovima i iz njih (valjda) izvukao pouku. Pitanje glasi: može li se suština takve ogromne istorijske ličnosti stisnuti u samo tri dana života, možda krucijalan, ali svejedno uzak vremenski okvir?

Reditelj Jonathan Teplitzky (‘The Railway Man’) i scenarista, inače istoričar po struci, Alex von Tunzelmann to svakako pokušavaju. Reč je tu o tri dana početkom juna 1944. godine, neposredno pred pokretanje operacije Overlord, odnosno iskrcavanja u Normandiji. Churchill (Cox) se takvom tipu invazije protivi, smatrajući je rizičnom, poučen iskustvima iz Prvog svetskog rata i katastrofe na Galipolju za koju sam snosi odgovornost. Međutim, vremena su se promenila, tehnologija je uznapredovala, teritorija se više ne može braniti rovovima, a to su shvatili vođe operacije, general Eisenhower (Slattery) i feldmaršal Montgomery (Wadham), ali ne i “buldog” britanske političke scene koji se u toj situaciji oseća odbačenim i pada u depresiju.

Iz nje je ne može izvući ni žena Clementine (Richardson), iako pokušava iz sve snage, ni prijatelj, nekadašnji ratni protivnik, južnoaftički premijer Smuts (Durden), pa čak ni kralj George VI (Purefoy). Churchill bi rado zaustavio operaciju, smislio alternativu, makar je odložio, a ako ni to ne uspe, makar bio na licu mesta umesto da sedi u Londonu i piše govore, što bi mu zapravo bio i posao. Zato će očajavati, vikati na sekretaricu (Purnell) koju je pre toga najtoplije moguće pozdravio, biti pijan u vreme doručka i kršiti sve sa stola kada ga izda snaga u rukama. Je li to pokušaj revizije naše percepcije o jednom velikanu ili je to možda uvid u onu drugu, skrivenu, tako ljudski slabu stranu ličnosti, onu koju nagriza klinička depresija, starost, nemoć i sujeta?

Posao filmaša, kao ni kritičara, nije posao istoričara ili geografa koji proverava činjenice, pa tako nije neki problem što je film sniman u Škotskoj umesto u Engleskoj i što je ono malo Londona što vidimo zapravo ne baš kvalitetno ušminkani Edinburgh. Isto tako je moguće realno vreme sabiti u filmsko od tri dana do operacije radi povećanja napetosti ili kraljevo pismo ili dva pretvoriti u emotivan govor. Problem je, međutim, što se narušavanjem tih istorijskih činjenica narušava kredibilitet ličnosti koju se portretira, pa film postaje i ostaje lažnjak. Jer koliko god da je tvrdoglav i sujetan bio i koliko god se protivio operaciji koji mesec ili godinu ranije, Winston Churchill nije bio glupak da operaciju o čijem uspehu ovisi budućnost sveta ruši kada je sve već isplanirano, tri dana ranije, samo zato što vuče traume iz prethodnog rata ili zato što nije bio uključen u planiranje.
https://www.youtube.com/watch?v=df1JB4dBsiA

Za pohvalu je, međutim, kako naslovnog junaka igra Brian Cox, kompletno ulazeći u ulogu i “skidajući” i karakterističan stav i hod i deklamatorni ton glasa, a opet ostavljajući prostora i za sujetu, ranjivost i staračku ćudljivost. U zajedničkim scenama mu sjajno pariraju velika glumica Miranda Richardson u jednoj od svojih boljih uloga u karijeri, James Purefoy kao u poslednje vreme često portretirani kralj George VI i Richard Durden kao onaj jedan jedini čovek koji sujetnom lideru sme otvoreno prigovoriti. U tom odnosu snaga nisu dovoljno iskorišteni Julian Wadham i John Slattery kao Montgomery i Eisenhower koji su svedeni na vojničke stereotipe, malo preke naravi i puno arogancije prema “senilnom starcu”.

Čini se ipak da je i pored svega ključan promašaj onaj vezan za format. Razumljivo, u pitanju je relativno skromna produkcija, bez masovki i prepoznatljivih istorijskih lokacija (ali svejedno sa par upečatljivih, ukusnih pejzaža), pa se prosede uglavnom svodi na razgovore između likova u enterijerima. Problem je što bi to bolje izgledalo u teatru nego na filmu. Teatralnost u govoru i naročito napisanim replikama bi došla kao prirodna stvar i nivo iluzije bi bio veći tako da vremenski okvir i njegovo pozicioniranje ne bi bili od presudnog značaja. Dodatno, mogle bi se mirne duše izbeći okvirne, snolike scene koje se ne uklapaju sa ostatkom filma, kao i intervencije u tekstu namenjene uglavnom plasiranju belodanih istorijskih činjenica, a i kliše po kojem će velikoj istorijskoj ličnosti u ključnom trenutku oči otvoriti neko sasvim običan, u ovom slučaju sekretarica, možda ne bi bio toliko providan.

