Split je turistička destinacija godine, Villa Ariston Opatija najbolji je restoran, Špancirfest je turistički događaj godine, a Kneževa palača u Zadru kulturna turistička atrakcija godine, objavljeno je na Danima hrvatskog turizma. U Kategoriji Inovacija u turizmu pobijedio je Family hotel Amarin Rovinj, najboljom marinom proglašena je Frapa Rogoznica, kamp godine je Camping Resort Lanterna Poreč, a hotel godine je Monte Mulini Rovinj… Ovdje svi nominirani i pobjednici. Jutarnji

Medveščak u Ledenoj nadigrao vodeću momčad EBEL-a – pobijedili Vienna Capitalse 4:1 (1:0, 2:1, 1:0) pred više od 5500 gledatelja, prvi je to poraz aktualnih prvaka u ovoj sezoni, a četvrta pobjeda Medvjeda

Na milijun Amerikanaca svaki dan se uzme 50.000 opijata što je dvostruko više od Austrije i najviše na svijetu te trostruko više u SAD-u nego 1999. godine. 2015. godine opijati su ubili 33.000 ljudi, što uključuje i heroin, ali polovica umrlih bila je od lijekova na recept. Kako je došle do ove kobne ovisnosti? Liječnici su vrlo skloni prepisivanju lijekova protiv bolova jer su jeftinija opcija nego recimo slanje pacijenta specijalisti. SAD i Novi Zeland jedine su države koje dopuštaju reklamiranje lijekova na recept na TV-u – prošle su godine farmaceutske kompanije u SAD-u potrošile 6,4 milijarde dolara na reklamiranje. Jedna podmuklija metoda su pokloni liječnicima koji su lani iznosili 8 milijardi dolara, a istraživanje je dokazalo da pokloni doktorima povećavaju prepisivanje lijekova. Liječnici nisu na studiju puno učili o ovisnostima i rješenje vide u lijeku, dok u drugim državama tretiraju bol na puno zdravije načije, piše BBC.

Filmska kritika: ‘Call Me By Your Name’ – divna gej ljubavna priča [video_icon]

Pojavljuje se puno tvrtki koje koriste drvo kao osnovni materijal za rame bicikla, a iz jedne od njih, GP Bicycles kažu da drvo ima prirodnu sposobnost apsorbiranja vibracija za vrijeme vožnje pa nekad uopće nisu potrebni amortizeri. To bi značilo da je vožnja ugodnija i nježnija. Drveni bicikli znaju biti skupi, ali su elegantni i općenito čini se da su namijenjeni za laganu gradsku vožnju. Mashable

Norveški arhitekte Snøhetta grade prvi podvodni restoran u Europi, koji će ujedno biti i centar za proučavanje podvodnog svijeta. Zvat će se ‘Under’ (što bi bilo “Ispod”) i imat će tri razine – garderobu, bar i restoran. Bit će na pet metara ispod razine mora i posluživat će – morsku hranu, poput jastoga. Restoran se otvara 2019., ali već ima sajt. CNN ima galeriju fotografija.

Video: Zabavna igra pogađanja kod Jimmyja Fallona – Jessica Alba rasturila (možda zato što je trudna pa ima dva mozga [zubo])

Video: Kratka povijest japanskog horor filma

Hahaha: Poznate glumice moraju po opipu prepoznati što je u kutiji, eno se Mila Kunis svega boji (izgleda da odrastanje u SSSR-u nije očvrsnulo baš svakoga [zubo]) [video_icon]

U petak, 3. studenog u Hrvatskoj počinje cijepljenje protiv gripe, ima 280.000 doza cjepiva

Savjeti o zdravlju: Najbolje vježbe i oblici treninga za jači imunitet

Impresivno bome: Wonder Woman ugravirana u tikvu [video_icon]

Video: Čaša koja se vrti, ali ne prolijeva vino

Ako do 2050. ne ugasimo termoelektrane na ugljen razina mora će porasti za 1,3 metra, što će naravno biti pogubno za mnoge obalne gradove svijeta, stoji u novom istraživanju sveučilišta u Melbourneu koje je proučavalo utjecaj otapanja na Antarktici na razinu mora te posljednje projekcije o ispuštanju plinova. Ono što je sigurno je da je značajno dizanje razine mora neizbježno i zahtijeva ubrzanu prilagodbu, a to znači da možemo izbjeći nevolje tako što ćemo zadržati globalni porast temperature dobrano ispod 2 stupnja Celzija u usporedbi s predindustrijskim dobom, što i piše u Pariškom sporazumu. Sidney Morning Herald

