22/10/2017 - Monitor.hr
22.10.2017. (22:38)

Sretan kraj

Rimac o Hammondovoj nesreći: Bili smo zabrinuti, ali su na kraju svi htjeli kupiti aute

“Bili smo tada i pod velikim financijskim pritiskom, užasnim, jednostavno smo morali zatvoriti investiciju i baš je bilo gadno. Srećom, svi su bili okej s tim. Točnije, B2C klijenti, dakle ljudi koji bi od nas kupili aute, navalili su na nas. Ekipi iz prodaje telefoni su se užarili, svi su htjeli kupiti aute. Inače, mi smo poslije doznali da je prije slijetanja Hammond išao 212 na sat. Kad netko takvom brzinom sleti u ogromnu provaliju i preživi samo s ozljedom koljena, nije mala stvar. A B2B klijenti, dakle proizvođači s kojima radimo i koji su nam najveći dio poslovanja, svi su bili jako zabrinuti, svi su tražili izvješća o tome što se dogodilo.”

23.10.2017. (00:08)

Domaća strava

U kina stiže Matanićev ‘Egzorcizam’, a evo još par domaćih horora

9. studenog u hrvatska kina dolazi novi film Dalibora Matanića Egzorcizam. Film se bavi popularnom horor temom istjerivanja Đavla, a Matanić ga je snimio s prilično malim budžetom od sto tisuća kuna, čemu svjedoči i trailer koji je pun kadrova snimljenih kamerom iz ruke koji podsjećaju na ‘Blair Witch Project’. Bit će to jedan od rijetkih primjera domaćeg horora, a Telegram izvlači još par primjera – ‘Izbavitelj’, ‘Noć poslije smrti’, ‘Leptirica’…

22.10.2017. (22:53)

Frizura, ćela i bevanda

Lokin: Grdović je antizvijezda, ali garantiram – nitko nije popularniji od njega

“On je uvijek dobre volje, a na koncertima je zaista veliki showman, a i ono što je najvažnije za mene, dvorane za njegove koncerte uvijek su unaprijed rasprodane. On je antizvijezda, a zapravo je najveća zvijezda zbog toga. To je dio njega. Iz njega zrači dobrota. Za razliku od drugih pjevača, Mladena Grdovića ljudi iskreno vole. I mladi i stari. Njega ljudi jednostavno obožavaju. Mladi u njemu vide nekog idola, ne znam zašto i ne bih to htio komentirati, a stariji ljudi ga vole zbog pjesama i ugodnog glasa”, kaže Duško Lokin, ekskluzivni menadžer za dijasporu i veliki prijatelj Mladena Grdovića. Jutarnji

22.10.2017. (22:28)

Bez panike

"Što se sami bolje nosimo s ‘neuspjehom’ djeteta, to će se i ono brže oporaviti"

Zahtjevi koji se nađu pred djecom tijekom njihova obrazovanja iz godine u godinu sve su veći, gradivo obimnije, a svakodnevne obveze sve napornije, pa se školarci, a naravno i njihovi roditelji, teško nose s tolikom količinom stresa. “Prva greška koju roditelji čine je kada ocjene smatraju jedinim mjerilom djetetovog znanja, a što uistinu ne mora biti tako. Sljedeća je greška naša tjeskoba ili nezadovoljstvo time, a rješenje je u načinu na koji sagledavamo cijelu situaciju. Praksa je pokazala – što se sami bolje nosimo s ‘neuspjehom’ našeg djeteta, to će se i ono samo brže oporaviti od onoga što smatramo neuspjehom”, savjetuje psihologinja Sanja Jusufbegović. T-Portal

22.10.2017. (19:38)

Pjevani slom živaca

Pavlić: Ako ne gledate ‘Ludu bivšu djevojku’, krajnji je čas da ispravite tu pogrešku!