Ovako, ‘Churchill’ ostaje osrednji film razapet između do pola ispunjene ambicije da se na ratnog premijera baci novi svetlo koje neće biti na liniji epskih hvalospeva i još ređe uspelih intervencija i manipulacija standardnih za žanr biografskog filma. (6/10)

Filmski kritičar Marko Stojiljković porijeklom je iz Beograda, a živi i radi u Sloveniji. Pratite ga i na blogu Film na dan i Twitteru.

Od 1. srpnja i “mali obveznici fiskalizacije” ili tzv. paušalisti morat će izdavati fiskalne račune. Prema podacima Porezne uprave radi se o oko 15 tisuća obveznika, onih što imaju godišnje prihode do 149 tisuća kuna i koji su dosad mogli provoditi fiskalizaciju putem uvezane knjige računa, no od 1.7. morat će imati elektroničke naplatne uređaje. RTL vijesti

“Naš savjet je da se sprijateljite sa sljedbenicima svih religija” – poručio je ajatolah Sayyid Fadhel al-Milani, kao i papa Franjo i Dalai lame, koji su dali slične jednostavne savjete vjernicima, u video-projektu koji poziva za toleranciju. Dvadeset i dvoje vjerskih vođa, koji pripadaju pravoslavlju, protestantizmu, šijitskom i sunitskom islamu, judaizmu, hinduizmu itd., poručuju otprilike isto – sprijateljite se s pripadnicima drugih vjera. YouTube

Prvi poraz Sandre Perković u sezoni: U Stockholmu završila druga – to joj je i prvi poraz nakon 11. uzastopnih pobjeda

“Sjećam se, kada sam prvi put izašao iz auta i vidio tu zelenu divljinu i mir… to nikada nisam vidio u Rusiji. Ti bregovi, taj zrak”, kaže Rus i zaljubljenik u Zagorje Ruslan Allakhverdiev u novom nastavku rubrike Lijepa naša vaša. Kaže za Hrvate da su u usporedbi s Rusima “kulturniji narod. Možda je to zato što ste mali”, a o karakteru – “iako su Rusi na prvu hladniji, jednom kada se upoznaju, puno su međusobno iskreniji. Ovdje su svi ljubazni na prvu, ali što se događa ispod toga, ne možeš znati”. U svom rodnom Ivanovu u središnjoj Rusiji čovjek ima bend, zove se Istra na istom, pjevaju na hrvatskom, o Hrvatskoj!?! [zubo]

Prekogranični transfer novca trebao bi biti besplatan baš kao što je to slanje “prekograničnih” mejlova, misao je vodilja startupa Circle Internet Financial Ltd., koji ju je od prošlog tjedna ostvario pokrenuvši prvi servis u Europi i Americi za prebacivanje sredstava bez naknade. Nova usluga dio je fintech ideja koje pokušavaju potisnuti tradicionalne financijske institucije, a koristi se peer-to-peer i blockchain tehnologijom. Circle je u 2016. obradio transakcije u vrijednosti od jedne milijarde dolara, udeseterostručivši svoju korisničku bazu u nešto više od godine dana. Startup kaže da je usluga apsolutno neprofitna i da će takva ostati. Lider, Reuters

Stranka francuskog predsjednika Emmanuela Macrona pobijedila je na parlamentarnim izborima – njegova Republika u pokretu (REM) u koaliciji s Demokratskim pokretom (MoDem) osvojila je oko 360 mjesta u parlamentu gdje sjedi 577 zastupnika. Macronova stranka osnovana je prije godinu dana, a polovica njenih kandidata ima malo ili ništa političkog iskustva. Riječ je o porazu mainstream stranaka – konzervativna koalicija predvođena republikancima osvojila je 125 mjesta, socijalistička koalicija osvojila je 45 mjesta, krajnje lijeva Nepokorena Francuska 19 mjesta, komunisti 11, a Nacionalna fronta Marine Le Pen osam mjesta. Le Monde, Reuters

NATO održao prvu veliku vježbu za obranu Baltika, sudjelovali i hrvatski vojnici, Rusi kažu da nemaju u planu nikakvu invaziju na Baltik i da je NATO taj koji prijeti stabilnosti u istočnoj Europi

