Postojeći model mirovina, zanimljivo nije uvelo niti jedan ljevičar – već Željezni Kancelar Otto von Bismarck 1889. godine. Kako je izgledao? Svi su radnici uplaćivali, a temeljem toga bi radnik koji bi napunio 70 godina dobio državnu mirovinu. Model je bio dobar, ali ne zaboravimo da je onda napuniti 70 bilo već postignuće i da je prosječno takav radnik mogao očekivati nekoliko godina uživanja mirovine. Mlađi koji ovo čitaju radi napretka medicine i kvalitete života mogu očekivati da će uvelike doživjeti i preko 90, piše Goran Vojković. Index

“Koliko god film ne iznenađivao svojom tipskom dramaturgijom, šablonskim elementima zapleta i solidnim, ali ni po čemu posebnim glumačkim ostvarenjima, toliko je iznenađujuće šta sve postiže na vizuelnom planu sa, za ruske uslove velikim, ali u svetskim razmerama skromnim budžetom od 15 miliona dolara za jednu takvu svemirsku avanturu”, piše Marko Stojiljković o filmu Salyut 7. Monitor

Volimo filmove katastrofe zato što nam oni vraćaju veru u čovečanstvo ili makar u mogućnost herojskog delovanja ili plemenite žrtve, odvisno od toga imamo li sretan kraj ili ne. Čak i kad su u pitanju istiniti događaji, autori po pravilu “sole i papre” kako bi se potencirala (melo)dramatičnost onoga što se obrađuje i nagruvao bilo kosmopolitsko-humanistički, bilo patriotski naboj. Naročito volimo kada se to nešto dešava u kosmosu, tako velikom, strašnom i neistraženom.

Za ovakav tip filmova, bilo sa artističko-filozofskim začinom kao što je to Cuarronov prelep, ali dramaturški redundantan Gravity, bilo kao “popcorn” zabava, bilo sa istorijskom podlogom u stvarnim događajima kao što su to The Right Stuff i Apollo 13, navikli smo da nam dolaze iz Hollywooda kao fabrike snova i da nam guraju američku agendu, ako već imaju agendu za progurati. Saljut-7, međutim, dolazi sa druge strane u hladnoratovskoj svemirskoj utrci i, posve logično, progurava ruski politički uticaj. Budžet je možda desetostruko manji nego kod hollywoodskih parnjaka, ali rezultat nije ništa manje vizuelno impresivan i vešt u političkoj manipulaciji.

Osnova je istorijski događaj, havarija na naslovnoj svemirskoj stanici – prethodnici Mira, te pokušaj spasavanja iste od strane hrabrih ruskih kosmonauta. U impresivnoj uvodnoj sceni kosmičke šetnje upoznajemo se sa protagonistom, pilotom Vladimirom (Vdovičenkov) kao sa ruskom inačicom svemirskog kauboja bez straha čija je jedina mana to što je povremeno neoprezan i sklon rešenjima “preko kolena”. Takođe, shvatamo koliko je svemir opasno mesto kada njegovoj koleginici prilikom rutinske popravke vanjskih instalacija izbije sasvim mala rupa na rukavicama od svemirskog odela, pa se u roku od nekoliko sekundi ona nađe u životnoj opasnosti. Njegova reakcija neće biti baš promptna i primerena, nešto drugo će mu privući pažnju, što će rezultirati ukazom o njegovom “prizemljenju”.

Sa druge strane, njegov prijatelj inženjer Viktor (Derevjanko) nikada nije leteo, iako uvek prođe lekarski pregled i iako je upravo on konstruirao stanicu. Situacija će se obrnuti na glavu kada stanica bude oštećena i prestane sa radom usled svemirske oluje. Uprkos nepoverenju “vojnih grla” u svemirskom programu, Vladimir će dobiti poverenje komandanta misije Vitalija (Samojlenko) i priliku da odveze Viktora da njih dvojica to poprave jer je Vladimir jedini dovoljno sposoban ili dovoljno lud da pristane sa raketom na stanicu koja se prebrzo rotira po tri ose. Međutim, kako to obično biva, šteta je veća nego što je to inicijalno procenjeno, njih dvojica će preceniti svoje mogućnosti i naći se suočeni sa skoro izvesnom smrću.