“Ne dajte se predrasudama iz rubrike ‘ajme-majko-to-je-mjuzikl’! Još se manje obazirite na glupe kvalifikacije tipa ‘to je ŽENSKA serija’. Serija Luda bivša djevojka (Crazy ex-girlfriend) vrhunski je duhovita priča o mladoj ženi sa svom silom emocionalnih problema i njezinim pokušajima da pronađe ljubav, a usput je i riječ o priči koja je ispričana na način koji još dosad niste vidjeli ni čuli”, piše Zrinka Pavlić. T-Portal

22.10.2017. (19:16)

Unutar četiri zida

Drakulić: Ponašamo se kao da je obiteljsko nasilje privatni, a ne društveni problem

“Mara Tomašević, kao ni bilo koja druga žrtva obiteljskog nasilja, nije samo žrtva muža nasilnika, nego i sredine – naime svih koji ga štite svojom šutnjom i prešućivanjem. Kako će ta žena dalje živjeti s ovim teretom? Novca nema, a u Požegi ne može naći odvjetnika koji bi je zastupao pro bono. “Ne bojim ga se, može me jedino ubiti!”, njezin je odgovor. Što drugo može reći sama, napuštena od najbližih, izložena volji lokalnih moćnika, nezainteresiranih institucija i ustrašenih ljudi. Njen slučaj je potvrda da kao građani, stranke i društvo u cjelini obiteljsko nasilje ne uzimamo ozbiljno, da se i dalje ponašamo kao da je to privatni a ne društveni problem. Zato je prihvaćanje Istanbulske konvencije naprosto nužda”, piše Slavenka Drakulić. Jutarnji

22.10.2017. (18:31)

71-godišnji kajakaš Aleksander Doba na prekooceanskoj pustolovini dugoj 4000 milja

22.10.2017. (16:40)

Plodovi uhljebizma

Pavičić: Da nije uhljeba i parazita, istina o Gazdi ne bi izašla na vidjelo

“Zavjera šutnje oko Todorića je, ukratko, dokinuta zato što je netko (danskim) javnim novcem subvencionirao rad novinara, što je (hrvatskim) javnim novcem subvencionirao nekakav portal, što je postojala dobra i funkcionalna javna kinematografija te mreža neprofitnih kina koja su – upravo zato što su bila neprofitna – bila izvan Gazdine ruke. Istina o ‘Gazdi’ izašla je na vidjelo jer je u nju uložen neki javni novac, od onog danskog, pa do onog lokalnog centra za kulturu u Koprivnici ili Sinju. Istina o Gazdi je izašla na vidjelo, i to znate zašto? Zato što su postojali ‘uhljebi’ i ‘parazitske udruge’. Zavjera šutnje, naime, ne bi nikad bila dokinuta da su tržište i kapitalizam jedini regulirali sami sebe”, piše Jurica Pavičić. Jutarnji

22.10.2017. (16:18)

Cooking Croatia: Odličan autohtoni zagrebački gastro projekt

22.10.2017. (15:21)

Križić čekić

‘HDZ i SDP: Pronađi razliku’

“Kako sam ja, naime, to shvatio, Kršćanski socijaldemokrati su nastali po načelu one pitalice iz enigmatskih časopisa, ‘otkrijte razlike’, u kojoj na dva naizgled potpuno identična crteža SDP-a i HDZ-a čitatelj treba uočiti i zaokružiti šest sitnih, naizgled nevidljivih – dakle ideoloških – razlika: njihova gore skicirana platforma precizno pokriva baš svaku takvu jedva vidljivu razliku između SDP-a i HDZ-a. Katolički aktivizam, zaštita obitelji, pobačaj, antifašizam, Tito i zvijezda petokraka. Sedme nema, vjerujte mi, dva sata buljio sam u crteže”, piše Boris Dežulović za Novosti o novome ogranku SDP-a.