Ljetne ponude u Zagrebu doista ne manjka: Ljeto na Štrosu započelo je krajem svibnja, a do 2.9. nudi se dvadesetak koncerata (npr. Cinkuši, Zagreb Balkan Jazz Band), svakodnevne lutkarske predstave i likovne radionice, kao i doček pola nove godine (30.6.). Do 15.7. bit će otvorena i pozornica na krovu MSU-a, koja će ugostiti npr. Kandžiju i Gole žene, Ramba Amadeusa te dvije izložbe. Zagrebačko histrionsko ljeto na Opatovini započinje 6.7. predstavom Kći Lotrščaka i trajat će do 2.9. U teatar se može do 2.8. i u atriju Muzeja za umjetnost i obrt, gdje se održavaju Ljetne noći Teatra EXIT. Vrata ponovno otvara i gornjogradska ljetna pozornica Amadeo, koja će osim kazališnog ponuditi i bogat glazbeni program. U glazbi će se moći uživati i na pozornici Zagreb Classic na Tomislavcu 21. i 22. lipnja, dok su od filmskih događanja tu Revija europskog filma na ljetnoj pozornici Tuškanac i Fantastic Film Festival.. ziher.hr

Foto: To je valjda neka fora – britanski turist maskiran u teroristu prošetao se Hvarom [foto]

Na festivalu animiranog filma u Annecyju ‘Ježeva kućica’ Eve Cvijanović osvojila je nagradu dječjeg žirija. Annecy je jedan od najprestižnijih svjetskih festivala animiranog filma, a hrvatsku kratkometražnu basnu kao najbolju u kategoriji Jeune public nagradio je osmeročlani dječji žiri. Monitor

Na 41. Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju Ježeva kućica hrvatske animatorica Eve Cvijanović osvojila je nagradu dječjeg žirija.

Annecy je jedan od najprestižnijih svjetskih festivala animiranog filma, sinoć je završio, a hrvatska kratkometražna basna osvojila je nagradu za najbolji film u kategoriji Young Audience (Jeune public) koju čine filmovi prikladni za djecu iz natjecateljskog programa. Kao posebno priznanje dodjeljuje je osmeročlani dječji žiri sastavljen od četiri predstavnika Annecyjevog studija za animaciju za djecu te četiri malena gosta iz jedne svjetske organizacije, ove se godine radilo o predstavnicima švicarskog festivala Animatou.

Ove je godine na Annecy bilo prijavljeno više od 2.800 naslova iz 95 zemalja, a u službenu konkurenciju kratkometražnih filmova osim ‘Ježeve kuće’ bile su uvrštene još tri hrvatske koprodukcije: Manivald redateljice Chintis Lundgren, Aerodrom Michaele Müller i ‘Noćna ptica’ u režiji Špele Čadež.

‘Ježeva kuća’ premijerno je prikazana na ovogodišnjem Berlinaleu gdje je osvojila posebno priznanje u kategoriji Generation Kplus, a na Animafestu u Zagrebu film je osvojio nagradu publike i posebno priznanje žirija. Film je sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra.

Festival u Annecyju jedan je od najstarijih i najvažnijih festivala animiranog filma koji svake godine okupi tisuće profesionalaca iz svijeta animacije. Ovogodišnje 41. izdanje održalo se od 12. do 17. lipnja.

Sezona je već ozbiljno započela, no Dubrovniku nedostaje gotovo 2 tisuće sezonaca za rad u turističkim i ugostiteljskim objektima. No za takvo stanje krivi su sami vlasnici i neljudski uvjeti za rad, tvrde iskusniji sezonski radnici: “U Dubrovniku je svaki bolji prostor pretvoren u apartman, a nas smjeste gdje stignu, najčešće u prepravljene šupe. Obećavaju rad 8-10 sati, a već treći dan počinje full drill, traže i po 14 sati. I čude se što im se iduće sezone nitko ne vraća. Nisu glupi, znaju razlog, ali guraju i cijede dok mogu”, kaže za Slobodnu jedan od dubrovačkih sezonaca iz Slavonije.

Kazališni i baletni umjetnik Milko Šparemblek dao je vrlo dobar intervju T-Portalu, evo nekoliko izjava:
“Da bi stvorili nešto veliko, mladi ljudi moraju biti nesvjesni opasnosti koje donosi bilo koja akcija. Da bi ovaj svijet opstao, mladi moraju biti ludi”
“Zadnjih 20 godina svi žele plesati klasični balet. I oni u Japanu, Južnoj Americi, Finskoj”
“Svijet jest čudesan, svaka osoba je čudesna, nezamislivo čudo kompleksnosti i inteligencije. Čudesnost života je neshvatljiva, nerazumljiva ljudima. Ništa nisu shvatili, zbilja ništa. Tajna je toliko veličanstvena da mi ne možemo pojmiti ništa od toga” (o religiji)
“Bilo kojom aktivnošću komuniciramo s nekim ljudima i sa svijetom. Ljudi su sve manje skloni fizičkom naporu u radu, a to nije dobro”

