24/07/2021 - Monitor.hr
24.07. (23:30)

Ako neće, ima ko 'oće

MAXtv nastavlja s emitiranjem N1 i Sport Kluba

U sklopu usluge MAXtv Hrvatskog Telekoma, korisnici mogu i dalje gledati sportske kanale iz skupine Sport Kluba, news kanal N1 te ostale kanale United Media grupe, kao i Arenu Sport. Podsjetimo, kanali United Media grupe, najatraktivniji od kojih su Sport Klub i informativni kanal N1, ranije ove godine prestali su se emitirati kod operatera A1, zbog zavrzlame oko ugovora i u konačnici raskida suradnje. Potom je Telemach, u vlasništvu United Medie, putem partnera u Hrvatsku donio EON, OTT streaming uslugu na kojoj se mogu pratiti svi njihovi kanali, a sada je objavljeno i kako će njihov paket ostati u ponudi Hrvatskog Telekoma. Bug

25.07. (00:30)

Da mi je bitcoin...

Musk opet promijenio mišljenje: Tesle će se ponovno moći kupiti bitcoinima

Elon Musk ponovno je promijenio svoj stav o bitcoinu, ali kada on postane najmanje 50% ovisan o obnovljivim izvorima energije i tako smanji svoj ugljični otisak. To je već treći put da ove godine Musk objavljuje svoj stav oko Bitcoina, što direktno utječe na njegovu vrijednost. Tako će njegova kompanija Tesla ponovno početi prihvaćati bitcoin, ali nakon što se ispune neki uvjeti. U kratkom vremenu nakon objave vrijednost bitocina je, očekivano, porasla s 29 na 32 tisuće dolara, odnosno za oko 10%. Bug

24.07. (23:30)

Brze i kratke

  • Francois Balloux: “Ne cijepimo se više iz dužnosti prema drugima već da bi zaštitili sebe. Neće postojati ‘zid imuniteta stada’ iza kojeg bismo se sakrili” (Nacional)
  • Najlošija epidemiološka slika u Hrvatskoj je na Jadranu (HRT)
  • Član Domovinskog pokreta napao Škorinu sestru, ona odgovorila: DP nije ničija prćija, ostavljate dojam spletkaroša (N1)
  • Čilić jedva pobijedio u najbizarnijem meču karijere na Olipmijskim igrama (Index), Čilić: Osjećao sam tijekom cijelog meča da nemam ritma, uvjeti su bili teški, a podloga i loptice jako brze, a kada sam prodisao, otvorio krajem drugog seta, osjećao sam da igram fenomenalno (Index)
  • Stiže toplinski val, izdana upozorenja. Narančasta upozorenja za južnu Dalmaciju i Kvarner (Index)

 

24.07. (22:30)

Malo nas je, al' nas ima

Jurišić: Novi olimpijski snovi

Hrvatska od svoje samostalnosti ni na jednom polju nije ostvarila toliko uspjeha koliko je ostvarila na sportskom. A Olimpijske igre uvijek su bile kruna. Ovaj put Hrvatska će na olimpijska borilišta poslati najmanje sportaša još od Barcelone 1992., ponajviše zbog činjenice da su kiksali momčadski sportovi, koji su znali ‘pumpati’ brojke. S druge strane, ovaj put ćemo stoga veći fokus staviti na sjajne pojedinačne olimpijce koji su često u drugom planu — kako medija, tako i navijača, o novim nadama piše Bernard Jurišić za Telesport.

24.07. (21:30)

Susjedstvom protiv kriminala

Biste li susjedu povjerili svoj dom?

Još prije nekoliko godina, Policijska uprava zagrebačka (PUZ) pokrenula je projekt ‘Dobar susjed – siguran stan’ s ciljem poticanja susjedskog nadzora u prevenciji provalnih krađa u domovima, a primjenjiv je na sve vlasnike nekretnina. Kako policija ne može spriječiti sve kažnjive radnje jer fizički ne može biti na svakome mjestu, možda najbolja zaštita od provala su dobrosusjedski odnosi. No, i za to postoje određena pravila, odnosno savjeti koje donosi portal Zgradonačelnik. Na fejsu je također pokrenuta zanimljiva rasprava.

24.07. (20:30)

Je li njihov ili naš? Ima li konačnog odgovora?