22.10.2017. (14:49)

Kad se male ruke slože

‘Možemo oživjeti zadružno poduzetništvo u Hrvatskoj’

“U Hrvatskoj smo nažalost ogromni potencijal udruživanja i organskog razvoja kroz zadruge sveli na minimum lošim zakonskim rješenjima i neshvaćanjem same biti zadrugarstva i zadružnog poduzetništva. Moramo te trendove preokrenuti i stvoriti pravi okvir za zadrugarstvo. Na taj način ćemo pokrenuti poljoprivrednu proizvodnju i prerađivačku industriju, preuzeti kontrolu nad procesima razvoja i spriječiti rasipanje naših resursa koji su danas izloženi špekulativnom kapitalu”, govori u zanimljivom intervjuu za Agrobiz Tomislav Klarić-Kukuz, avnatelj Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo.

22.10.2017. (14:19)

Zrmanja, rijeka tuge i sreće koju razumiju samo oni koji su je pili

22.10.2017. (14:14)

Grlić o ‘Ustavu RH’: ‘Tomić i ja naslutili smo da dolaze vremena netolerancije’

“Ante Tomić je predviđao da će nas prešutjeti, a ja da će nas žestoko popljuvati. Nije se dogodilo ništa od toga. Zaista ljute i krvi željne kritike vidio sam samo u Hrvatskom Tjedniku, listu ekstremne desnice i Novostima, listu srpske manjine. Izvan Hrvatske nisam pročitao, a ima ih zaista podosta, niti jednu negativnu kritiku. Dapače. Evo film je neki dan krenuo u desetak kina u Poljskoj i kritike su zaista fantastične. Tomu vjerojatno pomaže i to što je Poljska u gotovo istom neo-fašitičkom sranju kao i mi”, govori u intervjuu za Telegram Rajko Grlić o svojem nagrađivanom filmu Ustav RH [video_icon], koji je u inozemstvu bolje prihvaćen nego kod kuće, nagrađen u Montrealu, prikazan na Harvardu i kreće u američku distribuciju.

22.10.2017. (13:38)

Susak blues

Hrvatski otočni biser kojem prijeti izumiranje

Gospođa Jakomina je jedna od oko 120 stanovnika Suska. Otok je u završnoj fazi demografske katastrofe koja je zahvatila većinu otoka i ruralna područja u Hrvatskoj. Odavna je prešla granicu simbolične prijetnje i ozbiljna istraživanja govore da će za generaciju-dvije, ako računamo samo domaće, biti doslovce mrtav. Na vrhuncu života, 1936., Susak je imao 1656 stanovnika, a Suščani su tada uzgajali oko 1,8 milijuna trsova loze, imali su otvorenu vinariju, a 1940. i tvornicu za preradu ribe. Zajednica se naglo osula nakon zatvaranje tvornica šezdesetih godina, donosi Pun kufer prilog o otoku Susku, poznatom po srođivanju.

22.10.2017. (12:11)

Frankly, my dear, you're a monster

Mračan svijet bračnih savjeta iz 50-ih

“Sue se nije dovoljno trudila razumjeti svog muža. Time što bi odbila voditi ljubav s njim nakon što ju je tukao, ‘samo bi prouzročila novu eksploziju. Mnogi se muževi upravo na taj način pokušavaju iskupiti za svoja nedjela, i ona bi trebala prihvatiti da mudre žene to u životu prihvaćaju.’ Sue je morala i sustavno pristupiti kućnim poslovima – svako jutro napraviti popis s muževljevim željama na vrhu. Nakon što bi odradila koji posao, stavila bi kvačicu i krenula na sljedeći”, donosi Aeon analizu bračnih savjeta u ženskim magazinima 1950-ih.

22.10.2017. (12:02)

Pime ga

Kaltenberg investira više od 10 milijuna eura u pivovaru kraj Rijeke

˝Rijeka je bila veliki grad bez pivovare te smo uvidjeli dobru priliku za izgradnjom prve pivovare na tom području. Dobili smo veliku podršku lokalne zajednice i industrijske zone Bakar˝, najavio je Princ Luitpold von Bayern 10 milijuna eura teško ulaganje u Kaltenbergovu pivovaru u Kukuljanovu pokraj Rijeke. Izabrali su lokaciju zbog visoke kvalitete vode i dobre povezanosti s Njemačkom. Investicija uključuje izgradnju pivovare srednje veličine, koja će za početak proizvoditi 30 tisuća hektolitara piva godišnje, a planirani maksimalni kapacitet iznosi 100 tisuća hektolitara. U pivovari su zaposlili strane i domaće stručnjake, a planiraju otvoriti i restoran. Agrobiz.hr

22.10.2017. (10:49)

Online riznica povijesnih krojeva i kostima

22.10.2017. (10:33)

eGrađani

Estonija – prva digitalna država?