7 načina kako poboljšati trajanje baterije laptopa

„Institucije i agencije koje rade sa starijim osobama ne potiču njihovu neovisnost, patronizirajuće su i paternalističke. Stariji ljudi to internaliziraju i uče da trebaju pričekati da netko drugi obavi stvari za njih. Ako ste već vrlo slabi, to je OK, ali ne pomaže nama ostalima“, objašnjava Maria Brenton svoju motivaciju za otvaranje stambene zajednice za starije žene u sjevernom Londonu, koja se razlikuje od tipičnog smještaja za starije: 26 štićenica u dobi od 50 do 87 same vode dom; svaka posjeduje svoj apartman, no skrbe jedne o drugima. Zajedničko im je što su ostale same, ali su željele zadržati svoje dostojanstvo i neovisnost u poznijim godinama. Vox Feminae

Zagrebačka Zračna luka u razdoblju od 26. ožujka do 28. listopada mora biti otvorena svaki dan u tjednu od 0 do 24 sata, objavilo je Ministarstvo prometa nakon što zrakoplov Croatia Airlinesa iz Zagreba za Dubrovnik u petak navečer zbog bure nije mogao sletjeti u Dubrovnik, a nisu mu dali ni da se vrati u Zagreb jer da aerodrom više ne radi. Dnevnik.hr

Zaustavljen požar kod Podgore: U nedjelju poslijepodne vatra je u okruženju gasitelja, vatrogasci saniraju opožarenu površinu od oko 300 hektara

“Apsolutno nema potrebe za novim čitanjem [zakona o koncesijama]… Postigli smo jako visoku razinu zadovoljstva oko rasprave i usaglašavanja”, rekao je ministar Zdravko Marić o zakonu, protiv kojeg se danas prosvjedovalo na 16 otoka i primorskih gradova. “Apsolutno nema potrebe za novim čitanjem”, kaže Marić. Dnevnik.hr

Mlada osječka tenisačica Donna Vekić (20) u dramatičnom finalu turnira u Nottinghamu svladala osmu tenisačicu svijeta Johannu Kontu (2:6, 7:6, 7:5) i osvojila svoj drugu titulu WTA razini u karijeri, dan prije za prolaz u finale imala velike borbu protiv Šafarove

“Nenad Bakić, Velimir Šonje, Saša Cvetojević, Aleksandar Musić, Luka Popov, Stjepo Bartulica, John Vice Batarelo, Davor Huić, Željko Kardum i još njih nekolicinu, ukupno dvadesetak novinara, poduzetnika, ekonomista, bankara, PR-ovaca ili običnih ljubitelja Miltona Friedmana – iako poprilično različitih svjetonazorskih uvjerenja, ujedinjuje stav prema ekonomiji. Zalažu se za minimalan utjecaj države, sveopću privatizaciju, čerečenje javnog sektora, poreza i socijalne države. No neki od ovih dojučerašnjih ‘slobodnih strijelaca’ pritom su dobrano profitirali od ‘velike države’, koju demoniziraju kao ključni razlog ekonomske stagnacije”, analiziraju Novosti ekonomske libertarijance u Hrvatskoj, posebno kao naličje desničarskog klerikalizma.

16 najboljih reakcijskih GIF-ova ikad

Tradicionalni polinezijski kanu vratio se na Havaje, završivši time trogodišnje putovanje oko svijeta, prvo ovakvim plovilom. Posada plovila Hokule’a navigirala je bez modernih instrumenata, koristili su se zvijezdama, vjetrom i morskim strujama. Namjera je bila koristiti se istim tehnikama koje su koristili prvi polinezijski doseljenici na Havaje prije nekoliko stotina godina. Na putovanju su prošli 40.000 nautičkih milja, odnosno 74.000 kilometara. Cilj putovanja je bio širiti poruku čuvanja oceana, održivosti i zaštite domorodačkih kultura. Ovdje sajt projekta, ovdje karta putovanja. Maui News, Honolulu Star Advertiser

Nastavak mjuzikla Mamma Mia! snima se na otoku Visu; glume Meryl Streep, Amanda Seyfried, Pierce Brosnan i Colin Firth

“Tko bi od vas svjedočio protiv osobe koja vam je pomogla zaraditi desetke milijune eura?… Pitat ćete se što je s onom Lukinom izjavom da mu je hrvatska reprezentacija svetinja. Pa, tko vam je kriv što u to vjerujete” – rekao je Aleksandar Stanković danas na kraju Nedjeljom u 2 pa raširio ruke i spomenuo navijača londonskog trećeligaša koji se suprotstavio teroristima. Inače, u emisiji mu je gostovao bivši igrač i komentator Joško Jeličić koji je, među ostalim, rekao: “Kad smo mi vidjeli da su institucije države zaštitile slabije i poštene. Zapravo, one nam šalju poruku da se ne isplati biti uzoran građanin”. Ovdje snimka emisije.