Još od vremena obitelji Carnegie, Rockefeller i Vanderbilt s početka 20. stoljeća nije toliko bogatstva bilo koncentrirano u rukama tako malog broja ljudi – 1.542 dolarskih milijardera sada ima imovinu vrijednu 6 bilijuna dolara, stoji u izvještaju UBS / PwC Billionaires. Glavni autor izvještaja kaže da su njegovi klijenti milijarderi zabrinuti zbog koncentracije bogatstva te da bi rastuća nejednakost između siromašnih i bogatih mogla dovesti do “protuudara” i intervencije društva. Čak MMF kaže da bi vlade trebale prisiliti 1% najbogatijih da plate više poreza i smanje opasne razine nejednakosti. Guardian

Longreads ima dobar tekst o američkoj povijesti, ispričanoj kroz folk glazbu. Tu su i podsjetnici na neke zaboravljene glazbenike tog vremena Woodyja Guthrieja, koji je kasnije inspirirao Boba Dylana, Paula Robesona koji je pjevao rudarima, Petea Seegera i druge. Ovdje cijeli tekst.

Mashable ima fascinantnu priču o čovjeku koji se zove Shea Serrano, a koji je od učitelja u osnovnoj školi u Teksasu postao zvijezda Twittera. Ima 175.000 followera na svom Twitteru koje on naziva FOH Army (ono “FOH” bi bilo od “fuck outta here”), a koje on poziva na akciju kad je potrebno, što on naziva “gerilskom filantropijom”. Nakon uragana Harvey bili su skupili 100.000 dolara u samo nekoliko sati nakon njegovog poziva, pa su skupili 3.000 dolara za vozača s aerodroma koji je Serranu pomogao tražiti auto, onda su jednom masovno kupovali knjigu o ženskom maršu zato da bude prodavanija na Amazonu od Trumpa itd. Jedan od njegovih “vojnika” kaže da ljudi “žele pomoći drugima i osjetiti kako je to biti veći od samog sebe”. Zanimljivo je da je Serrano počeo pisati kad mu je žena ostala trudna, a on tražio dodatni posao koji bi mogao raditi od kuće. Sad je pokretač akcija na Twitteru i snima se TV-serija o njemu.

Unazad dvadeset godina Švedska se bori s neobičnom bolešću koje, usto, nema nigdje drugdje. Dakle, zove se sindrom rezignacije, pogađa samo djecu tražitelja azilanata, a simptomi su totalno povlačenje u sebe, odbijanje razgovaranja, hodanja pa čak i otvaranja očiju. S vremenom se djeca, doduše, oporave, a zanimljivo je da je ova bolest u ovakvom obliku zabilježena samo u Švedskoj – i drugdje su djeca pokazivala slične znakove, ali ne toliko izraženo i ne u tolikom broju. Prva djeca s ovim sindronom primijećena su krajem 1990.-ih, od 2003. do 2005. bilo je više od 400 slučajeva, a prošle i pretprošle godine 169 slučajeva itd. Djeca kod koje je zabilježen ovaj sindrom najčešće su bila iz bivšeg SSSR-a, s Balkana, romska djeca, a odnedavno Jezidi. BBC

YouTube kanal časopisa Vogue ima zanimljivi serijal 73 Questions u kojem gostuju poznate osobe i šetajući kroz svoj dom odgovaraju na različita pitanja. Posljednja je gošća bila Chrissy Teigen, a dosadašnji gosti bili su, između ostalih, Daisy Ridley, Nicole Kidman, Daniel Radcliffe i Neil Patrick Harris.

Žene u Škotskoj dobile pravo uzimanja pilule za pobačaj kod kuće, u ostatku Britanije nije moguće uzimati misoprostol van bolnice, u EU je moguće u npr. Švedskoj i Francuskoj

Generalni štrajk poima se kao specifično sredstvo kojim se radnici uključuju u revolucionarni proces, a da se pritom ne moraju priključiti nekoj stranci. Parcijalni štrajkovi – ograničeni na određene sektore ili kompanije – u teoriji su ‘pripremna gimnastika’ za generalni štrajk. Primjerice, u razdoblju 1901.-1909., smatra se da je štrajk nužan jer pogađa protivnika, stimulira radnika, educira ga, čini borbenim, ojačava ga, a uloženi ga napor poučava praksi solidarnosti i priprema za opći pokret koji će obuhvatiti dio ili čak radničku klasu u cjelini, piše Le Monde Diplomatique.

Hrvatskoj građevini nedostaje 10.000 radnika, rečeno je na otvaranju međunarodnog sajma graditeljstva i pratećih industrija SASO 2017 u Splitu. Nedostaje i oko 600 vozača, a Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore, predložio je “da se ukidaju zdravstvena osiguranja za one koji odbiju posao. Ne pokrenemo li se, ostat ćemo bez radne snage, nećemo moći preuzimati nove poslove i doživjet ćemo krah”. Poslovni