Vladimir ima familiju koja ga steže, Viktor će upravo dobiti prvo dete. Ko će se od njih žrtvovati, a ko spasiti? Šta će odlučiti birokratska klika s obzirom da su Amerikanci upravo lansirali svoju raketu koja nosi francuskog astronauta i Vladimirovog prijatelja koji poznaje stanicu. Je li tu reč o špijunaži? Hoće li Sovjeti morati da obore stanicu i žrtvuju svoje heroje?

https://www.youtube.com/watch?v=-8BBTHmq9wc

Sa jedne strane, imamo tipičnu kritiku birokratske bezdušnosti. Sa druge, pak, zle Amerikance koji ne samo da špijuniraju, nego su i glavni glas katastrofe u svojim lažljivim medijima. Zvuči li vam to poznato, kao da su se samo zamenili obrasci iz hollywoodskih filmova sa tematikom Hladnog rata? Reditelj i armija scenarista su zgodno prećutali neke od istorijskih detalja o ljudskim pogreškama koje su dovele do katastrofe, ali i to valjda ide u rok službe. U osnovi svega je, međutim, priča o herojstvu, prijateljstvu i žrtvi začinjena sa priličnom dozom melodrame i patosa. Supruge astronauta samo tome i služe zapravo, kao i razlike u karakterima između njih dvojice (za razliku od Vladimira, Viktor je praktičan i oprezan) i one filmski naivne svađe u kriznim situacijama.

Koliko god film ne iznenađivao svojom tipskom dramaturgijom, šablonskim elementima zapleta i solidnim, ali ni po čemu posebnim glumačkim ostvarenjima, toliko je iznenađujuće šta sve postiže na vizuelnom planu sa, za ruske uslove velikim, ali u svetskim razmerama skromnim budžetom od 15 miliona dolara za jednu takvu svemirsku avanturu. Hollywoodski ugođaj ne treba da čudi jer je reditelj Klim Šipenko studirao u Los Angelesu pa režira zanatski precizno i po pravilima žanra.

Tvrdi se u PR materijalu, premda to nije moguće dokazati, da je 40 minuta filma snimljeno u uslovima nulte gravitacije, od toga polovina zapravo u svemiru, te da je to prvi film rađen na taj način. Bilo kako bilo, u tom pogledu film izgleda zaista impresivno, bilo da je to zaista istina ili da se poradilo na efektima (koji su ipak jeftiniji od leta u kosmos), a uverljiva scenografija, kostimografija i rekvizita u tome pomažu. Saljut-7 je ruski odgovor na američke spektakle slične tematike i to, čini se, sasvim recipročan. (6/10)

Filmski kritičar Marko Stojiljković porijeklom je iz Beograda, a živi i radi u Sloveniji. Pratite ga i na blogu Film na dan i Twitteru.

Vlado Prpić zvan Prpa dobri je duh Velebita kojeg sretnu planinari koji se popnu na Baške Oštarije. Pobjegao je od civilizacije i napravio si utočište između dvije stijene, u kojem ima vodu tekućicu, koju čak grije preko solarnih panela, a ima i struju. Prpa je napisao i dvije knjige o flori Velebita i njezinim zmijama otrovnicama. 24sata

Video: Kako svaki puta savršeno skuhati rižu?

Kako većinu vremena jedu ili drijemaju, koale djeluju vrlo bezopasno, no činjenica je da te životinje mogu biti i vrlo opasne i napasti kada se osjećaju ugroženo. Iako se često prikazuju kao simpatični i prijateljski, delfini napadaju ronioce. Agresivni su i nilski konji, koji ubiju više ljudi nego lavovi, medvjedi i morski psi. Mental Floss

Ove godine navršila se 25. godišnjica filma Reservoir Dogs, debitantskog naslova Quentina Tarantina iz 1992. koji je postao klasik nezavisnog filma (trailer). Prije nego ga je snimio, Tarantino je radio u videoteci u Los Angelesu, piše Novi list. Film je kritiziran zbog nasilja i vulgarnog jezika, a gledateljima je posebno uznemirujuća bila scena u kojoj je policajcu odrezano uho. Variety donosi 7 nepoznatih podataka o filmu.