Što je Tesla govorio o Srbiji, Hrvatskoj i o svom porijeklu?

Nakon vijesti o odabiru lika Nikole Tesle za hrvatsku inačicu kovanice eura koja je polarizirala hrvatsku i srpsku javnost, i dalje ne prestaju reakcije. U nizu tekstova ističe se onaj Tihane Jarić Dauenhauer za Index, u kojem pokušava dati odgovor na pitanje tko je u pravu kod svojatanja velikog izumitelja kao svojeg nacionalnog simbola. Poznata izjava Nikole Tesle da se ponosi svojim srpskim rodom i hrvatskom domovinom zapravo se odnosi na dio korespondencije s Vladkom Mačekom iz 1936. godine prilikom koje je Tesla odgovorio na Mačekovu formulaciju u kojoj ga je nazvao sinom srpskog roda i hrvatske domovine. Tesla mu je u odgovoru potvrdio da se jednako ponosi svojim srpskim rodom i hrvatskom domovinom. Važno je istaknuti kako se u spisu iz Matice rođenih ne ističe koje je Tesla nacionalnosti, ali piše da je istočnopravoslavne vjeroispovijesti. Međutim, pojedini povjesničari spominju neobjavljeni dnevnik u kojem Tesla spominje hrvatsko podrijetlo svojih predaka.

24.07. (19:30)

'Djecu se ne bi smjelo tjerati iz vrtića'

Jokić: Zašto je Bandićeva štetna mjera roditelj – odgojitelj morala biti ukinuta i što sad treba učiniti

Iz perspektive odgoja i obrazovanja i same djece mjera roditelj – odgojitelj višestruko je štetna i dobro je da ju je nova zagrebačka vlast ukinula. Nakon toga važno je odmah postaviti kao prioritet izgradnju učinkovite mreže dječjih vrtića u skladu s demografskim i migracijskim projekcijama. Zabranom korištenja javnog formalnog sustava odgoja i obrazovanja mjera roditelj – odgojitelj onemogućuje socijalizaciju djece u njihovim najvažnijim razvojnim razdobljima i uskraćuje ih za podražaje koji omogućuju prepoznavanje i početni razvoj njihovih raznolikih potencijala. Sve znanstvene spoznaje ukazuju na to da se, u kombinaciji s obiteljskim, kvalitetan formalni sustav ranog i predškolskog odgoja pokazuje najboljim okružjem za razvoj djece, Boris Jokić u novom komentaru osvrnuo se na prednosti ukidanja mjere roditelj-odgajatelj.

24.07. (18:30)

O vječnom sjaju nepobjedivih marketinških umova

Grobenski: Nogom u tur turizma

Hrvatska živi od turizma, a mi samo živimo u Hrvatskoj. U ova kužna vremena, to otprilike znači da svi moramo biti kuš i čuvati sezonu, a onda, ako imamo malo sreće jer smo se kozmičkim zakonom nevjerojatnosti rodili u nekom priobalnom ili otočkom području, život možemo posvetiti tome da iznajmljujemo svoje adaptirane nekretnine i uživamo u plodovima vlastitog nerada tih nekoliko financijski održivih ljetnih mjeseci. Mi koji nismo te nevjerojatne kozmičke sreće rođeni smo u panonskom blatu i ostaje nam samo da budemo kuš i da sezonu čuvamo za druge. Naš se kontinentalni podravski panonski blatni turizam bori sam sa sobom, ne zna što je i zašto je i jedino mu je uspjelo okrenuti se nekoj navodnoj prošlosti za koju ima malo pokrića. Glazbenik i odnedavni kolumnist Ivan Grobenski kritizira marketinške ideje lokalne Turističke zajednice za Glas Podravine.