500 milijuna eura odštete traži tvrtka Razvoj golf od Hrvatske preko suda Međunarodni centar za rješavanje ulagačkih sporova u Washingtonu zbog toga što nije pokrenuta investicija u golfište na Srđu. Izraelski poduzetnik Aaron Frenkel već oko 10 godina pokušava pokrenuti taj projekt iznad Dubrovnika, u što je dosad uložio oko 130 milijuna eura, ali nije uspio pa je sad pokrenuo tužbu. Nije to jedini spor pred tim sudom – Hrvatsku tuže Georg Gavrilović, Nizozemci B3 Croatien Courier Cooperativ jer nije liberalizirano poštansko tržište, MOL – a ukupna vrijednost ovih tužbi je 10,5 milijardi kuna. Večernji

Na današnji dan, 26. listopada 1862. godine, rođena je Hilma af Klint švedska umjetnica i neopjevana začetnica apstraktne umjetnosti u Europi. Mistični utjecaj okultnog i onostranog primjetan je u njezinim radovima, u kojima se često doticala i tema evolucije, zajedništva, ljubavi te odnosa ženskosti i muškosti. Klint za života nije dočekala međunarodno priznanje. Vox Feminae

Nova luka u Slavonskom Brodu postat će najveća kontejnerska riječna luka u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe – potpisani su ugovori vrijedni 110 milijuna kuna za financiranje projekata vezanih za brodsku luku. Jedan je nadogradnja lučke infrastrukture, a drugi je izrada studije procjene utjecaja na okoliš i projektne dokumentacije za rijeku Savu (mogli bi koju kunu potrošiti i na novi sajt, stari im baš i nije spektakularan). Dovršetak nove kontejnerske luke očekuje se u ožujku 2020., promet bi trebao biti 1,5 do 2 milijuna tona godišnje. Poslovni

Prosvjednom akcijom i umjetničkom intervencijom ‘Sjene’ Antonija Grgića na Trgu bana Jelačića u Zagrebu srijedu, 25. listopada, službeno je otvoren 11. Vox Feminae Festival. Nakon Drugog svjetskog rata spomenik Jelačiću prekriven je daskama i na daske su postavljeni spomenici jednoj partizanki i seljakinji što je bio početak političke ženske emancipacije, ali proces nikad nije dovršen pa zato ova intervencija. Više o novoj bonbon ponudi…

Prosvjednom akcijom i umjetničkom intervencijom ‘Sjene’ Antonija Grgića na Trgu bana Jelačića u Zagrebu srijedu, 25. listopada, službeno je otvoreno 11. izdanje Vox Feminae Festivala. Spomenik banu Jelačiću je 1945. godine, poslije oslobođenja Zagreba, prekriven drvenom konstrukcijom u obliku kvadra visokom 14 metara te skriven postamentom koji je služio kao podloga novom spomeniku. Žena je bila prvi motiv koji je postavljen na drvenom daščanom postamentu povodom Prvog kongresa Antifašističke fronte žena Hrvatske, čime je stvoren je novi spomenik na mjestu starog.

Tim činom žena u javnom prostoru više nije bila objekt uzvišene religijske veneracije, nego politički subjekt kako u ratnoj borbi tako i u radnom procesu: s jedne strane tog kvadra je bio gipsani reljef kolosalne partizanke s puškom, a s druge seljanke sa seoskim alatom. Taj kratkotrajni i privremeni prekid u unitarizmu reprezentacije patrijarhata u na glavnom gradskom trgu je naznačio stvarni početak političke ženske emancipacije poslije oslobođenja zemlje i uključenje žena u političke procese. Ipak, proces nije nikad dovršen, žene nisu nikad zauzele ravnopravno mjesto u projektiranoj utopiji.

Ovom prosvjednom notom Vox Feminae Festival kritizira sve veće jačanje fašističkih tendencija u hrvatskom društvu posljednjih godina, na momente i institucionalne napade na antifašističke tekovine moderne države ali i na generalnu podzastupljenost spomenika ženama u javnom prostoru diljem Hrvatske (ovdje fotografije intervencije).

Vox Feminae Festival do 29. listopada nastavlja problematizirati pitanja roda i statusa žena u društvu kroz međunarodni filmski program, radionice, diskusije, predstavljanja i popratne zabavne sadržaje. Festival se ove godine po prvi put održava u Ozaljskoj 16, prostoru koji svoja vrata otvara u petak, 27.10. u 18h uz izložbu ‘Mama je bila u pravu’ ilustratorice Rine Barbarić, inače autorice festivalskih vizuala. Program u petak se nastavlja predstavljanjem projekta ‘Nevidljive sile: Žene koje su oblikovale naš grad’ Zaklade Sveučilišta u Rijeci te ‘Predstavljanjem istraživanja praksi i politika prostitucije u Hrvatskoj’ u suradnji sa znanstvenicama Ivanom Radačić i Carol Harrington.

Unutar filmskog programa u Centru za kulturu Trešnjevka posebno je atraktivna projekcija hrvatskog kandidata za nagradu Oscar, filma Hane Jušić ‘Ne gledaj mi u pijat’ u subotu 28.10. u 18h te dokumentarni film ‘Play Your Gender’ koji tematizira rodni jaz u glazbenoj industriji uz intervjue s ponajboljim kanadskim glazbenicama u nedjelju 29.10. u 16h.