Kings of Leon, Arcade Fire, Alt-J, Kasabian, Michael Kiwanuka, Flogging Molly, Darko Rundek, Slaves, Repetitor, Orchestra Baobab, Booka Shade, Danko Jones, Public Service Broadcasting i mnogi drugi zabavljat će od 19. do 21. 6. na zagrebačkom Jarunu posjetitelje INmusica, no samo one koji su kartu već kupili jer je 12. izdanje festivala rasprodano. N1

Od sutra ljetni vozni red ZET-ovih autobusa i tramvaja – neki busevi i tramvaji neće voziti uopće, puno buseva vozit će rjeđe

Dva kružna toka i jedna fiksna kamera trajno bi riješili problem nove obilaznice oko Vodica, na kojoj se u mjesec dana od otvaranja dogodilo 5 prometnih nesreća, komentira prometni stručnjak Željko Marušić. Kružni tokovi na dva načina bitno povećavaju sigurnost: praktički uklanjaju rizike težih ozljeda i smrtnosti na raskrižjima te prigušuju dolazne i odlazne prometne tokove, pogotovo van gradova. Monitor

“Kružni tok bi u prometnom smislu bio puno lošije rješenje od semaforskog križanja i ništa ne bi riješili njime. Dobili bi još nesigurnije raskrižje”, ocijenio je u HTV-u direktor Hrvatskih cesta Josip Škorić.

Teško je u rečenici i pol iznijeti više netočnosti i nelogičnosti Naime, kružni tok, u konkretnom smislu, nije lošije, pogotovo “puno lošije” rješenje od složenog semaforiziranog raskrižja, u kojem se glavnim prometnim pravcem razvijaju velike brzine. Usto, Škorić je izrijekom potvrdio da je konkretno rješenje loše!

Kružnim tokovima, na križanju sa županijskom cestom Vodice – Gaćelezi i izlazno-ulaznim odvojcima kod Srimske Lokve, ne da ne bismo ništa riješili, upravo suprotno, riješili bismo glavno – praktički uklonili rizike tragičnih nesreća! To je i glavni razlog što se u većini zemalja EU-a, na brzim izvangradskim prometnicama, gdje god je moguće, izbjegavaju semaforizirana raskrižja.

Jedno su gradska područja, s križanjima brzih prometnica. Vozači su navikli na semafore, a za izgradnju poželjnih kružnih tokova na mnogim mjestima ne postoje prostorni uvjeti. Na brzim cestama, poput vodičke obilaznice, vozači nisu navikli da ih zaustavljaju semafori. A svaki je prolazak kroz crveno, zbog brzine, pogibeljan.

Propusnost raskrižja kompleksno je pitanje, jer ovisi o nizu faktora: broju prometnih tokova, njihovom ispreplitanju, prometnom opterećenju i rasporedu po prometnim tokovima. U određenim situacijama kružni tok stvara veća zagušenja, ali moguće je i suprotno, pri promjeni omjera broja vozila glavnim i sporednim tokom, poremećaja rada semafora… Usto je mogućnost poboljšanja stanja, regulacijom policijskim djelatnicima, bolja nego na semaforiziranim raskrižjima.

Smanjena propusnost (premda ne mora ni biti), nije dakle bitan razlog da se ne gradi kružni tok, pogotovo kad se sve gradi ‘iz nule’, osigurano je izdašno financiranje, a postoje idealni prostorni uvjeti. No, svi uključeni u realizaciju ovog važnog prometnog projekta, kojeg je uvelike financirala EU, osramotili su se i pali na ispitu kod najvažnijeg kriterija – sigurnosti prometa. Evo i zašto:

1. Koliko je nestručno, neodgovorno, pa i apsurdno nadrediti propusnost (premda i bez osnova) sigurnosti, pokazuje sljedeće: na svim željezničko-cestovnim prijelazima s rampama stvaraju se gužve i smanjuje protočnost u usporedbi s nezaštićenim, samo s Andrijinim križom. A svi se ipak zalažu da se postave rampe na svaki ŽCPR, nakon tragičnih nesreća pišu se peticije… Kad bi netko tada kazao da ne treba postaviti rampe, jer će se smanjiti propusnost i stvarati gužve, rekli bi mu da je provokator ili poludio.

2. U konkretnom je slučaju problem gužvi samo dva ljetna mjeseca, kad u špicama ne bi bilo teško intervenirati policijskom regulacijom kružnog toka, koji pruža bolje mogućnosti izravne regulacije od semaforiziranog raskrižja. Veliki sigurnosni problem ostaje cijele godine, kad je promet rijedak pa potiče na brzu vožnju.