Video: Predivna Norveška

BBC je napravio zanimljiv društveni eksperiment koji je pokazao kako ljudi percipiraju i reagiraju na nasilje u javnosti. Dvoje glumaca pravili su se da se svađaju u parku, kada je žena bila ta koja je fizički napadnuta, prolaznici su reagirali i pitali je treba li pomoć. No kada je muškarac bio napadnuta strana nitko od prolaznika nije ništa rekao. Video…

Prva kineska svemirska postaja Tiangong 1 lansirana je u svemir prije 6 godina. Kina ju je nazvala “Nebeskom palačom” te izvela niz misija, od kojih su neke uključivale astronaute. No, lani je Kineska nacionalna svemirska agencija izgubila kontrolu nad Tiangongom, koji će se početi kretati prema Zemlji, pad se očekuje krajem ove ili početkom sljedeće godine. Nije poznato gdje će pasti dijelovi postaje težine do 100 kilograma. Index, Gizmodo

U galeriji MORH-a Zvonimir u Zagrebu, Bauerova 33, u utorak, 17. listopada 2017. s početkom u 18 sati, biti će istovremeno otvorene dvije izložbe, Godišnja izložba karikatura članova HDK i Izložba karikatura Ivana Šarića.

Obje izložbe su za posjetitelje otvorene od 17. do 27.listopada 2017., a mogu se razgledati radnim danom, u radno vrijeme galerije Zvonimir od 10 do 18 sati.

Na Godišnjoj izložbi karikatura članova HDK, koja se tradicionalno održava već 32 godine koliko udruga i djeluje, 54 najaktivnija člana (od ukupno 87) će izložiti 140 radova.

Hrvatsko društvo karikaturista okuplja (gotovo) sve hrvatske karikaturiste s ciljem pomoći svojim članovima u razmjeni informacija i iskustava, promicanja karikature u Hrvatskoj, te promicanja hrvatske karikature u svijetu. HDK tijekom godine organizira izložbe u brojnim hrvatskim gradovima a osim godišnje izložbe članova, među najznačajnije svako pripada i međunarodni festival koji se pod nazivom Zagreb ove godine organizirao po 22. puta. Važno je također spomenuti i predstavljanja hrvatske karikature u inozemstvu, pa je tako počevši od 2011. godine HDK predstavilo svoj rad u Norveškoj, Francuskoj, Turskoj, Austriji, Belgiji, BiH, a samo dva tjedna prije izložbe članova HDK u galeriji Zvonimir, društvo je u suradnji s Udruženjem karikaturista Crne Gore i Maticom crnogorskom Ogranak Cetinje organiziralo izložbu i predstavljanje u Crnoj Gori.

U galeriji Zvonimir će istovremeno biti postavljena i Izložba karikatura Ivana Šarića koji je preminuo u studenom prošle godine. Ivan Šarić je bio član Hrvatskog društva karikaturista od osnutka udruge, a predsjednik društva od 1994. do 1998.godine i između 2001. i 2010.godine. Bit će izloženo 50-ak radova.

Kako su analitičari njegovog rada napisali, „Šarićev temeljni motiv crteža je čovjek u prostoru, čovjek kao individualna jedinka, čovjek kao dio društva. To su ljudi ispražnjena identiteta, izgubljeni u vremenu i ispražnjenom prostoru, koji bauljaju poput duhova opustošenom zemljom kojom vladaju sile kao što su politički opsjenari, bauci administracije, besmisleni propisi i zakoni, ekološke bombe i globalizirani svijet“.

Atavist Magazine prenosi nevjerojatnu i pomalo tužnu priču o “najusamljenijem kitu na svijetu”. Riječ je o plavom kitu kojeg su znanstvenici otkrili po njegovom glasanju koje je bilo neuobičajeno jako – 52 herca, dok je normalno za tu vrstu 15 do 20. Pratili su ga neko vrijeme i otkrili da je uvijek sam, što znači da nitko nije odgovorio na njegov zov.