Program VFF-a formalno završava u nedjelju od 17h kada će u Ozaljskoj 16 biti predstavljena društvena igra ‘Strašne žene’ nastala u produkciji K-zone i uredničkog tima portala Voxfeminae.net. Osim što će se društvena igra moći nabaviti po promotivnim cijenama za vrijeme festivala, u nedjelju će je sve zainteresirane moći i zaigrati.

“Desetke stranica upotrijebili smo ovdje prethodnih godina da bismo opisali problem drugog stupa, ne samo po radnike-štediše nego i po državu, tj. čitavo društvo. Pokazivali smo kako taj model mirovinskog sustava, nametnut od Svjetske banke i svjetskih banaka, nije održiv, osim što generira ogromne javno-financijske minuse. Ali baš Hrvatska ga podržava kao jedna od rijetkih preostalih europskih postsocijalističkih zemalja”, komentira Igor Lasić za Novosti konferenciju Izazov promjene u organizaciji mirovinskih fondova i Zagrebačke burze.

Počinje gradnja mosta na Korani kod Veljuna na lokalnom putu LC 34138 pa stanovnici više sela s obje strane rijeke neće više morati putovati obilazno do Slunja; nabujala rijeka Korana prije tri godine odnijela stari most

Blog: Stručnjak za baze podataka može raditi u startupu, korporaciji – ili sam za sebe

Društveni život drveća: Znanstvenici otkrivaju kako drveće međusobno komunicira, surađuje i stvara obitelji

Yayoi Kusama [video_icon] zavšila je u psihijatrijskoj ustanovi prije 40 godina kao mentalno nestabilna nakon smrti partnera, no to je nije spriječilo da radi – svakoga dana liječnici je puštaju da radi 9 do 16 sati, gdje stvara remek-djela na presjeku umjetnosti i mode koja dostižu vrtoglave cijene. Kusama i njezina točkasta djela trenutačno su među najskupljima na tržištu, a ona se sama na događanjima i dalje pojavljuje u istom izdanju, jarko plave ili crvene kose, piše Buka.

Saharski bluzeri Tamikrest iduće nedjelje (29.10.) nastupaju u zagrebačkom Vintage Industrial Baru gdje će predstaviti svoj najnovjii, peti studijski album ‘Kidal’. Članovi ovog world music benda iz Malija završili su glazbenu školu u malenoj oazi usred pustinje Tinzawaten, a jedan od njihovih najvećih uzora je stariji i sličan bend Tinariwen. Ulaznice su 100 kuna u pretprodaji i 120 na dan koncerta. Ovdje video-snimka koncerta iz 2013. Vintage Industrial Bar

“Za igranje vrhunskog nogometa moraš imati tijelo koji podnosi napore koji se u tom svijetu traže. Moje tijelo to više ne može i zato sam odlučio prestati igrati”, kratko se od karijere pozdravio Ante Rukavina, golgeter iz Šibenika koji je nakon Hajduka, Dinama, Panathinaikosa, Lokomotive i konačno danskog Viborga odlučio da odlazi iz nogometa. Danas, godinu dana kasnije, njegov Instagram otkriva lagodan život ispunjen glazbom, pišu 24sata.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić rekao je na aktualnom satu sjednice Gradske skupštine da je Agrokor Gradu Zagrebu dužan 17,5 milijuna kuna, a Holdingu oko 70 milijuna kuna. Istaknuo je i da su u tijeku pregovori kako riješiti taj problem. “Sedamnaest i pol godina sam na čelu grada i surađujem sa svim poduzetnicima, to je moja obveza. Nemam nikakvih otvorenih računa s Todorićem niti sam imao stožer u Todorićevim prostorijama za predsjedničku kampanju”, poručio je Bandić. HRT

Povjerenstvo za Agrokor ‘zatvorilo vrata’ javnosti

Taksisti udruga Radio taxi Split i Dubrovnik besplatno će 1. studenoga, u razdoblju od 10.00 do 12.00 sati ujutro, prevoziti građane do gradskih groblja

“Trgovački sud mora ponovno odlučivati o onome o čemu je već odlučio, odnosno o tome da je valutna klauzula CHF u redu”, izvijestio je aktivist udruge Franak i saborski zastupnik Goran Aleksić. Nakon što je Ustavni sud usvojio ustavnu tužbu Udruge Franak odnosno Udruge Potrošač te vratio Vrhovnom sudu slučaj na ponovno odlučivanje, Vrhovni sud danas je objavio svoju novu odluku o reviziji u “slučaju franak”, u kojoj prihvaća reviziju Udruge Franak i Potrošač te se ukida dio presude o nepoštenosti valute klauzule kod svih osam banaka, kao i o nepoštenosti promjenjive kamatne stope kod Sberbanka. Zato je proces vraćen na Visoki trgovački sud. Poslovni

