13/07/2021 - Monitor.hr
13.07.2021. (23:00)

Dašak optimizma

Otvorio klub za mlade u Gračacu, mjestu iz kojeg mladi najviše i odlaze

Gračac je površinski najveća općina u Hrvatskoj. Iako područno pripada Zadarskoj županiji, po svim ostalim, klimatskim, reljefnim pa na koncu i gospodarskim parametrima, Gračac pripada Lici. Izgradnjom državne autoceste, se nekada razvijeno lokalno središte s prepuno ugostiteljskih objekata, pretvorilo u središte s nepopularnom titulom najiseljenijeg mjesta u Hrvatskoj za 2017. godinu. Iz Gračaca se te godine odselio svaki šesti stanovnik. A da mladih ipak ima, i da postoje oni koji vjeruju da će Općina živjeti i dalje, svjedoči Silvestar Petrov, koji je u sredini s deficitom mladih ljudi, ironično, odlučio otvoriti klub za mlade. Pokrenuo ga je zajedno s kolegama iz Prizme, udruge koja potiče individualni razvoj i kreativnost kod ljudi. Udruga je osim kluba za mlade Tamo Iza, otvorila i studio za dizajn i digitalni tisak u Zadru te društveno-kulturni centar na otoku Ižu, kao mjesto susreta generacija. Silvestar je rekao, kako je zadovoljan s odazivom mladih, jer klub trenutno broji preko 20 članova, što je uz sve prethodno navedeno, sasvim pristojna brojka. Priču donosi Pressedan, eksperimentalni studentski portal Sveučilišta Sjever.

14.07.2021. (00:00)

Archeology, bitch!

Dežulović: Salonitana Jones i otimači izgubljenih zidina

Tko je prije dvadesetak godina, na početku građevinske groznice, prvi prepoznao šansu – zbrojio stotinu-dvije „državnih“ arheologa i oduzeo tisuće velikih i malih novih gradilišta, pa vrijeme koje investitor gubi na arheološka iskapanja pomnožio s novcem koji će dati za elaborat kako na gradilištu nema ničega vrijednog – nije mi poznato, a nije ni važno. Tek, uskoro su arheolozi, baš poput liječnika, stali otvarati privatne prakse, pa tako danas – da skratim povijest hrvatske arheologije – postoje desetine privatnih arheoloških tvrtki, i među njima lijep broj Corleone Jonesa koji će za razuman novac potpisati kako raskošni bizantski mozaici pronađeni na gradilištu poslovno-stambene zone vjerojatno datiraju s kraja dvadesetog stoljeća, kupljeni u Brodomerkuru. Boris Dežulović o unosnom biznisu arheologa za N1.

13.07.2021. (23:00)

Brze i kratke

  • Inspektorat istražuje slučaj tigra na trajektu. Pojavile su se dvije verzije priče (Index)
  • Tim imunologa Luke Čičin-Šaina nadomak lijeku protiv delta soja koronavirusa (Tportal)
  • Tomašević o stanju u Zagrebu: Gore je od mojih najpesimističnijih scenarija (N1)
  • Index doznaje: Pavle Kalinić ima plaću 31 tisuću kuna, najveću u Gradu Zagrebu (Index), Kalinić: Ne znam je li moja plaća realna, ali je u skladu sa zakonom (Tportal)
  • Pulski filmski festival bez covid putovnica, ali uz manje gledatelja (HRT)
13.07.2021. (22:00)

Pen is always mightier

Svaka čast tehnologiji, ali najbolje i najbrže se uči pisanjem

Mnogi se roditelji i odgajatelji danas pitaju treba li uopće inzistirati na tome da djeca i dalje troše vrijeme pokušavajući olovkom napisati slova kad se cijeli svijet okrenuo tehnologiji. Profesorica kognitivnih znanosti sa Sveučilišta Johns Hopkins, smatra da olovku ne treba samo tako izbaciti; rukopis ima i te kako velike veze s čitanjem, pravopisom i razumijevanjem. Provela eksperiment u kojem su 42 osobe učile arapsku abecedu, podijeljene u tri grupe: one koji su slova pisali rukom, one koji su ih tipkali u računalo te na kraju one koji su tečaj pratili na videu. Rezultati su objavljeni u časopisu Psychological Science. Pokazalo se da su na kraju svi ispitanici mogli bez puno pogrešaka prepoznati razna slova. No, oni koji su slova zapisivali rukom to su činili brže i točnije. Pokazalo se i da se oni najbolje mogu koristiti naučenim, čitati nepoznate riječi i od naučenih slova slagati riječi. Skupina za pisanje svladala je najviše vještina potrebnih za stručno čitanje i pravopis na razini odraslih. Bug.hr

13.07.2021. (21:00)