Samo deset rijeka na svijetu odgovorno je za dovođenje oko 90% plastičnog otpada u more, pokazuje istraživanje. Od ukupnog broja njih čak osam nalazi se u Aziji, a odgovorno je za 88% do 95% sve plastične mase u moru. U oceanima svake godine završava oko 8 milijuna tona plastike. CroEnergo.eu

Malo ljudi je čulo za Ramino korito, poseban rezervat šumske vegetacije koji se prostire na 234 hektara, a dio je velike prašume bukve na južnom Velebitu. Osim drveća, zanimljivost kraja su vrtače koje su skrivene izvan staze, te strmi stjenoviti velebitski vrhovi koji se dižu iznad šumske uvale. Kako doći do Raminog korita, te fotografije i video prirodnih ljepota donosi Pun kufer.

Da je uvjerenje vrlo moćno oružje dokazuje postojanje placebo efekta, zbog kojeg pacijenti koji očekuju poboljšanje svog zdravstvenog stanja to doista i osjete iako su dobili lažni, neučinkoviti lijek. No druga, loša strana toga je nocebo efekt, kada negativna očekivanja djelovanja lijeka zapravo učine stanje pacijenta gorim nego što je bilo. Ars Technica

U planinskom području na sjeveru Pakistana živi narod Hunza koji se smatra najzdravijim na svijetu jer su otporni na rak i dugovječni – mnogi među njima žive od 110 do 120 godina. Tajna dobrog zdravlja je u njihovom zdravom načinu života, naime, ne jedu industrijski proizvedenu hranu, nego jedu uglavnom voće i povrće te sireve i žitarice, a često i poste. Express

Hrana u duginim bojama

Andrej Nikolaidis dobio je nagradu Meša Selimović za najbolji roman objavljen u 2016. godini. Njegov roman Mađarska rečenica zanimljiv je između ostalog i zbog toga što je napisan bez točaka u tekstu. “Iz prošlosti nismo naučili ništa, u budućnosti nećemo znati ništa. Govoriti o trenutku, u trenutku – to je sve”, kaže Nikolaidis u intervju koji donosi Forum.

U KSET-u će 19. listopada nastupiti zanimljivi jazz band Mimika Orchestra čiji su članovi skladatelj i multi-instrumentalist Mak Murtić i pjevačica Maja Rivić. Par je dugo vremena živio i nastupao u Londonu, a sada su se vratili u Zagreb. Kako zvuče možete poslušati na SoundCloudu i YouTubeu. Uoči koncerta sa karizmatičnom pjevačicom intervju je napravio Buro 247.

17:00 Košarka, PH (m): Vrijednosnice Osijek – Zabok, HTV2
20:05 Plaćenici 3 (6.1), RTL
20:05 Romano Bolković – 1 na 1: Ivan Turudić, HTV4
20:25 Čovjek zvan Hrabrost (7.4), HTV3
21:01 Pasji sinovi (6.4), HTV2
21:58 Priča o Bogu s Morganom Freemanom: Tko je Bog?, HTV1
22:25 Početak (8.8), NovaTV
22:35 Bourneovo nasljeđe (6.7), RTL
23:39 Orlovo gnijezdo (7.7), HTV1
23:54 Janis, tužna djevojka, HTV2
00:55 Razbijač (6.6), NovaTV
01:15 Čin hrabrosti (6.5), RTL
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, NovaTV

2016. godine zabilježeno je 9,5 posto osoba koje si ne mogu priuštiti prikladno grijanje u najhladnijim mjesecima, 62 posto onih koji si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora za sve članove svojega kućanstva te 12,8 posto ljudi koji ne mogu imati obrok od mesa ili ribe svaki drugi dan. „Gotovo 900 tisuća ljudi u Hrvatskoj živi ispod granice siromaštva. Milijun i pol je u riziku od siromaštva“, upozorava Sanja Bijondina iz Portala Dobrote. Dnevnik.hr