“Napisao sam deklaraciju o posjedu nad Mjesecom, ostalih osam planeta i njihovih pratioca, zato jer se tada Pluton još smatrao planetom. Objasnio sam moju namjeru da parceliziram ta tijela i da prodajem zemljišta svakome tko želi kupiti. Sve sam to poslao UN-u i poručio im da mi jave ako imaju nekih pravnih problema sa tim. I nikad nisam od njih čuo niti riječi”, kaže Dennis M. Hope. Stoga on smatra da posjeduje Mjesec i ostale planete, osim Zemlje, te prodaje zemljišta na njima. Deutsche Welle

Pariz dobiva drveni toranj White Forest sa 2 tisuće biljaka

Kanada se sprema postati svjetski diler marihuane

Istraživanja pokazuju da je kupovina kao način oslobađanja od stresa češća nego što mislimo – u jednoj studiji čak je 62% ispitanika priznalo kako su u posljednjih tjedan dana kupili nešto kako bi si popravili raspoloženje. No kad takav način “uveseljavanja” postane kompulzivan, može dovesti do financijskih poteškoća i svađa s bližnjima. Zato umjesto da po sreću krenete u dućan, pokušajte na primjer umjesto toga presložiti ormare, savjetuje između ostalog Telegram.

Emisija Put pod noge Hrvatskog radija ovaj puta predstavlja put u Indiju. O ljudima, običajima i zemlji govori Marijana Janjić, voditeljica Indijskog kulturnog centra Zagreb. Tako primjerice, poziv u goste znači izraz naklonosti i prijateljstva, ali ne nužno i poštovanje tog dogovora. Indiju nazivaju najstarijom demokracijom i zemljom različitosti, primjerice, tamo je priznat treći spol. Emisiju poslušajte ovdje.

Kviz: imenujte 100 država u 7 minuta

Na današnji dan prije 53 godine dogodila se najveća prirodna katastrofa koja je pogodila Zagreb. U noći na 26. listopada 1964. rijeka Sava izlila se iz korita i poplavila je trećinu grada. Vodostaj Save počeo je brzo rasti, no uzbuna nije oglašena i građani nisu alarmirani na vrijeme. Poplava je odnijela 17 ljudskih života, 40.000 ljudi je ostalo bez krova nad glavom, potpuno je uništeno 10.000 stanova. T-Portal

“I tako bih ja stajala između Ane Jakšić i Marine Abramović kao komad jeftinog sira u čizburgeru i razmišljala o tome što se njima dvjema desilo da se tako, od srca i plaćeno, rugaju suvremenoj umjetnosti. Sigurna sam da bi Jakšić kupila i recenzirala macarone s ukusom Marine Abramović, jer ako ne ide na usta i ne izlazi na guzicu, nije dovoljno lijepo i jasno. Ipak, kolegica Ana Jakšić živi na drugom kraju svijeta, u Srbiji, pa sam se ispred Marine morala fotkati sama”, ruga se Asja Bakić na Mufu tekstu koji je objavljen u Viceu povodom ponovnog otvaranja Muzeja savremene umetnosti u Beogradu nakon 10 godina.

Ante Ramljak potpisao je sa stranim kreditorima u ime Agrokora 8. lipnja 2017. Ugovor o najstarijem zajmu od 1,06 milijardu eura (Super-Priority Term Facilities Agreement). Nedavno je nekoliko nepoznatih članaka toga ugovora procurilo u javnost: prema jednome od njih (21.17), Ante Ramljak istovremeno se razvlastio te učinio nesmjenjivim odnosno ako ga vlada smijeni, morat će strvinarskom fondu platiti cijeli iznos kredita, piše Telegram. Vlada pak odbacuje takvo tumačenje ugovora te tvrdi da ga se može smijeniti ako kreditorima to bude prihvatljivo. O svemu se oglasio i Ivica Todorić.

Stupio na snagu novi Zakon o zaštiti životinja: zabranjeno ubijanje životinja u skloništima, veće kazne za neodgovorne skrbnike, kazna za napuštanje životinja do 30 tisuća kuna; rok za kontrolu mikročipiranja pasa 30. 6. 2018.

Građani u prosjeku štede 10% više nego lani – 473 kune

26. listopada 2017. na snagu je stupio novi Zakon o zaštiti životinja koji donosi mnoge pozitivne novosti, ali propisuje i rokove za pojedine odredbe, kao i veće kazne za neodgovorne građane, odgovorne osobe, gradove i županije kako bi se Zakon mogao uspješno provoditi u praksi.