24.07. (17:30)

Brze i kratke

  • Skandal kod prijenosa otvaranja Olimpijskih igara: južnokorejska TV mreža koristila neprikladne slike i natpise za opise pojedinih država, uslijedila je isprika (Tportal)
  • Nakon nametanja dopune Zakona koji predviđa kazne za negiranje genocida (Deutsche Welle), Dodik objavio propagandni video: “Pozivam Republiku Srpsku da se okupi i brani” (Index)
  • Hrvatski matematičari vratili se s Olimpijade okićeni medaljama; 15 od 619 genijalaca iz svijeta riješilo najteži zadatak (Tportal)
  • Počeo je 9. festival elektroničke glazbe Forestland, prvi događaj na sjeveru zemlje bez epidemioloških ograničenja (HRT)
  • Odgovorna crta natjecanja: Postolja na Olimpijskim igrama izrađena od 25 tona odbačene plastike (Green.hr)
24.07. (16:30)

Kruha i Olimpijskih igara

Skupo, skuplje, Tokio: Ove bi Olimpijske igre mogle biti najskuplje do sad

Iako su Japanci tijekom utrke za domaćinstvo najavljivali kako će ove Olimpijske igre biti jeftinije nego dosadašnje, troškovi bi se mogli popeti i do 30 milijardi dolara (u usporedbi s najavljivanih 7,5). Razlozi, međutim, nisu samo zbog pandemije, iako je zbog odgode Igara na godinu dana i osiguravanja epidemioloških mjera utrošeno nekoliko milijardi više, već, smatraju ekonomski stručnjaci, zbog troškova organizacije na koje domaćini nisu računali. Na to dolazi i izostanak prihoda od karata, budući da se Igre u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije održavaju bez publike. Domaćini su također računali na novac privatnih sponzora, obećavajući da se neće financirati novcem poreznih obveznika, no to bez publike izgledno neće biti moguće, smatraju pojedini ekonomisti. Deutsche Welle

24.07. (15:30)

Poletarci u traganju za vlastitim izrazom

ADU Shorts: Program Tabor film festivala za kratke studentske filmove koji nisu uvršteni u glavnu konkurenciju

Kratka igrana filmska forma u pravilu ne dopušta suvišne narativne ekskurzije, a ponekad čak i u potpunosti odbacuje koncept “pričanja priče” te svoj fokus i energiju usmjerava na evociranje specifične emocije ili stanja posredstvom pojedinačnih fikcionalnih iskustava. Upravo zato, nauk o tome kako u kratkom formatu sažeti temu i prenijeti željeni utisak te istovremeno biti kompleksan u sadržaju i izrazu, ali jednostavan u izvedbi, vještina je koju svaki filmski umjetnik nastoji savladati u potrazi za svojim autorskim potpisom. Sasvim razumljivo, ekonomičnost ovakve proizvodnje u našoj je kinematografiji najvidljivija na Akademiji dramske umjetnosti. Većina ADU-ove produkcije ostaje u domeni “studentske vježbe” a svake se godine tek u nekolicini filmova istakne individualna artistička poetika koja zasluženo poleti u svijet festivalske distribucije. Vrijedni i nesvakidašnji osvrt donosi Kulturpunkt.

24.07. (14:30)

O kolovođama, u doslovnom i prenesenom značenju

Jergović: Je li užičko kolo najgore zlodjelo u hrvatskoj policijskoj povijesti?

Kadetkinja Policijske akademije izbačena je naglavce iz škole, jer je inicirala snimanje i objavu na društvenim mrežama snimke na kojoj se vidi kako kadeti igraju užičko kolo. Ovaj događaj zanimljiv je po mnogo osnova. Ali prva je što je riječ o najbrže postignutom pogotku u povijesti Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Naime, ta mlada djevojka, kojoj na žalost ne znamo ime, policajka je, pripravnica ili učenica za policajku, kojoj je uspjelo da učini takav prekršaj zbog kojeg se prema pravilima Hrvatske policije, MUP-a i ministra Božinovića najbrže leti iz službe. Miljenko Jergović za 24 sata.

24.07. (13:30)

Nova zgrada

U Danskoj otvoren ‘Klimatorium’, novi centar za istraživanje klime

U danskom gradiću Lemvigu ovih je dana dovršena gradnja klimatskog centra kojemu je glavni cilj suradnja privatnih i javnih tvrtki, obrazovnih institucija i civilnog društva te razvijanje novih rješenja za trenutne i buduće izazove koja se odnose na obalne klimatske izazove, zelenu energiju, kružno gospodarstvo, vodu i okoliš. Posebnog ovog centra je i sam način gradnje: korišteni su uglavnom prirodni materijali bez previše betona i čelika, a ujedno je istaknuta njezina prvotna funkcija koja se tiče istraživanja klime i klimatskih promjena te olujnih udara, ali i vode. Dizajnom je ujedno odana i počast tom lučkom gradiću, čije je ulazno pročelje konstruirano tako da podsjeća na val. Green

