Stvar je moralne higijene nemati posla s režimima koji provode torturu i građane izlažu zločinima protiv čovječnosti. Iako sam i novinar i sveučilišni profesor – pa stoga možda direktno zainteresiran – ipak se ne ustručavam javno zahtijevati da naša Unija bojkotira države kadre nekoga živoga raskomadati motornom pilom i zatim ga rastopiti u kiselini, kao što je Saudijska Arabija učinila s novinarom Jamalom Kashoggijem, ili ga danima bestijalno mučiti da prizna što nije učinio, kao što je Egipat učinio sa studentom Giulijom Regenijem. Republika Hrvatska je među onima koje bi to morale zahtijevati više od velikih država, kadrih da se same izbore za svoje građane. Šuti li, znači da se slaže. Sa zločincima i mučiteljima. Piše Inoslav Bešker za Jutarnji list

• Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres poziva na proglašavanje izvanrednoga klimatskog stanja. HRT
• Sedam namirnica koje trebate jesti tijekom pandemije: gljive, đumbir, paprika, kiseli kupus, češnjak, jogurt i brokula. N1
• Ekonomist i bivši nogometni vratar Zvonimir Troskot kandidat je Mosta za gradonačelnika Zagreba. Tportal
• Njemačka ide u tvrdi lockdown od 16. prosinca do 10. siječnja. 24 sata
• Sutra još malo sunca, a zatim tmurno i oblačno za zatvaranje kalendarske jeseni. Index

Svijet ima nevjerojatnu mogućnost da nam dokaže kako uvijek može gore, pa sad patimo već i za smrtima voljenih na našim rukama. Oprostite mi što sam tako crna, ali ne moraju te slike biti tako fatalne: dovoljno je depresivno što će neke stare majke morati same dočekati novogodišnje jutro ili same slušati polnoćku na radiju, kao moja baka na onom koji je iz moje djevojačke sobe ponijela u dom u koji nije htjela otići. Nismo loši ljudi ako patimo za nečim što smo tako olako nazivali obiješću: jer usamljenost više nije ni kratkog vijeka, a ni bez posljedica na naše duše. Razvidno je da se putovati neće, a i da je vrijeme kad smo jeli čobanac istom žlicom nakon kazališnih premijera toliko daleko da ne znam jesam li ga izmislila. Piše Jelena Veljača za Jutarnji list

Korona je odnijela još jednu legendu, u 88. godini od posljedica bolesti u Zagrebu je umro legendarni trener Otto Barić. Nogometna i sportska javnost oprašta se od jednog od najvećih trenera koji je često i komentirao utakmice ističući se stručnošću i konkretnošću. Jutarnji list

Platforma Airbnb u četvrtak je na burzu u New Yorku u promet pustila više od 50 milijuna dionica po cijeni od 56 do 60 dolara po dionici što čini procijenjenu vrijednost kompanije od otprilike 42 milijarde dolara. Kako bi se spasili u surovoj godini za turizam, žele prikupiti tri milijarde dolara svježeg novca i tako ostati živi nakon što su u posljednjih devet mjeseci doživjeli pad rezervacija za 39 %, tj. na sada 2,5 milijarde dolara. Bez obzira na gubitke, tvrtka bilježi uspjeh u iznajmljivanju seoskih apartmana za odmor koje je doživjelo uspjeh tijekom pandemije jer se ljudi žele maknuti iz grada i od pandemije. Potražnja za dionicama i prije službenog izlaska na burzu bila je toliko velika da je procijenjena vrijednost tvrtke porasla na sadašnjih 42 milijard. Deutsche Welle

U izboru najboljih publicističkih knjiga 2020. sudjelovali su povjesničar Hrvoje Klasnić, urednik i novinar Viktor Vresnik, novinar i komentator Jutarnjeg Robert Bajruši, književnik i književni kritičar Nenad Rizvanović, profesor na Katedri za komparativnu književnost Tomislav Brlek, novinarka Jutarnjega Karmela Devčić te povjesničar Tvrtko Jakovina. Među raznolikim naslovima u nekoliko se sudionika ponavljaju Tim Bouverie s Politikom popuštanja Hitleru, Michael Martens s Vatrom u vatri: Ivo Andrić, Thomas Piketty s Kapitalom i ideologijom, Nataša Mataušić s Dianom Budisavljević, Benjamin Moser sa Sontag: Život i djelo te Stefan Gužvica s djelom Prije Tita – Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije 1936.-1940., a i jedan od sudionika Tvrtko Jakovina s knjigom Budimir Lončar. Jutarnji list