Prodajem kuću, može zamjena za selo

Drastične razlike u cijeni nekretnina: za prodanu kuću u Splitu može se kupiti cijelo selo od 80 kuća u Podravini

Nedavno objavljeni podaci iz godišnje publikacije o tržištu nekretnina koje priređuju Ministarstvo graditeljstva i Ekonomski institut pokazuju kako su razlike po županijama ogromne i u velikoj mjeri pokazuju financijsku snagu stanovništva te atraktivnost zemljopisnog položaja. Najviša medijalna cijena kvadrata kuće tako se nalazi u splitskom području (4123 kn), slijedi je Zagreb (3500 kn) dok je najniža u Podravini i Prigorju (51 kn). Pritom valja uzeti u obzir kako u području s najnižom cijenom kvadrata nekretnina dolazi s puno većom površinom, koja uključuje gospodarske građevine i okućnice. Po cijeni kvadrata u stanovima prednjači pak područje oko Dubrovnika. Zatim slijede Split i Zagreb, dok su na začelju ponovno Podravina, ali i Vukovar. Danica

13.07.2021. (20:00)

Nogometaši s teniskim reketom

Hrvatski nogometaši zamijenili sport – igrali tenis u humanitarne svrhe

Veliki humanitarno-sportski spektakl u režiji Zaklade Marin Čilić odigrava se danas u Petrinji. Hrvatski tenisač i veliki humanitarac nakon razornog potresa na Baniji izgradio je od donacija svoje Zaklade teniski teren u Petrinji, a na njega su danas istrčale veličine poput Luke Modrića, Matea Kovačića, Marija Mandžukića i mnogih drugih te po paklenoj vrućini igraju za pomoć djeci Sisačko-moslovačke županije. Kako naši proslavljeni nogometaši barataju teniskim reketom, mogli ste pratiti i na Facebooku. Index

13.07.2021. (19:00)

Prema ovom internetu ni popišati se više ne znamo

Jeste li znali da postoji pravilan način za mokrenje? Izgleda da većina žena to radi pogrešno

Hoćete li do kraja isprazniti mjehur ili ne ovisi o tome kako sjedite na zahodskoj školjci. Postoji samo jedan pravilan položaj u kojemu će žene uspjeti do kraja isprazniti mjehur, objašnjava ginekologinja iz Teksasa. U TikTok videu liječnica pokazuje da postoji više načina na koji se može mokriti i da su nas vjerojatno učili krivo, s uspravnim sjedenjem na zahodskoj školjci, zbog čega dio mokraće ostane u mjehuru. Pravilan je način u poziciji “kauboja”: samo se nagnuti prema naprijed, staviti laktove točno iznad koljena i onda se pomokriti’. Pritom valja pripaziti da su stopala na podu. 24 sata

@dr.teresa.irwinDid you know with a simple adjustment you can increase your bladder health? #doctor #healtheducation #healtheducator #women #mom #texas #fyp♬ original sound – Dr. Teresa Irwin

13.07.2021. (18:00)

Odjeci sezone

Krajem lipnja 126.232 nezaposlenih, 16,2 posto manje nego lani

Krajem lipnja u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) bile su registrirane za 24.419 ili 16,2 posto manje nego u istom mjesecu lani, pokazuju u ponedjeljak objavljeni podaci HZZ-a. Lipanj je tako treći mjesec za redom da pada broj nezaposlenih na godišnjoj razini. Pad broja nezaposlenih zabilježen je i na mjesečnoj razini. Tijekom lipnja je u evidenciju nezaposlenih novoprijavljena ukupno 12.301 osoba, što je 17,8 posto manje nego u lipnju lani. Pritom je 76,1 posto novoprijavljenih ili 9.355 u evidenciju došlo izravno iz radnoga odnosa. Tportal

13.07.2021. (17:00)

Brze i kratke

  • Demografi tvrde da je djece u Hrvatskoj sve manje, a rodilje su sve starije: ‘Taj će trend biti teško preokrenuti’ (Novi list)
  • Hrvatska ubrzano napreduje na inovacijskom semaforu Europske unije, opći rast inovacijskih performansi od čak 21,5% (Tportal)
  • Rekordni nagradni fond: Talijanima pravo bogatstvo, Hrvatska od nastupa na Euru dobila 13,5 milijuna eura (Sportske novosti)
  • I Francuska zagovara minimalni globalni porez za multinacionalne kompanije od 25 posto (Tportal)
  • U američkoj Dolini smrti srušen povijesni temperaturni rekord: 54.4 Celzijeva stupnja (Index)
13.07.2021. (16:00)