24.07. (12:30)

Brze i kratke

  • Eskaliralo u Domovinskom pokretu; Škorina sestra prijetila PR-ovki: ‘Osobno ću ti zakrenuti vratom’ (Telegram)
  • Zbog neodgovornih građana zagrebačka Čistoća neće prazniti smeđe kante (Zgradonačelnik)
  • ‘Miriše’ na zlato! Braća Martin i Valent Sinković potukli konkurenciju u kvalifikacijama i na impresivan način izborili polufinale Igara (Tportal)
  • Dinamo razbio Dragovoljac s četiri gola (Index), danas i sutra na redu preostale utakmice drugog kola
  • Rocklive festival ponudio besplatna pića na dio iznosa koji posjetitelji trebaju izdvojiti za antigensko testiranje (Facebook)
24.07. (11:30)

Sljedbenici olova i olovnih žica

Sead Alić: O jeziku olova ili autocenzuri

Autocenzura je uvijek uspješnija od cenzure. Ona je nevidljiva. Za nju se nikad nikoga ne može okriviti. Barem ne službeno. Uvijek je prisutna tamo gdje se ništa ne kritizira, a cijelo vrijeme govori o važnosti kritike. Autocenzura suvremenog kukavičluka ima estetski karakter. I jezik je sredstvo i autocenzure i cenzure. Jezikom se podižu zidovi koji su viši i snažniji od bodljikave žice na granicama. Osim toga zidovi jezika omogućuju da se uljezi prepoznaju i kad prijeđu granice ukrašene bodljikavom žicom. Za zidove jezika ponajviše je krivo – olovo. Ono je omogućilo tiskarsku tehnologiju, a ova je tehnologija omogućila nacionalizme. Tako je govorio Marshall, a ja mislim da je bio u pravu. Svi veliki nacionalisti ljudi su tipografskoga uma. O autocenzuri, olovu i o tome zašto je važno vjerovati u propagandnu poruku Budimo odgovorni (ironično, doduše), povezuje i zaključuje Sead Alić u novom tekstu za Epohu.

24.07. (10:30)

Završio još jedan 'Balkan Cannes'

Ogrestin ‘Plavi cvijet’ pobjednik ovogodišnje Pule

Završen je 68. Pula film festival. Glavne nagrade, Velike zlatne arene za najbolji film i režiju dobio je Zrinko Ogresta za film “Plavi cvijet”. Debitantski film Antonete Alamat Kusijanović “Murina” dobio je nagradu publike, dok su Zlatnu arenu za scenarij osvojili Sandra Antolić, Branko Schmidt i Ognjen Sviličić za film „A bili smo vam dobri“. Najbolju glavnu žensku ulogu ostvarila je Vanja Ćirić, protagonistica filma “Plavi cvijet”, Rene Bitorajac dobitnik je Zlatne arene za najboljeg glumca u filmu „A bili smo vam dobri“, a najbolju sporednu žensku ulogu ostvarila je Danica Ćurćić u filmu „Murina“. Zlatnu arenu za glazbu dobili su Alen i Nenad Sinkauz za rad na filmu „Zora“, koja je također nagrađena i za montažu, ali i za kameru te zvuk. HRT

24.07. (09:30)

Ipak nije strah od Billa Gatesa i čipiranja

Jarić Dauenhauer: Većina necijepljenih nisu ‘antivakseri’, razlozi za odbijanje cjepiva su i razumljivi

Slaba procijepljenost stanovništva nije problem samo u našoj zemlji, već diljem svijeta. Iako se u javnosti strogo i generalizirano ljudi dijele na vaksere i antivaksere, valja napomenuti da oni koji odbijaju ili odgađaju cijepljenje nisu nužno pobornici raznih teorija zavjera, već su razlozi za to razumljivi. Osim straha od nuspojava i kontradiktornih informacija o cjepivu koje kolaju medijskim prostorom, za nepovjerenje o cjepivu krivi su i stožeri, ali i znanstvenici i nadležne institucije koje su loše komunicirale s javnošću. Opširnije je sve opisao i pobrojao Nenad Jarić Dauenhauer za Index.