Gotovo su udvostručene novčane kazne za osobe koje napuste životinju, kao i one koje ne zbrinjavaju mladunčad svojih kućnih ljubimaca, i sada iznose od 15 do 30 tisuća kuna. Nakon donošenja zabrane držanja stalno vezanih pasa u Zagrebu i Osijeku, sada će i u cijeloj Hrvatskoj naglasak biti stavljen na odgovornost građana da osiguraju prikladne uvjete za pse i omoguće im slobodno kretanje.

Zakon propisuje svim jedinicama lokalne samouprave obavezu financiranja osnivanja i rada skloništa za napuštene životinje. Slična odredba vrijedi još od 2007. godine, no s novim Zakonom stupa na snagu odmah i prekršajna odredba, pa će odgovorna osoba jedinice lokalne samouprave ili područne (regionalne) samouprave koja ne postupa po Zakonu platiti novčanu kaznu od 15 do 30 tisuća kuna.

Prema novom Zakonu, sve županije moraju imati sklonište, i to najkasnije do 31. prosinca 2018. Ta obaveza odnosi se na tri županije u kojima se dosad nije osnovalo sklonište, kao i na one u kojima sklonište nema minimalno 50 smještajnih mjesta za životinje.

31. prosinca 2018. krajnji je rok i do kojega u županijama trebaju početi s radom koordinacijske radne skupine koje će za isti stol posjesti predstavnike lokalnih zajednica, inspekcija, policije i udruga za zaštitu životinja, a radit će na primjeni Zakonom propisanih mjera za smanjenje broja napuštenih životinja na svojemu području. S istim ciljem propisan je i rok do 30. lipnja 2018. dokad su jedinice lokalne samouprave dužne provesti kontrolu mikročipiranja svih pasa u svojoj lokalnoj zajednici.

Osim što u provedbi Zakona i zbrinjavanju životinja moraju odsad sudjelovati sve jedinice lokalne samouprave, sva skloništa imaju obavezu kastracije primljenih životinja, što su dosad radila samo savjesna skloništa. Trajnu sterilizaciju moći će propisati veterinarski inspektori za pojedinačne slučajeve te ministar i jedinice lokalne samouprave u područjima s velikim problemom napuštenih životinja. Novi Zakon propisuje još detaljnije da su osnivači skloništa dužni podatke o napuštenim i izgubljenim kućnim ljubimcima evidentirati putem jedinstvenog informacijskog centra za napuštene i izgubljene životinje u Upisniku kućnih ljubimaca koji vodi Ministarstvo poljoprivrede.

Komunalni redari ovim Zakonom imaju bolje definirane svoje ovlasti za koje su nadležni još od 2013., a prihod od novčanih kazni koje naplate ide jedinicama lokalne samouprave za zbrinjavanje napuštenih životinja. Obaveza registriranja svih uzgoja životinja za prodaju te objave broja mikročipa psa i broja mikročipa majke psa pri oglašavanju pasa u svrhu prodaje omogućit će transparentnost uzgajivača životinja i utjecati na smanjenje crnoga tržišta i tzv. štancera kojih su puni oglasnici.

Novi Zakon o zaštiti životinja zabranjuje i: nastupe životinja u cirkusima, držanje u zatočeništvu medvjeda (osim u zoološkim vrtovima i skloništima) i dupina, bacanje petardi na životinje, prodaju tvorova u trgovinama, čupanje perja živoj peradi, korištenje kopitara za izvlačenje drva iz šume (osim u teško pristupačnim područjima), držanje divljih životinja u ugostiteljskim objektima i u svrhu prikazivanja javnosti; ubadanje, vješanje, potapanje, gušenje ili namjerno gaženje životinja prijevoznim sredstvima; spolni odnos sa životinjama pri čemu se osobi, uz novčanu kaznu, može izreći i oduzimanje kućnog ljubimca i zaštitna mjera zabrane držanja i nabavljanja druge životinje.

Rezultati istraživanja o navikama štednje u Hrvatskoj, koje je u srpnju 2017. na uzorku od nešto više od 500 ispitanika provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe, pokazali su da građani u prosjeku mjesečno izdvajaju 473 kune što predstavlja 10% viši iznos nego lani.

Istraživanje je pritom pokazalo da su muškarci štedljiviji te u prosjeku mjesečno izdvoje 519 kuna, odnosno 20% više od žena.

Oko 25% ispitanika izjasnilo se da štede više nego prije dvije, tri godine i to prvenstveno zbog povećanih prihoda kućanstva (59%), a potom i drugih razloga kao što su pronalazak novog posla (10%), štednje za neku buduću kupnju (5%) te kupnju ili gradnju kuće/stana.

Kad usporedimo zemlje srednje i istočne Europe, odnosno iznose koje štediše u tim zemljama mjesečno izdvajaju za potrebe štednje, s prosječnih 239 eura prednjače Austrijanci. Slijede ih Slovaci s prosječnim iznosom štednje od 106 eura, te Česi s 88 eura.