3. Najveći rizici tragičnih nesreća su izvan sezone, pogotovo noću, kad se vozi najbrže. Kružni tokovi na dva načina bitno povećavaju sigurnost: praktički uklanjaju rizike težih ozljeda i smrtnosti na raskrižjima te prigušuju dolazne i odlazne prometne tokove. Vozači bi znali da će se ubrzo trebati praktički zaustaviti, pa ne bi vozili prebrzo i usporavali bi. Ovako će često, radi hvatanja zelenog svjetla, dodatno nabijati gas. Tim više, ako se nedajbože, po Škorićevom prijedlogu, uvede trepćuće zeleno svjetlo.

“Ako ne želite riješiti problem, osnujte komisiju”, poznata je izjava Winstona Churchilla. Ali, nije to glavna zamjerka osnutku povjerenstva koje je utvrdilo da je prometnica potpuno ispravna, a za sve su krivi vozači?! Problem je u sastavu povjerenstva, jer su u njemu bili i oni u evidentnom sukobu interesa, koji su sudjelovali u osmišljavanju i realizaciji ovakve vodičke obilaznice te sebe nastojali amnestirati krivnje.

Nasuprot poznatoj izreci, sad itekako “treba plakati nad prolivenim mlijekom”, jer dodatnim mjerama (fiksni i mobilni mjerači brzine), policijske patrole, dodatna pasivna i aktivna signalizacija…, problem će se samo zaliječiti, nikako izliječiti. Kao da smo pustili da opaki virus, HIV, uđe u tijelo. Sve se mijenja iz temelja i nikad se ne može potpuno riješiti.

Problem ostaje, na vodičkoj će se obilaznici i dalje ginuti, a nepotrebno stvorenu “prometnu bolest” moći ćemo samo držati pod kontrolom, odnosno “u remisiji”. Nažalost, propustili smo šansa da u konkretnoj prometnoj situaciji, s dva kružna toka i jednom fiksnom kamerom, trajno riješimo problem. Posljedice ćemo trpjeti dugoročno.

Zbog toga bi trebalo propisati da kružni tokovi, na brzim gradskim prometnicama, a pogotovo na križanjima izvangradskih cesta, budu prioritet. Još važnije, da se zaustavi negativno kadroviranje u svim bitnim institucijama i službama, završava Marušić svoj tekst.

Esej: Globalizacija nema smisla

Annapurna – hrvatska tvrtka eko proizvoda na bazi soje i pšenice, trenutno distribuiraju u oko 120 prodajnih mjesta, supermarketa, restorana i privatnih trgovina zdrave hrane, najprodavaniji artikli su im Svježi tofu i Dimljeni tofu, a u 2016. godini imali su oko 20.000 komada od svakog

Prijedlog da se poluvrijeme nogometne utakmice skrati s 45 na 30 minuta, bez pauze između dva poluvremena, na stolu je International Football Association Board, zakonodavnog nogometnog tijela nadređenog FIFA-i i ostalima, koje će ovaj tjedan razmatrati predloženo. IFAB kaže da se od 90 minuta ionako efektivno igra oko 60 minuta pa bi se utakmicu skratilo na 2 puta po 30 minuta, ali bi se sat zaustavljalo svaki put kad lopta izađe iz igre (kad se čeka zamjenu igrača, kod izvođenja penala, kod pokazivanja kartona igraču itd.). Među prijedlozima je i zabrana šutiranja ako golman obrani penal – ako je vratar obranio jedanaesterac igru bi se zaustavilo i vratar bi ispucao loptu. Još se predlaže da se igračima dopusti da dodaju sami sebi iz slobodnog udarca, kod zamjena igrači bi izlazili s terena gdje im je najbliže, a ne na sredini itd. Goal.com

Danas prijepodne održani su prosvjedi na 16 otoka i primorskih gradova u Hrvatskoj, a na kojim se tražilo da se Zakon o koncesijama vrati na javnu raspravu. U akciji “Čujete li svoje otoke, svoju obalu?” sudjelovali su Cres, Rab, Silba, Mali Losinj, Zlarin, Prvić, Šolta, Vis, Hvar, Brač, Korčula, Biševo, Makarska, Trogir, Split, Dubrovnik. Sutra u 8.30 prosvjed u Zagrebu, pred Saborom. Monitor