Nakon što je pobunu protiv HGK-a podigla udruga Glas poduzetnika (UGP), odnosno njezini lideri Hrvoje Bujas i Dražen Oreščanin, ne jenjava nezadovoljstvo tom intitucijom. Smatraju da se treba ukinuti obvezno članstvo u HGK-u jer ne isporučuju nikakvu uslugu te ne zastupaju interese članova, a priklonila im se i agencija Five, jedna od najvećih hrvatskih IT tvrtki, čiji je osnivač Viktor Marohnić reagirao uputivši ove riječi: “HGK je simbol korupcije, reketa od strane države, maltretiranja, tlačenja i iskorištavanja vrijednih ljudi koji se bave društveno korisnim radom i zato trebaju biti prva u nizu institucija koje ćemo srušiti i pustiti da se stvore nove i bolje institucije koje će stvarno zastupati interese svojih članova.” Vladin odgovor Boži Petrovu koji je u Saboru predložio obustavu plaćanja članstva do kraja godine zbog ugroze koja je nastupila, a u kojem ističu kako smatraju da je takav korak nepotreban samo je raspalio već ogorčene poduzetnike koji smatraju da je to samo podupiranje uhljebničkog sistema koji nikomu ne koristi te da se Komora trebala raspustiti već nakon afere Nadana Vidoševića. Index

• Fotogalerija: ne mareći za rekordne brojke, Splićani se slili na rivu, s pogreba na špicu. 24 sata
• Janša kaže da je Milanović probdio cijelu noć i surađivao s njim na summitu na kojem ga je zamijenio. HRT
• Časopis Time nominirao Joea Bidena i njegovu potpredsjednicu Kamalu Harris za osobe 2020. godine. HRT
• Zidane nahvalio Modrića za nastup protiv Atletica ističući kako igra na vrhunskom nivou. 24 sata
• Od sutra u cijeloj zemlji kreće online nastava za srednjoškolce, a u četirima županijama i za više razrede osnovne škole. Telegram

Na svečanoj akademiji koja se odvila u Sarajevu u povodu 25. obljetnice Daytonskog sporazuma američki veleposlanik u BiH Eric Nelson izjavio je kako je došlo vrijeme da se promijene uvjeti sporazuma da bi se omogućilo napredovanje BiH prema funkcionalnoj modernoj državi. Ostali sudionici dali su načelnu potporu toj ideji, a Šef Delegacije EU U BiH Johann Sattler napomenuo je kako bi se te promjene mogle dogoditi već sljedeće godine. Ponajprije se isticalo kako je potrebno unaprijediti razinu ljudskih i građanskih prava te njegovati poštovanje različitosti. Večernji list

Pobjeda danskog filma „Druk“ nije iznenađenje. Riječ je o filmu koji je bio nominiran u četiri od pet najvažnijih kategorija, imao odlične kritike i veliku gledanost. „Još jedna runda“ premijerno je predstavljena na virtualnom, neodržanom Cannesu u lipnju ove godine. Usred pandemije film je krenuo u danska kina i po mnogim mišljenjima spasio dansku kino-mrežu u trenutku kad nije bilo holivudskih filmova, pa im je očajnički trebao domaći hit. Još je manje iznenađenje nagrada za Mikkelsena koji je desetljećima među europskim i holivudskim top-glumcima, triput je bio nominiran za EFA, ali tu nagradu nikad nije dobio. Piše Jurica Pavičić za Jutarnji list

Predsjednik Milanović svojim izjavama puni novinske retke, a ovaj put proširio je polje svoje djelatnosti i na susjednu državu. Tako su na njegove izjave o građanskom uređenju BiH kojima napominje da je potrebno slaganje triju konstitutivnih naroda da bi se ostvarilo građansko uređenje služeći se pritom metaforom sapuna i parema stigle mnoge reakcije iz susjedstva. Smatraju kako je riječ o kultur-rasizmu kojim građane BiH karakterizira nižom vrstom te napominju da takve izjave nisu iznimka, nego je riječ o ustaljenu ponašanju predsjednika Hrvatske. HRT 