Mostovi naše prošlosti za one budućnosti

Održivi inženjering starih Rimljana – lekcije koje vrijede i danas

Održivi dizajn postaje sve rasprostranjeniji u inženjerstvu mostova, posebno tamo gdje se mora integrirati jaz između prirode i urbanog uređenja. Pravi majstori takvog inžinjeringa, iako nisu tako planirali, bili su stari Rimljani, a portal Green.hr donosi nekoliko primjera od kojih bi današnji inženjeri građevine i arhitekti mogli učiti. Dugovječnost je ključna za održivost, a antički most Ponte Sant’Angelo u Rimu je dobar primjer za to. Izgrađen u 2. stoljeću, pješaci ga koriste i danas. Zanimljiv je primjer željezničke pruge New York Central Railroad koja je zatvorena još 1980. i koja je pretvorena u pješački prijelaz, iako su je prvotno planirali rušiti. Na taj se način postojeća struktura prenamijeni i izbjegne nastanak otpada, kao i dodatnih troškova, uz ostale benefite.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Inna Golovatiuk (@golovatyukinna)

13.07.2021. (15:00)

U limbu birokracije

Izbjeglice i pravo na obrazovanje: Integracija počinje učenjem

Broj osoba koje su zbog progona, sukoba, nasilja i kršenja ljudskih prava bile prisiljene napustiti svoje domove u prošloj godini povećao se na oko 82,4 milijuna. Dug i opasan put do zemlje u kojoj uspiju ostvariti azil, pushbackovi na granicama, boravak u kampovima u kojima se živi u oskudnim okolnostima i mnoštvo drugih nesretnih okolnosti pogubno djeluju na njihovo fizičko, ali i psihičko zdravlje. Pri tom su posebno pogođena djeca i mladi, koji prema najnovijim podacima UN-a čine čak 42 % migrantske populacije. Za ovu ranjivu skupinu mogućnost obrazovanja nije samo osnovno ljudsko pravo, već i način ostvarivanja osobne autonomije u nepoznatoj zemlji: uz ovladavanje praktičnim vještinama vrijednima na tržištu rada, obrazovanje izbjeglicama olakšava i kreiranje socijalnih veza, učenje kulture i kulturnih obrazaca, jezika te ih psihički osnažuje pružajući im nadu. Ili bi tako trebalo biti. Analitičan tekst donosi Kulturpunkt.

13.07.2021. (14:00)

O turizmu za superbogate

Branson je bacio rukavicu: Deset najzanimljivijih stvari o turističkom letu na rub svemira

Richard Branson i njegov Virgin Galactic uspješnim su letom prema samom rubu svemira započeli eru svemirskog turizma, bacivši rukavicu u lice ljutitoj konkurenciji te pruživši superbogatim ljubiteljima adrenalina još jedan način na koji potrošiti stotine tisuće dolar. Tportal u članku donosi deset najzanimljivijih stvari vezanih uz novu vrstu turizma:

  1. Raketni zrakoplov – dizajniran za velike visine, ne lansira se s platforme, već ga prema nebu vuče veći zrakoplov. Spuštanje je također puno sličnije običnim avionima
  2. Bestežinska panorama – svaki putnik VSS Unityja ima mjesto pokraj prozora. Letjelica svakom putniku kroz 12 prozora pruža pogled 16 kilometara u svemir
  3. Projekt star preko dvadeset godinaVirgin Galactic osnovan je još 2004. s namjerom izrade krilate letjelice koja će do osam ljudi raketnim pogonom dovesti na visinu od 80 kilometara, odnosno do ruba svemira
  4. Sam svoj astronaut – Branson je prvi milijunaš i privatni poduzetnik koji je svojom letjelicom odletio u svemir
  5. Svemir ili orbita – konkurencija tvrdi da rub svemira tehnički nije svemir, implicirajući da se radi samo o marketinškom spinu
  6. Bogata klijentela – kratka, ali slatka vožnja prema zvijezdama u kabini Bransonove letjelice košta 250.000 dolara
  7. Elon Musk kupio kartu – svojevrsni nastavak prepucavanja između njih dvojice i Bezosovog Blue Origina
  8. Ako letite Virgin Galacticom, postat ćete astronaut – kompanija tvrdi da će svi koji dosegnu 80 kilometara nadmorske visine od vlade dobiti certifikat da su postali astronauti
  9. Dva leta dnevno – Najveća letjelica napravljena od ugljikovih vlakana, za razliku od raketa, u svemir može letjeti (samo) dvaput na dan
  10. Isplatilo se požuriti – Dionice Virgin Galactica od leta skočile su na 12 milijardi dolara vrijednosti
13.07.2021. (13:00)

Ima li sreće u takvom nesrazmjeru? (Pitanje je retoričko)

Mihaljević: Teško državi u kojoj blagajnica radi za 3100, a menadžer za 100.000 kuna

Razina razvijenosti nekog društva i države najbolje se, zapravo nepogrešivo ogleda u tome kolika je zajamčena minimalna plaća koju najslabije plaćeni radnici dobivaju za svoj angažman. I pritom se, dakako, ta minimalna plaća stavlja u korelaciju s cijenama roba, usluga i općenito nužnih životnih troškova. Od kruha i mlijeka do odjeće i grijanja. U usporedbi s društvom s kojim se Hrvatska uspoređuje još od srpnja 2013. godine, a to je zajednica zemalja Europske unije, prema tom pokazatelju stojimo iznimno loše. Možda smo bolji od Sjeverne Makedonije, Albanije, BiH i Srbije, ali ništa ne može prikriti činjenicu da smo već 8 godina u društvu nekoliko najgorih EU članica, piše Robert Mihaljević za Danicu.