Katolička crkva planira izopćenje korumpiranih iz svih zemalja

16:55 Kup konfederacija: Portugal – Meksiko, HTV2
17:14 Sve zbog jednog dječaka (7,8), HTV1
17:52 U vremenu rasta, HTV3
19:01 Vrijeme je za jazz: Na ljetnim koncertima i festivalima, HTV3
19:55 Kup konfederacija: Kamerun – Čile, HTV2
20:05 Neka bude Macron, HTV1
20:10 Shrek 2 (7,2), RTL
20:29 Lov na divlje konje (6,8), HTV3
21:00 Kralj Arthur (6,3), Nova TV
21:22 Cestovnica – Lujzijana, HTV1
21:30 Pogled u prošlost: U iščekivanju apokalipse, HTV3
21:53 Stara gunđala 2 (6,6), HTV2
22:00 Luckasti profesor 2: Obitelj Klump (4,3), RTL
22:29 Rondo (8,1), HTV1
22:45 Glazbeni specijal: Arcade Fire – Here Comes The Night Time, HTV3
23:37 Crna Guja stupa naprijed (8,9), HTV2
00:51 U potrazi za ponoćnim poljupcem (7,3), HTV2
01:02 Posrednica (7,6), HTV1
02:11 Gorki čaj generala Yena (7,1), HTV1
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, Nova TV

Danas prijepodne održani su prosvjedi na 16 otoka i primorskih gradova u Hrvatskoj, a na kojim se tražilo da se Zakon o koncesijama vrati na javnu raspravu. U Pokreta otoka sudjelovalo je 60 inicijativa, udruga, lokalnih samouprava, tvrtki, a demonstrirali su trubljenjem i zviždanjem.

U akciji “Čujete li svoje otoke, svoju obalu?” sudjelovali su Cres, Rab, Silba, Mali Losinj, Zlarin, Prvić, Šolta, Vis, Hvar, Brač, Korčula, Biševo, Makarska, Trogir, Split, Dubrovnik. Sutra će biti održan još jedan prosvjed, u Zagrebu pred Saborom u 8.30 kad će saborskim zastupnicima ponovno podijeliti zahtjeve i amandmane na sporni Zakon te ih pozvati da sutra glasaju protiv donošenja štetnog Zakona o koncesijama i za uključivanje javnosti u njegovu izradu!

Ovdje Facebook akcije.

“Prije Oscara bio sam anoniman animator, a nakon Oscara reklamne agencije dolazile su k meni i nudile mi posao. Prije toga sam bio običan zaposlenik studija. Nakon Oscara mogao sam sâm odlučivati što i kako ću raditi. Kratki animirani film koji dobije Oscara uvijek dobije priliku da ga vidi mnogo više ljudi, pa je to prije svega dobra reklama za film. No na žalost, znam zakulisne igre iza Oscara pa često nagradu ne dobije najbolji film. Stoga mislim da su nagrade koje se dobiju na festivalima animacije mnogo vrednije, jer ih dijele animatori animatorima”, kaže nizozemski redatelj i gost Animafesta Michael Dudok de Wit čiji je kratki animirani film Otac i kći nagrađen Oscarom. Novi list

Raste broj žrtava, stravična vatra u Portugalu dosad odnijela 57 života, živi izgorjeli u automobilima

Neki dečko je navodno prije dva mjeseca preko fejsa zaprijetio premijeru Plenkoviću. Sad je završio u zatvoru

“U okviru sekuritizacije gotovo svaka izbjegla osoba promatra se i pozicionira kao potencijalna prijetnja, u prenesenom i doslovnom smislu, neovisno čak i o njegovoj ili njezinoj dobi. Hrvatska tako u ovom trenutku, kako upozoravaju nedavna izvješća, zbog tzv. ‘sigurnosne zapreke’ brojnima, uključivo i djeci, odbija zahtjeve za međunarodnom zaštitom, a unatoč tome što priznaje da su im u slučaju povratka u matičnu zemlju životi u opasnosti”, kaže Marijana Hameršak, urednica zbornika Kamp, koridor, granica i znanstvena suradnica na Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. H-alter,

“Nasilje ima jaku tradiciju u Latinskoj Americi. S druge strane, mi nemamo neku snažnu tradiciju koegzistencije različitosti, a to je temeljni sastojak demokratske kulture. Mi pripadamo objema kulturama – hispanskoj i prethispanskoj, prethispansku kulturu željeli su sasvim uništiti, tad nam iz Europe nisu donijeli toleranciju. I to je proželo latinoameričku kulturu. Nemamo ni tradiciju poštivanja zakona. Ljudi u Latinskoj Americi jako često misle da oni trebaju uzeti zakon u svoje ruke, a ne držati se zakona”, kaže peruanski Nobelovac Mario Vargas Llosa u intervjuu Jutarnjem.