Od raspada SSSR-a 19991. godine, Estonija je kao svoj prioritet postavila smanjenje papirologije i uvođenje 100%-tne e-državne administracije pod imenom e-Estonija. Tako su dosad prvi razvili brojne usluge objedinjene na jednoj platformi – od različitih online obrazaca preko prijave poreza do medicinskih usluga, a uveli su čak i online glasovanje na izborima. No posebno je ova posljednja točka problematična iz perspektive podložnosti na cyber napade, a posebno jer svim digitalnim uslugama upravlja jedna centralizirana platforma. Upitno je i koliko je model primjenjiv na veće države, piše BBC.

22.10.2017. (10:04)

Vrećica za jedan dan

Kina ukida uvoz strane plastike, zapadne zemlje u problemu

Osim što je jedan od najvećih proizvođača, Kina je i najveći svjetski uvoznik recikliranih materijala – samo je prošle godine uvezla 7,3 milijuna tona otpadne plastike iz SAD-a, UK-a, EU-a i Japana. No prema novoj odredbi, Kina više neće uvoziti stranu recikliranu plastiku, tekstil i papir, već se okreće domaćim recikliranim materijalima, što će stvoriti velike probleme njezinim dosadašnjim uvoznicima – primjerice samo EU u Kinu izvozi 87% svoje reciklirane plastike. Sada će tu plastiku morati sama pohraniti, spaljivati ili – znatno smanjiti njezinu upotrebu. Scientific American

22.10.2017. (09:21)

Anka Mrak Taritaš: Ništa nije slučajno, HDZ ne želi Povjerenstvo o Agrokoru

22.10.2017. (09:02)

I'll be back

Todorić: Vratit ću se čim prikupim dokaze

“Kao čovjek kojem su teško povrijeđena ljudska prava, sa svojim odvjetničkim timom prikupljam dokaze i činjenice kako bih se mogao suprotstaviti lažima iz kaznene prijave i obraniti i sebe i moje suradnike od političkog progona kojem je cilj zataškati činjenicu da je upravo politika otela privatno vlasništvo u kojemu danas caruje bezvlašće i stvarni kriminal. Da bi me spriječili u prikupljanju dokaza i dokumentacije protiv njih osobno, brzopleto su sastavili sramotnu kaznenu prijavu kako bi me pritvorili. Čim završim prikupljanje relevantnih dokaza, vraćam se u Hrvatsku kako bih se suprotstavio zajedničkom zločinačkom pothvatu dijela političkih elita”, napisao je između ostaloga Ivica Todorić u novome blogu. Index

22.10.2017. (08:26)

Dao sam ti sve

Za neplaćanje kredita otprije 2008. ovrha na cijelu plaću

Ako ne otplaćujete kredit koji ste podigli između 2005. i 2008. godine, u vrijeme kad su se potpisivale izjave o suglasnosti zapljene plaće, FINA vam ima pravo ovršiti cijelu plaću, a ne dvije trećine kao u ostalih. “Pravilnikom se pokušalo zaštititi te dužnike, no njime se ne može derogirati zakon jer je riječ o aktu nižeg normativnog ranga”, rekao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković. “Ako ostavite nekoga bez plaće nekoliko mjeseci, vrlo brzo dug prelazi 20 tisuća kuna i otvara se put zapljeni nekretnine i za kredit koji je bez hipoteke”, upozorio je Mario Strinavić iz Blokiranih. Novi list