Hrvati se s mjesečno ušteđenih 63 eura nalaze po sredini ljestvice, dok se iza njih nalaze još Mađari (53 eura), Rumunji (53 eura) i Srbi (37 eura). Prosječni ušteđeni iznosi povećali su se u odnosu na prošlu godinu u svim zemljama, ali ovog puta prednjače Rumunji s 15% većim prosječnim iznosom štednje, a slijede ih Česi s 14% većim izdvojenim iznosom.

Sve manje građana ušteđeni novac drži u kući

Na pitanje jesu li nešto promijenili u navikama štednje s obzirom na trenutno niske kamatne stope na depozite, nešto više od 30% hrvatskih građana izjasnilo se negativno, dok 25% građana zbog niskih kamatnih stopa na štednju višak novca daje djeci i obitelji, 24% novac čuva na tekućem računu, dok ih 19% novac ulaže u nekretnine.

Unatoč vrlo niskim kamatnim stopama, klasična štednja i štedne knjižice i dalje predstavljaju najpopularniji način izdvajanja sredstava sa strane u većini zemalja u SIE regiji, a u nekim su zemljama čak i dobili na popularnosti, kao primjerice u Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj.

U Hrvatskoj klasičnu štednju na štednom računu  koristi gotovo  50%  građana, dok ih isto toliko novac drži na tekućem računu. Po brojnosti zatim slijede stambena štednja, investiranje u vrijednosne papire, dionice i fondove, te kupnja zlata i ostalih plemenitih metara. U usporedbi s prošlom godinom, postotak ispitanika koji štede u gotovini, držeći novac kod kuće ili u sefu, smanjio se na samo 5% i u stalnom je padu tijekom posljednje četiri godine.

Kome po savjet gdje štedjeti ili investirati novac?

Na pitanje što misle jesu li dovoljno upućeni u financijske teme i bankarske proizvode, 32% žena odgovorilo je da nije zadovoljno razinom svog znanja, dok je isti odgovor dalo 48% muškaraca. Za savjet gdje štedjeti ili investirati novac, 32% građana pitalo bi obitelj i prijatelje, 20% bi konzultiralo svog osobnog bankara/savjetnika ili potražilo savjet u poslovnici banke, a 15% građana samostalno provelo istraživanje na internetu, novinama i sl.

Nova europska Direktiva o upućivanju radnika iz jedne zemlje EU-a u drugu donosi se pod načelom “Ista cijena za isti rad”. No reakcije su na te vijesti podijeljene – dok sindikati slave, poslodavci s (jugo)istoka Europe vide u tome opasnost za svoje poslovanje na tržištu EU-a. Radi se o zaštitnoj regulaciji radnih prava ljudi koje njihovo poduzeće šalje na određeni privremeni posao u inozemstvu (tzv. izaslani ili detaširani radnici), primjerice hrvatske građevinske tvrtke na projektima u Njemačkoj, čiji broj raste najbrže u EU. Bilten razjašnjava o čemu se radi.

Novi single Svjetla najava je novog, četvrtog albuma Nine Romić. “Ranije su mi uglavnom u fokusu bile prekinute ljubavi i patnja. Sada sam se više okrenula sebi. Otkako sam postala majka, počela sam drukčije razmišljati o životu. Više se ne zamaram tuđim mišljenjima, slobodnija sam, dogodilo se nešto pozitivno. Tako je i s inspiracijom. Bavim se svojim unutarnjim svijetom i stanjima uma”, kaže Romić u intervjuu za Večernji.

Brojnost kukaca pala je za čak tri četvrtine, alarmantni su rezultati istraživanja europskih znanstvenika, koji upozoravaju kako nam prijeti urušavanje cijelog hranidbenog lanca. “Utjecaj industrijske poljoprivrede je primarni osumnjičenik za ovaj kolaps. Hitno moramo poduzeti mjere kako bi se minimalizirali negativni utjecaji poljoprivrede na naš prirodni svijet, a to uključuje smanjenje utjecaja pesticida na najmanju moguću mjeru”, izjavio je za H-Alter voditelj istraživanja Caspar A. Hallmann.

Novi broj Šumarskog lista

Što sa studentima čiji se fakultet ukida

Naslovnica Slobodne Dalmacije od 4. listopada krasi velika fotografija Boba Dylana uz napise SVJETSKI EKSKLUZIV te BOB DYLAN ZA ‘SLOBODNU’: Ne čekajte kraj života, spasenje počinje sada. Autor je toga intervjua dubrovački novinar i pjesnik, bivši urednik beogradskog Džuboksa Vojo Šindolić. Kao veliki prijatelj bitnika Allena Ginsberga, Šindolić se predstavlja i kao prijatelj Boba Dylana. Međutim, taj intervju zapravo je zanimljiva i slojevita prijevara, koja funkcionira na barem dvije razine: kao Šindolićev autoplagijat te kao “obični” plagijat, raskrinkava Arteist “ekskluzivan intervju”. Na te je optužbe odgovorio sam Šindolić, njegov demantij ovdje.