Oslabljena Theresa May kreće u pregovore o Brexitu

“Ako će i desni i lijevo-centristički komentatori reći kako je koalicija HDZ-HNS ‘prostitucija’ i ‘neprirodna’, ta koalicija udružuje stranke koje imaju mnogo više sličnosti nego što bi i Ivo Stier i Vesna Pusić htjeli priznati. To su, za početak, dvije stranke brojnog i masovnog članstva: patuljasti HNS donedavno je imao pet puta više članova od SDP-a. Nadalje, to su stranke koje su do perfekcije razvile umijeće stranačkog kadroviranja, a kad god ste u novinama čitali da će novinar postati šef lokalnog arhiva, fitness trener direktor kinoteke ili profesor povijesti ravnatelj staračkog doma, mogli ste s velikom sigurnošću pretpostaviti da iza tih priča stoje troslovne kratice HDZ ili HNS. Neprirodna koalicija? Kako ne. Možeš mislit”, piše Jurica Pavičić. Jutarnji

Dansko-sirijski dokumentarac Zadnji u Alepu redatelja Ferasa Fayyada, u subotu navečer je proglašen najboljim dugometražnim filmom glasovima publike na 10. Festivalu mediteranskog filma Split (FMFS) u Ljetnom kinu ‘Bačvice’, dok je najboljim hrvatskim kratkometražnim filmom žiri proglasio Po čovika, redateljice Kristine Kumrić. Pobjednički film prikazuje priče dobrovoljaca iz Bijelih kaciga, svakodnevni život, stradanja i borbe na ulicama tog sirijskog grada. Novi list

Šumski požar izbio je u prvim satima nedjelje između Gornjih Tučepa i Podgore zbog čega je od jutra zatvoren promet na cestama koje vode u ta mjesta makarskog primorja, a na terenu vatru gase tri kanadera, te vatrogasci iz Splitsko-dalmatinske županije i DIP Šibenik

Gotovo svaki treći grad i općina u Hrvatskoj – njih 161 – na svojem području nemaju ni vrtić ni jaslice, a njih 96 nema čak ni organiziranu predškolu, obveznu za svu djecu u godini prije kretanja u prvi razred osnovne škole. U dvije trećine jedinica lokalne uprave u vrtić ne ide ni polovica djece, a razlike u obuhvatu djece prema županijama ogromne su: u Brodsko-posavskoj županiji vrtić pohađa manje od jedne petine djece (18,9 posto) u dobi od tri do šest godina, dok ih u Gradu Zagrebu u vrtić ide gotovo 90 posto. Kako su pokazala istraživanja razlike među djecom iz različitih obiteljskih okruženja nastaju još prije nego što im formalno školovanje počne, a sa svakom godinom sve ih je teže prevladati. Jutarnji

Inicijativa Pokret otoka ne odustaje od zahtjeva za uključivanje javnosti u raspravu o izmjenama Zakona o koncesiji, koji je već poslan u saborsku proceduru. Traže i da se lokalna zajednica uključi u proces odlučivanja o koncesioniranju plaža. Za danas najavljuju prosvjede diljem otoka i priobalja, po uzoru na nedavno održan na bolskom Zlatnom ratu nakon kojeg je Vlada odlučila poništiti natječaj zbog naknadno utvrđenih nepravilnosti. Organizatori za ponedjeljak najavljuju i mirno okupljanje ispred zgrade Vlade. HRT

“Bez žice za naše klince”, “Ovo nije tvoja škola,”, “Klinci nisu kanarinci”, samo su neki od transparenata koji su osvanuli oko novoizgrađene ograde OŠ Gustava Krkleca u zagrebačkom naselju Travno. Ta reakcija je natjerala Grad Zagreb i nadležne službe da jučer ujutro, tjedan dana nakon što su postavili ogradu, istu tu ogradu i maknu zbog nezadovoljstva mještana. “Činjenica je da ograđivanje ima negativan psihološki efekt kako na djecu tako i na odrasle. Nadalje, i funkcionalnost prostora ogradom postaje upitna jer to nije samo igralište škole već i park i staze kojima su se ljudi naviknuli koristiti”, ističe arhitekt Danijel Uršić, koji je pokrenuo Facebook stranicu Ne ogradi oko kvarta. Udružio se s desetak aktivista iz Udruge građana Travno te su za nedjelju u 18 sati najavili mirni prosvjed. Večernji

Davor Gobac: Ne znam tko je iskonska rock zvijezda, ali jedno je sigurno: ja sam iskonski rock pjevač, moj posao je pjevač u rock grupi

“Razgovor Kolinde Grabar-Kitarović sa Sunčicom Findak predstavljao je pravi herbarij najsasušenijih općih mjesta hrvatske političke ispraznosti. ‘Moj sin je’, oplela je Kolinda, ‘početak školovanja proveo u Americi pa me po povratku u Hrvatsku pitao: Mama, zašto je ovdašnja književnost tako depresivna, svi se na kraju međusobno pobiju ili se ubiju sami?’ Dječje pitanje bilo je dobro, a točan odgovor bi glasio: Zato, sine, što ovom zemljom vladaju mama i slični ljudi”, piše Boris Rašeta. Novosti