Ma koliko naši ljudi zazirali od “drukera”, nitko ne bi zamjerio “drukeru” da prijavi piromana koji potpaljuje požar. Ne bi, jer samorazumljivo znaju da požar učas dođe do nečijih usjeva i kuća, da ima vjerojatne okolne žrtve. Sa svadbama usred epidemije je – nažalost – ista stvar. Stoga zaboravite informbiroe, gestapa i udbu. “Drukeru” – bar ovaj put – ne pakovati. Piše Jurica Pavičić za Jutarnji list

• U Hrvatskoj je danas 3363 novozaraženih, preminulo je 78 osoba, na respiratoru je 295 osoba. Tportal
• Sa 1194,3 aktivna slučaja Hrvatska ima najveću incidenciju na 10 000 stanovnika u Europi. HRT
• Hyundai preuzima 80 % Boston Dynamicsa, robotičku kompaniju s kojom planiraju raditi hodajući automobil. Bug
• Plenković najavio prihvaćanje prijedloga odluke o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa na Jadranu, od ponedjeljka. HRT
  
• Sa 64,036 umrlih Italija ima najveći broj umrlih od početka pandemije u Europi. Jutarnji list

Spomenik je zbilja nešto ekstra. Na zelenoj ledini prvo je podignuto nešto nalik nogometnim vratnicama, samo mnogo šire. Nema golmana koji bi tu obranio penal. Zatim ide jedan golemi kamen s plinskim plamenikom koji se nikad ne gasi. To je kao neki štednjak, samo pokvaren. Napokon, na samom kraju je dugački zid od staklenih opeka. Njegov smisao još nitko nije dokučio… Lopovska domovina jednostavno zaslužuje lopovski spomenik. I neobično je, utvrdit ću još jednom, da netko za života podigne spomenik, ali nije rijetko, a katkad ni pretjerano preuranjeno klesati imena na mramoru, jer kako se ovdje krade, domovina bi nam zaista uskoro mogla otegnuti papke. Piše Ante Tomić za Jutarnji list

U posljednje se vrijeme mnogi građani ogorčeno obraćaju Hrvatskim poštama te ostalim dostavnim službama zbog kašnjenja pošiljki koje, tvrde, znaju stajati i nekoliko dana u dostavnim centrima, a kašnjenja su sve veća. U bizarnim situacijama s dostavama događaju se i oštećenja robe u pošiljkama pa su tako građani najagilniji dizati tužbe upravo zbog toga, dok je na drugome mjestu gubitak pošiljke, a zatim kašnjenje. Iz Hrvatskih pošta tvrde kako je riječ o specifičnome mjesecu kad je zbog blagdana promet pošiljki 20 posto veći, a pravdaju se i koronom koja je umanjila broj djelatnika te letovi rjeđe voze. Nakon kontrole koju je obavio HAKOM, utvrđeno je da nema nepravilnosti pa se saga nastavlja dalje, a paketi će valjda stići do Božića. Jutarnji list

Prema tome, „naš način života“ zapravo je odavno poznata stvar koja je opjevana u onoj pjesmi kad se stisnem uz tvoje toplo dupe meni je super. Opjevana je i u svim onim plačko-mlačko kavanskim stihovima koji su zarazno proželi našu kulturu kroz desetljeća. Nešto za stan, svakako vlastit, pa makar bio špelunka, a onda pustiš amortizaciju da učini svoje. Tako će ostati slobodnoga casha i za neke ne-esencijalne životne stvari koje čovjeku razgale srce. Taj osjećaj može pružiti i neku kvalitetu koja se razlikuje od kvalitete života produktivnijih ljudi na sjeveru. Oni puno više ulažu u arhitektonske artefakte i spremnije plaćaju njihove naknadne troškove. Pritom takaođer stišću, ali svoje dupe, i ne uz druge ljude, nego za neke druge vidove potrošnje kako im oni ne bi ušli preduboko, u lisnicu. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

Zbog nedavnih tragičnih smrti u umirovljeničkim domovima, najavljene su izmjene zakona o socijalnoj skrbi. Tako bi u domovima moglo biti 12, a ne 20 korisnika, a na to se 200 domova diglo na noge tvrdeći kako na taj način neće moći preživjeti. Korisnici su ogorčeni jer nemaju kako voditi brigu o sebi, a liste čekanja za javne domove goleme su. Kao negativnost ovakve odluke također se ističe otpuštanje radnika u domu, a to u ovo doba pandemije nikako nije bezazleno. 24 sata