13.07.2021. (12:00)

Brze i kratke

  • Tomašević: Pojedini pročelnici i savjetnici koje sam naslijedio imaju veću plaću od mene. To ćemo mijenjati (Tportal)
  • Kriza skresala prodaju: Franck ostao bez 20 posto prihoda i morao otpustiti 40 zaposlenih (Danica)
  • Meteorologinja: Više od 90% toplinskih ekstrema u direktnoj je vezi s klimatskim promjenama (N1)
  • Tržište nekretnina otporno na koronavirus: Posla u građevini ima i previše, kronično nedostaje radne snage (HRT)
  • Pobjedom na Euru Italija napredovala za tri mjesta na Fifinoj ljestvici, preskočila je i Engleze (Novi list), dok potonjima ni srebro ne valja: Odmah skidali medalje nakon dodjele! ‘Kakvo nepoštovanje’ (24 sata)
13.07.2021. (11:00)

Može, ali hoće li?

Poslodavac može radnika nagraditi s neoporezivih 2500 turističkih kuna

Hrvatska turistička kartica novi je platni instrument, nastao kao rezultat provođenja posebne mjere Vlade i Ministarstva turizma radi povećanja broja domaćih turista. Poticaj za njezino uvođenje bilo je nastojanje da se poveća turistička potrošnja u kontinentalnom dijelu Hrvatske i produlji turistička sezona, ali njezina upotreba nije ni vremenski ni teritorijalno ograničena na Hrvatsku. Namijenjena je hrvatskim građanima kao način podmirivanja ugostiteljskih i turističkih usluga pruženih u tuzemstvu i može se kupiti u bankama koje su sklopile poseban sporazum s Ministarstvom turizma. Izdaje se na ime fizičke osobe koja, nakon što preuzme karticu, može u bilo kojoj poslovnoj banci otvoriti račun preko kojega će plaćati tim instrumentom. Početna svota na platnoj kartici može se doplaćivati bez ograničenja iznosa. Lider

13.07.2021. (10:00)

Novi hram kulture

Hrvatska će dobiti svoj Muzej književnosti

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti radi na realizaciji ideje Muzeja hrvatske književnosti. Točnije, književnik, novinar i sveučilišni predavač Tomislav Sabljak došao je na ideju kada je, dolazivši na posao u prostorije HAZU, iz dana u dan bio okružen vrijednom baštinom. Ideja postoji još od 2016. godine, a prošle je godine započet proces osnivanja. Trenutno se radi na obradi, popisima i kartotekama buduće građe. Jedna od ideja lokacije je i sama zgrada HAZU, u Opatičkoj 18 u Zagrebu, no ne zazire se od zasebnog prostora. U građi se nalazi više od 230 primjeraka rukopisne ostavštine hrvatskih pisaca u posebnim arhivskim kutijama. S tim u vezi trebat će voditi računa za jedan prostor, točnije, multimedijalnu dvoranu koja će moći služiti kao izložbena dvorana, zatim za književne radionice, ali i za prikazivanje već gotovih filmova.Večernji

13.07.2021. (09:00)

Vamos a la plaja

Domaća aplikacija za jednostavan pronalazak plaža: Plaja – Beach Finder

Iza aplikacije Plaja – Beach Finder stoji Dejan Grepo koji ju je osmislio nakon što je prošao osmotjednu StartIT akademiju, a podaci unutar aplikacije prikupljaju se uz suradnju s turističkim zajednicama. U svega je tri mjeseca digitalizirano više od 35 posto hrvatske obale, a to znači da je putem aplikacije moguće dobiti lokacije i druge informacije o više od 500 plaža u svim županijama. Sama aplikacija prilično lijepo izgleda, a kako bi pokazala točnu udaljenost od plaže, oslanja se na lokaciju telefona pa joj treba dati odgovarajuće dopuštenje. Dostupne su plaže kategorizirane pa je tako, na primjer, lako moguće pronaći plaže na kojima je dopušten pristup psima ili filtrirati plaže po tipu: pješčane, šljunčane ili stjenovite te drugo. Bug