Mesić: Titov sin nije naslijedio ništa osim pudlica

Akademija filmskih umjetnosti, koja dodjeljuje najprestižniju filmsku nagradu Oscar, u subotu je iz svojih redova isključila američkog producenta Harveyja Weinsteina pod pljuskom optužbi da je ovaj posljednja tri desetljeća seksualno uznemiravao ili napadao brojne žene. Prema objavi Akademije, njihovo 54-člano tijelo „glasovalo je i više od dvotrećinske većine da se Weinstein odmah isključi“,poručivši da „seksualnom predatorstvu i njegovu ignoriranju nema mjesta u našem društvu“. HRT

Maras: Ako Todorić ne može doći, neka svjedoči preko Skypea

U finalu turnira Masters 1000 serije u Šangaju švicarski je tenisač Roger Federer glatko pobijedio prvog igrača svijeta Rafaela Nadala. Nakon 71 minute borbe Federer je slavio 6:4, 6:3. Nadal nije imao nijednu priliku za oduzimanje Federerova servisa, dok je Švicarac iskoristio tri od sedam izborenih prilika. Telegraph

„Nažalost, umjesto da se bave pravima radnika, istovremeno svjedočimo trendu da se i ljevica počinje dodvoravati desnici. Vidjeli smo to već na primjeru Zorana Milanovića kad ga je paktiranjem s Klemmom koštalo izbora. Sada, pak, svjedočimo tome da Davor Bernardić pokušava okupiti »fejk« stranke umirovljenika osnivane više-manje samo kao smokvin list za desničare, bio to HDZ ili Bandićev 365, a istovremeno i potiče osnivanje udruge Kršćanskih socijaldemokrata gdje bi vodeća mjesta imali baš članovi SDP-a. Zar netko u SDP-u doista misli da će na taj način, uz paralelno aktiviranje onog promila podrške pro-desnim umirovljeničkim strankama, dobiti nešto glasova desnice?“ pita se Tihana Tomičić. Novi list

Nakon osjetnog pritiska javnosti, čini se da je povučen prijedlog zakona kojim je DHMZ želio zabraniti djelovanje Istrameta, Crometea i ostalih meteoroloških udruga u Hrvatskoj. Prijedlog zakona više nije dostupan za komentiranje na e-Savjetovanju i navodno je povučen do daljnjega. T-Portal

Ugledni zagrebački ginekolog, dr. Dubravko Lepušić iz KBC-a Sestre milosrdnice, poručio je ministru Milanu Kujundžiću da „svoja religijska uvjerenja ostavi doma“, komentirajući njegovu izjavu da život počinje začećem. „Niti na jednoj razini( filozofskoj, političkoj, vjerskoj, a ni znanstvenoj) nije postignut konsenzus kada život ustvari počinje. Nikada u povijesti čovječanstva. Život je ustvari kontinuum i mi nosimo gene i od prvih ljudi na zemlji. Svaka jajna stanica i svaki spermij ima životni potencijal. A oplođena jajna stanica (dakle od začeća) je još daleko od svih onih kriterija koji jednu individuu karakteriziraju čovjekom. Plod niti teoretski ne može preživjeti prije 5. mjeseca trudnoće. Čovjek koji je završio medicinu i studirao znanost morao bi to znati, a svoja religijska uvjerenja neka ostavi za po doma i svoje društvo u ćošku“, upozorava Lepušić. Index

Javnost ima pravo znati tko je pisao lex Agrokor, smatra povjerenica za informiranje Anamarija Musa. “Svako ministarstvo kada radi na nekom zakonu mora osnovati radne skupine, voditi zapisnike i zapisati ako pozovu bilo kojeg stručnjaka. Tako funkcionira proces. Događa se, nije specifičnost ovog slučaja, da se to tako ne radi. Javnost ne zna tko je sudjelovao. Javnost bi to trebala znati i globalni trend je da se transparentno odvija donošenje propisa kako bi se znalo je li netko to radio zbog vlastitog interesa. Ja da sam Martina Dalić, rekla bih tko je sve sudjelovao”, kaže Musa. N1