AwakenWithJP je YouTube kanal kojeg mnogi već dobro znaju, riječ je o tipu koji radi parodije od popularnih trendova i ismijava ljudska ponašanja. Njegov najnoviji video je Prancecising, navodno novi oblik tjelovježbe koji se sastoji od skakutanja uokolo. Jako su smiješni i drugi “savjeti”, poput Kako se uvrijediti ili Kad bi se mesojedi ponašali kao vegani.

Novi skandal u Požegi: Za nasilje prijavljen šef u policiji

Osim nogometaša, Hrvatska ima i talentirane trenere – pokazuju to Nenad Bjelica u Poljskoj, Igor Bišćan u Sloveniji, Ivan Leko u Belgiji te Igor Tudor u Turskoj, gdje treniraju vodeće klubove u svojim ligama. Bjelica je nakon Austrije trenirao Speizu, a sada je prvi u Poljskoj s Lechom, dok su Leko i Tudor zajedno igrali u Hajduku, pa trenirali PAOK. Leko je već 12 godina u Belgiji, gdje je trenutačno trener Bruggea, a Tudor je u najveći turski klub Galatasaray stigao pred kraj prošle sezone. Dnevnik.hr

Prekrižene noge dok sjedimo su uobičajene u Sjevernoj Americi i u nekim europskim zemljama, ali pokazivanje potplata cipele može biti protumačeno kao nepristojno u Aziji ili na Bliskom Istoku. U Maleziji je tabu pokazati srednji prst, ali može ispruženi palac. Palac prema gore se koristi posvuda i znači gotovo isto, osim u nekim islamskim zemljama, na Sardiniji i u Grčkoj gdje može biti protumačen kao negativan seksualni signal. N1

Prelaskom na euro dogodit će se mnoge promjene, a najgora bi mogla biti zaokruživanje cijena. Tako će kava umjesto 7 koštati 7,5 kuna. S druge strane, gubimo valutni rizik. Otputujemo li, primjerice, u Njemačku, ništa nećemo gubiti kroz kupovni tečaj prilikom mijenjanja kuna u eure. Plaće nam se preračunavaju po odgovarajućem konverzijskom tečaju, kao i krediti ili štednja. U tom slučaju, nema naknada, i građani ne plaćaju nikakav trošak konverzije tečaja. Dnevnik.hr

Neke se pogreške uporno ponavljaju, a to su: pogrešna upotreba gdje, kamo, kuda. Povratni glagoli sve su manje povratni – gube povratnu zamjenicu se kad je ne bi smjeli izgubiti, npr. što ona sada radi? odmara; ne, nego odmara se. Isto se ponaša i glagol seliti/seliti se, kao i zahvaliti/zahvaliti se. Pričati/govoriti/razgovarati – potonja dva glagola nestaju pred sve agresivnijim glagolom pričati, upozorava jezikoslovka Nives Opačić. Slobodna

Ponuda koja se odbija: Ujutro bi trebala čistiti, popodne predavati hrvatski, i to bez dana odmora

13:29 Kriva majka (5.5), HTV2
15:20 Crni petak za gangstere (7.7), HTV3
16:42 Metropolis: Pariz, HTV2
18:00 Neobični vlakovi: Grčka, HTV3
21:00 Život drugih (8.5), HTV2
21:13 Noćni upravitelj, HTV1
23:00 Lovci na ubojice (6.4), RTL
23:45 Priče (7.2), HTV3
23:55 Novak (5.5), NovaTV
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, NovaTV

Komentar Zorana Šprajca [video_icon]: Nezgodno je kad kao predsjednica shvatiš da nisi iznad državnih institucija: njezina reakcija otkriva da je slavila rođendan s Mamićem, ali sad bi najradije da nije

Krajem rujna blokirane je račune imalo 26.171 tvrtki s 15,05 milijardi kuna duga, a u blokadi ju bilo i 320.383 građana s dugovanjima od 42,38 milijardi kuna, pokazuju najnoviji podaci Fine. Broj građana s blokiranim računima povećan je na mjesečnoj (0,6%), ali je smanjen na godišnjoj razini (2,5%), dok iznos njihova duga raste i na mjesečnoj (0,3%) i na godišnjoj razini (4,8%). Novi list

Obavili ste lasersku korekciju vida u Optical Expressu i silno ste zadovoljni? Preporučite Optical Express svojim prijateljima i tako im osigurajte popust na lasersku korekciju vida u iznosu od 1.500 kn po oku, a vi ulazite u nagradnu igru “Kaži prijatelju!” u kojoj možete osvojiti voucher u iznosu od 4.000 kn za boravak u hotelu Lone u Rovinju. Optical Express je vodeća europska grupacija za lasersku korekciju vida s više od 2,5 milijuna zahvata. Uz Veliku Britaniju i Njemačku, Optical Express nalazi se i u Zagrebu. opticalexpress.hr